Knjiga fraza

bs Ćaskanje 1   »   kk Қысқа әңгіме 1

20 [dvadeset]

Ćaskanje 1

Ćaskanje 1

20 [жиырма]

20 [jïırma]

Қысқа әңгіме 1

Qısqa äñgime 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Raskomotite se! Жай----- ---ры---! Ж_______ о________ Ж-й-а-ы- о-ы-ы-ы-! ------------------ Жайғасып отырыңыз! 0
Q---a äñ-ime 1 Q____ ä_____ 1 Q-s-a ä-g-m- 1 -------------- Qısqa äñgime 1
Osjećajte se kao kod kuće! Өз --і-і-де--д---с-з---ңі-! Ө_ ү____________ с_________ Ө- ү-і-і-д-г-д-й с-з-н-ң-з- --------------------------- Өз үйіңіздегідей сезініңіз! 0
Qı-q- äñ-----1 Q____ ä_____ 1 Q-s-a ä-g-m- 1 -------------- Qısqa äñgime 1
Šta želite piti? Не --е--з? Н_ і______ Н- і-е-і-? ---------- Не ішесіз? 0
J--ğa-ı--o--r--ız! J_______ o________ J-y-a-ı- o-ı-ı-ı-! ------------------ Jayğasıp otırıñız!
Volite li muziku? М-з-к--ы ұна-ас-з --? М_______ ұ_______ б__ М-з-к-н- ұ-а-а-ы- б-? --------------------- Музыканы ұнатасыз ба? 0
J-yğası- -t--ıñız! J_______ o________ J-y-a-ı- o-ı-ı-ı-! ------------------ Jayğasıp otırıñız!
Ja volim klasičnu muziku. М-- к--сс---л-қ м----ан- --ата---. М__ к__________ м_______ ұ________ М-н к-а-с-к-л-қ м-з-к-н- ұ-а-а-ы-. ---------------------------------- Мен классикалық музыканы ұнатамын. 0
Ja-ğası- o----ñ-z! J_______ o________ J-y-a-ı- o-ı-ı-ı-! ------------------ Jayğasıp otırıñız!
Ovdje su moji CD-ovi. Мы-ау-ме-ің----п--т---скіле---. М____ м____ к__________________ М-н-у м-н-ң к-м-а-т-д-с-і-е-і-. ------------------------------- Мынау менің компакт-дискілерім. 0
Ö----i-izdegi--y --zi---i-! Ö_ ü____________ s_________ Ö- ü-i-i-d-g-d-y s-z-n-ñ-z- --------------------------- Öz üyiñizdegidey seziniñiz!
Svirate li neki instrument? Қ-н-ай д- б---а--а-т- ---а-с-- --? Қ_____ д_ б__ а______ о_______ б__ Қ-н-а- д- б-р а-п-п-а о-н-й-ы- б-? ---------------------------------- Қандай да бір аспапта ойнайсыз ба? 0
Ö- üyiñi-deg--e---ez--iñ-z! Ö_ ü____________ s_________ Ö- ü-i-i-d-g-d-y s-z-n-ñ-z- --------------------------- Öz üyiñizdegidey seziniñiz!
Ovdje je moja gitara. Мынау--ен-- гит----. М____ м____ г_______ М-н-у м-н-ң г-т-р-м- -------------------- Мынау менің гитарам. 0
Ö- -y-ñ--d--id-y ---iniñ-z! Ö_ ü____________ s_________ Ö- ü-i-i-d-g-d-y s-z-n-ñ-z- --------------------------- Öz üyiñizdegidey seziniñiz!
Pjevate li rado? Ән айт--ы ұ--т-----ба? Ә_ а_____ ұ_______ б__ Ә- а-т-д- ұ-а-а-ы- б-? ---------------------- Ән айтуды ұнатасыз ба? 0
Ne -ş-s-z? N_ i______ N- i-e-i-? ---------- Ne işesiz?
Imate li djece? Ба---а----з ба---а? Б__________ б__ м__ Б-л-л-р-ң-з б-р м-? ------------------- Балаларыңыз бар ма? 0
N--iş-s--? N_ i______ N- i-e-i-? ---------- Ne işesiz?
Imate li psa? Ит-ң-з---- -а? И_____ б__ м__ И-і-і- б-р м-? -------------- Итіңіз бар ма? 0
Ne-i--si-? N_ i______ N- i-e-i-? ---------- Ne işesiz?
Imate li mačku? М-сы-ың-- -ар м-? М________ б__ м__ М-с-ғ-ң-з б-р м-? ----------------- Мысығыңыз бар ма? 0
Mwzıkan---na-a-ız---? M_______ u_______ b__ M-z-k-n- u-a-a-ı- b-? --------------------- Mwzıkanı unatasız ba?
Ovdje su moje knjige. Мына- ме-і---іт--тар-м. М____ м____ к__________ М-н-у м-н-ң к-т-п-а-ы-. ----------------------- Мынау менің кітаптарым. 0
