Knjiga fraza

bs Ćaskanje 1   »   be Гутарка 1

20 [dvadeset]

Ćaskanje 1

Ćaskanje 1

20 [дваццаць]

20 [dvatstsats’]

Гутарка 1

Gutarka 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Raskomotite se! Ся----е- --л- лас--! С_______ к___ л_____ С-д-й-е- к-л- л-с-а- -------------------- Сядайце, калі ласка! 0
Gut---- 1 G______ 1 G-t-r-a 1 --------- Gutarka 1
Osjećajte se kao kod kuće! А--ув-й-е --б- -- --ма! А________ с___ я_ д____ А-ч-в-й-е с-б- я- д-м-! ----------------------- Адчувайце сябе як дома! 0
G-tar---1 G______ 1 G-t-r-a 1 --------- Gutarka 1
Šta želite piti? Шт- ж-даец- вы--ць? Ш__ ж______ в______ Ш-о ж-д-е-е в-п-ц-? ------------------- Што жадаеце выпіць? 0
S--d-ytse, --lі la-k-! S_________ k___ l_____ S-a-a-t-e- k-l- l-s-a- ---------------------- Syadaytse, kalі laska!
Volite li muziku? В- -----е --з-к-? В_ л_____ м______ В- л-б-ц- м-з-к-? ----------------- Вы любіце музыку? 0
Sy-d--tse,---l---as-a! S_________ k___ l_____ S-a-a-t-e- k-l- l-s-a- ---------------------- Syadaytse, kalі laska!
Ja volim klasičnu muziku. М-е---д-----ц--к-а-ічн-- м-з-к-. М__ п_________ к________ м______ М-е п-д-б-е-ц- к-а-і-н-я м-з-к-. -------------------------------- Мне падабаецца класічная музыка. 0
Sy-day-s----al--l-ska! S_________ k___ l_____ S-a-a-t-e- k-l- l-s-a- ---------------------- Syadaytse, kalі laska!
Ovdje su moji CD-ovi. В-сь м-- к-м-ак---ы--і. В___ м__ к_____________ В-с- м-е к-м-а-т-д-с-і- ----------------------- Вось мае кампакт-дыскі. 0
A-c-uvay-s- --abe------o-a! A__________ s____ y__ d____ A-c-u-a-t-e s-a-e y-k d-m-! --------------------------- Adchuvaytse syabe yak doma!
Svirate li neki instrument? Вы -гр---е-н- я--м-не--д-----з---ы- і--тр--енце? В_ i______ н_ я___________ м_______ і___________ В- i-р-е-е н- я-і---е-у-з- м-з-ч-ы- і-с-р-м-н-е- ------------------------------------------------ Вы iграеце на якім-небудзь музычным інструменце? 0
A-chuv-ytse-s-ab- -a- -o--! A__________ s____ y__ d____ A-c-u-a-t-e s-a-e y-k d-m-! --------------------------- Adchuvaytse syabe yak doma!
Ovdje je moja gitara. Вось м-- гі-а--. В___ м__ г______ В-с- м-я г-т-р-. ---------------- Вось мая гітара. 0
Adc-uv---se --a-e -ak dom-! A__________ s____ y__ d____ A-c-u-a-t-e s-a-e y-k d-m-! --------------------------- Adchuvaytse syabe yak doma!
Pjevate li rado? Вы---біц- сп-ва-ь? В_ л_____ с_______ В- л-б-ц- с-я-а-ь- ------------------ Вы любіце спяваць? 0
Sht--zh--a-ts- v-pіts-? S___ z________ v_______ S-t- z-a-a-t-e v-p-t-’- ----------------------- Shto zhadaetse vypіts’?
Imate li djece? У --с ёсць--з-ц-? У В__ ё___ д_____ У В-с ё-ц- д-е-і- ----------------- У Вас ёсць дзеці? 0
Shto --adaet---vypі--’? S___ z________ v_______ S-t- z-a-a-t-e v-p-t-’- ----------------------- Shto zhadaetse vypіts’?
Imate li psa? У --с----- -аб-ка? У В__ ё___ с______ У В-с ё-ц- с-б-к-? ------------------ У Вас ёсць сабака? 0
S-t- zh-daetse-v--іt--? S___ z________ v_______ S-t- z-a-a-t-e v-p-t-’- ----------------------- Shto zhadaetse vypіts’?
Imate li mačku? У-В-- ёс---кот? У В__ ё___ к___ У В-с ё-ц- к-т- --------------- У Вас ёсць кот? 0
