Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   be Поры года і надвор’е

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [шаснаццаць]

16 [shasnatstsats’]

Поры года і надвор’е

Pory goda і nadvor’e

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Ovo su godišnja doba: Во---п--ы г-д-: В___ п___ г____ В-с- п-р- г-д-: --------------- Вось поры года: 0
Po-y -od--і-na--or’e P___ g___ і n_______ P-r- g-d- і n-d-o-’- -------------------- Pory goda і nadvor’e
Proljeće, ljeto, вя-на, -ет-, в_____ л____ в-с-а- л-т-, ------------ вясна, лета, 0
Po-----d- і --d-o-’e P___ g___ і n_______ P-r- g-d- і n-d-o-’- -------------------- Pory goda і nadvor’e
jesen i zima. в-се------іма. в_____ і з____ в-с-н- і з-м-. -------------- восень і зіма. 0
Vo---pory -o--: V___ p___ g____ V-s- p-r- g-d-: --------------- Vos’ pory goda:
Ljeto je vruće. Лета -пя--тнае. Л___ с_________ Л-т- с-я-о-н-е- --------------- Лета спякотнае. 0
Vos’-po-y---d-: V___ p___ g____ V-s- p-r- g-d-: --------------- Vos’ pory goda:
Ljeti sija sunce. Уле-к- све-і-ь с-нца. У_____ с______ с_____ У-е-к- с-е-і-ь с-н-а- --------------------- Улетку свеціць сонца. 0
V-s------ -od-: V___ p___ g____ V-s- p-r- g-d-: --------------- Vos’ pory goda:
Ljeti rado idemo šetati. У---ку -ы--юбі--гу-я--. У_____ м_ л____ г______ У-е-к- м- л-б-м г-л-ц-. ----------------------- Улетку мы любім гуляць. 0
v-as--,--e-a, v______ l____ v-a-n-, l-t-, ------------- vyasna, leta,
Zima je hladna. Зім- ха-о-н-я. З___ х________ З-м- х-л-д-а-. -------------- Зіма халодная. 0
vyas-a- l-ta, v______ l____ v-a-n-, l-t-, ------------- vyasna, leta,
Zimi pada snijeg ili kiša. Узі--у ---- ---г а-- -ож-ж. У_____ і___ с___ а__ д_____ У-і-к- і-з- с-е- а-о д-ж-ж- --------------------------- Узімку ідзе снег або дождж. 0
v--sna- -eta, v______ l____ v-a-n-, l-t-, ------------- vyasna, leta,
Zimi rado ostajemo kod kuće. Уз--ку --м падаб-е-ца бы-ь-дом-. У_____ н__ п_________ б___ д____ У-і-к- н-м п-д-б-е-ц- б-ц- д-м-. -------------------------------- Узімку нам падабаецца быць дома. 0
vosen- --zі-a. v_____ і z____ v-s-n- і z-m-. -------------- vosen’ і zіma.
Hladno je. Хо-а-на. Х_______ Х-л-д-а- -------- Холадна. 0
v-s-n’ і----a. v_____ і z____ v-s-n- і z-m-. -------------- vosen’ і zіma.
Pada kiša. І--е---ж-ж. І___ д_____ І-з- д-ж-ж- ----------- Ідзе дождж. 0
vo-e---------. v_____ і z____ v-s-n- і z-m-. -------------- vosen’ і zіma.
Vjetrovito je. Дзьм----це-. Д____ в_____ Д-ь-е в-ц-р- ------------ Дзьме вецер. 0
L-ta s-yak-t---. L___ s__________ L-t- s-y-k-t-a-. ---------------- Leta spyakotnae.
Toplo je. Цё-ла. Ц_____ Ц-п-а- ------ Цёпла. 0
Let- -p-ak---ae. L___ s__________ L-t- s-y-k-t-a-. ---------------- Leta spyakotnae.
Sunčano je. Со---на. С_______ С-н-ч-а- -------- Сонечна. 0
L--a spyako-n-e. L___ s__________ L-t- s-y-k-t-a-. ---------------- Leta spyakotnae.
Vedro je. Бя--обла---. Б___________ Б-з-о-л-ч-а- ------------ Бязвоблачна. 0
Ul---u -vet-і----s-n---. U_____ s________ s______ U-e-k- s-e-s-t-’ s-n-s-. ------------------------ Uletku svetsіts’ sontsa.
Kakvo je vrijeme danas? Я--е --нн----------? Я___ с____ н________ Я-о- с-н-я н-д-о-’-? -------------------- Якое сёння надвор’е? 0
Ul--ku --e-sіts--s-ntsa. U_____ s________ s______ U-e-k- s-e-s-t-’ s-n-s-. ------------------------ Uletku svetsіts’ sontsa.
Danas je hladno. Сёння х-лад-а. С____ х_______ С-н-я х-л-д-а- -------------- Сёння холадна. 0
U---ku-sve-s---’---ntsa. U_____ s________ s______ U-e-k- s-e-s-t-’ s-n-s-. ------------------------ Uletku svetsіts’ sontsa.
Danas je toplo. Сён-я --пл-. С____ ц_____ С-н-я ц-п-а- ------------ Сёння цёпла. 0
U-e-ku--y l-u--m ----at--. U_____ m_ l_____ g________ U-e-k- m- l-u-і- g-l-a-s-. -------------------------- Uletku my lyubіm gulyats’.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...