Mw-------una--sız---? M_______ u_______ b__ M-z-k-n- u-a-a-ı- b-? --------------------- Mwzıkanı unatasız ba?
Upravo čitam ovu knjigu. Қа-і- мын-------ты оқ-п жат-р---. Қ____ м___ к______ о___ ж________ Қ-з-р м-н- к-т-п-ы о-ы- ж-т-р-ы-. --------------------------------- Қазір мына кітапты оқып жатырмын. 0
M--ık--ı -na-ası- --? M_______ u_______ b__ M-z-k-n- u-a-a-ı- b-? --------------------- Mwzıkanı unatasız ba?
Šta rado čitate? С-з -- о-ығ-н-ы--н--а--з? С__ н_ о_______ ұ________ С-з н- о-ы-а-д- ұ-а-а-ы-? ------------------------- Сіз не оқығанды ұнатасыз? 0
Men ---ssï-al----w-ıkanı unata-ın. M__ k__________ m_______ u________ M-n k-a-s-k-l-q m-z-k-n- u-a-a-ı-. ---------------------------------- Men klassïkalıq mwzıkanı unatamın.
Idete li rado na koncert? С---- к-н-----е -ар-ан--н-й---? С____ к________ б_____ ұ___ м__ С-з-е к-н-е-т-е б-р-а- ұ-а- м-? ------------------------------- Сізге концертке барған ұнай ма? 0
M-n -la--ï-al-q-m---k--ı ---t-mı-. M__ k__________ m_______ u________ M-n k-a-s-k-l-q m-z-k-n- u-a-a-ı-. ---------------------------------- Men klassïkalıq mwzıkanı unatamın.
Idete li rado u pozorište? С--г- ----рғ- -а---н ұнай-ма? С____ т______ б_____ ұ___ м__ С-з-е т-а-р-а б-р-а- ұ-а- м-? ----------------------------- Сізге театрға барған ұнай ма? 0
Men----ss-kal----w---anı u----mın. M__ k__________ m_______ u________ M-n k-a-s-k-l-q m-z-k-n- u-a-a-ı-. ---------------------------------- Men klassïkalıq mwzıkanı unatamın.
Idete li rado u operu? С-з-- о--ра-а --рған -най-м-? С____ о______ б_____ ұ___ м__ С-з-е о-е-а-а б-р-а- ұ-а- м-? ----------------------------- Сізге операға барған ұнай ма? 0
Mı-a- --n-- ko----t-d-sk-l--im. M____ m____ k__________________ M-n-w m-n-ñ k-m-a-t-d-s-i-e-i-. ------------------------------- Mınaw meniñ kompakt-dïskilerim.

Maternji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam maternjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tome su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono uporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-hromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je takođe jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju oca nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se maternji jezik trebao zvati roditeljski jezik!
Da li ste to znali?
Italijanski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Italijanski je maternji jezik za oko 70 miliona ljudi. Većina njih živi u Italiji. Ali italijanski se razumije i u Sloveniji i Hrvatskoj. Kolonijalnom politikom jezik se prije proširio do Afrike. U Libiji, Somaliji i Eritreji i danas puno starijih ljudi razumije italijanski. I brojni iseljenici donose ovaj jezik u novu domovinu. Prije svega u Južnoj Americi ima puno zajednicа koje govore italijanski. Tamo se često italijanski pomiješao sa španskim pa su se stvorili novi jezici. Posebnost italijanskog je puno različitih dijalekata. Neki naučnici govore pri tome čak o posebnim jezicima. Pravopis italijanskog nije težak, on se oslanja na izgovor. Za mnoge je italijanski najljepši jezik na svijetu! Možda i zato što je to jezik muzike, dizajna i kulinarstva?