V-----b-t-e -u-y--? V_ l_______ m______ V- l-u-і-s- m-z-k-? ------------------- Vy lyubіtse muzyku?
Ovdje su moje knjige. Во-ь м-е --іжк-. В___ м__ к______ В-с- м-е к-і-к-. ---------------- Вось мае кніжкі. 0
Vy ly-b-------zy-u? V_ l_______ m______ V- l-u-і-s- m-z-k-? ------------------- Vy lyubіtse muzyku?
Upravo čitam ovu knjigu. Ця--р-я -ы-а- -э-у--к--гу. Ц____ я ч____ г____ к_____ Ц-п-р я ч-т-ю г-т-ю к-і-у- -------------------------- Цяпер я чытаю гэтую кнігу. 0
Vy -y-bі-se--uz-ku? V_ l_______ m______ V- l-u-і-s- m-z-k-? ------------------- Vy lyubіtse muzyku?
Šta rado čitate? Ш-о В- -----е-ч--ац-? Ш__ В_ л_____ ч______ Ш-о В- л-б-ц- ч-т-ц-? --------------------- Што Вы любіце чытаць? 0
Mn- pa--b-ets--- kl-sі--na-a-m-zy--. M__ p___________ k__________ m______ M-e p-d-b-e-s-s- k-a-і-h-a-a m-z-k-. ------------------------------------ Mne padabaetstsa klasіchnaya muzyka.
Idete li rado na koncert? В----дз-це--- ---цэрт-? В_ х______ н_ к________ В- х-д-і-е н- к-н-э-т-? ----------------------- Вы ходзіце на канцэрты? 0
Mn- pad-bae--t-a k-as-chna-a --z--a. M__ p___________ k__________ m______ M-e p-d-b-e-s-s- k-a-і-h-a-a m-z-k-. ------------------------------------ Mne padabaetstsa klasіchnaya muzyka.
Idete li rado u pozorište? Вы-х---іце ў-т-а-р? В_ х______ ў т_____ В- х-д-і-е ў т-а-р- ------------------- Вы ходзіце ў тэатр? 0
M-- --dab-et---a --a-і--n--- -u--ka. M__ p___________ k__________ m______ M-e p-d-b-e-s-s- k-a-і-h-a-a m-z-k-. ------------------------------------ Mne padabaetstsa klasіchnaya muzyka.
Idete li rado u operu? Вы ---з--е ў-о-е--? В_ х______ ў о_____ В- х-д-і-е ў о-е-у- ------------------- Вы ходзіце ў оперу? 0
V-s- m-e---mp--t----kі. V___ m__ k_____________ V-s- m-e k-m-a-t-d-s-і- ----------------------- Vos’ mae kampakt-dyskі.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Maternji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam maternjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tome su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono uporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-hromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je takođe jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju oca nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se maternji jezik trebao zvati roditeljski jezik!
Da li ste to znali?
Italijanski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Italijanski je maternji jezik za oko 70 miliona ljudi. Većina njih živi u Italiji. Ali italijanski se razumije i u Sloveniji i Hrvatskoj. Kolonijalnom politikom jezik se prije proširio do Afrike. U Libiji, Somaliji i Eritreji i danas puno starijih ljudi razumije italijanski. I brojni iseljenici donose ovaj jezik u novu domovinu. Prije svega u Južnoj Americi ima puno zajednicа koje govore italijanski. Tamo se često italijanski pomiješao sa španskim pa su se stvorili novi jezici. Posebnost italijanskog je puno različitih dijalekata. Neki naučnici govore pri tome čak o posebnim jezicima. Pravopis italijanskog nije težak, on se oslanja na izgovor. Za mnoge je italijanski najljepši jezik na svijetu! Možda i zato što je to jezik muzike, dizajna i kulinarstva?