Knjiga fraza

bs Ćaskanje 3   »   kk Қысқа әңгіме 3

22 [dvadeset i dva]

Ćaskanje 3

Ćaskanje 3

22 [жиырма екі]

22 [jïırma eki]

Қысқа әңгіме 3

Qısqa äñgime 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Pušite li? Тем--- -еге-і- б-? Т_____ ш______ б__ Т-м-к- ш-г-с-з б-? ------------------ Темекі шегесіз бе? 0
Qısq-----im--3 Q____ ä_____ 3 Q-s-a ä-g-m- 3 -------------- Qısqa äñgime 3
Prije da. Б-ры---екке-мі-. Б____ ш_________ Б-р-н ш-к-е-м-н- ---------------- Бұрын шеккенмін. 0
Q--q- ---i-- 3 Q____ ä_____ 3 Q-s-a ä-g-m- 3 -------------- Qısqa äñgime 3
Ali sada više ne pušim. Бі-а---а-----е-пе--ін. Б____ қ____ ш_________ Б-р-қ қ-з-р ш-к-е-м-н- ---------------------- Бірақ қазір шекпеймін. 0
T-m----şege--z---? T_____ ş______ b__ T-m-k- ş-g-s-z b-? ------------------ Temeki şegesiz be?
Smeta li Vam ако ja pušim? Темекі --ксем-----с- --ес-і- -е? Т_____ ш______ қ____ е______ б__ Т-м-к- ш-к-е-, қ-р-ы е-е-с-з б-? -------------------------------- Темекі шексем, қарсы емессіз бе? 0
T-m-ki-----si- -e? T_____ ş______ b__ T-m-k- ş-g-s-z b-? ------------------ Temeki şegesiz be?
Ne, apsolutno ne. М-лде---р-- е-еспі-. М____ қ____ е_______ М-л-е қ-р-ы е-е-п-н- -------------------- Мүлде қарсы емеспін. 0
Tem-k----gesi- --? T_____ ş______ b__ T-m-k- ş-g-s-z b-? ------------------ Temeki şegesiz be?
Ne smeta mi. М--а- -л-ке------е--с. М____ о_ к______ е____ М-ғ-н о- к-д-р-і е-е-. ---------------------- Маған ол кедергі емес. 0
Bu-ı----------n. B____ ş_________ B-r-n ş-k-e-m-n- ---------------- Burın şekkenmin.
Hoćete li popiti nešto? Бі-д--- -шесіз --? Б______ і_____ б__ Б-р-е-е і-е-і- б-? ------------------ Бірдеңе ішесіз бе? 0
B---n şek-enmin. B____ ş_________ B-r-n ş-k-e-m-n- ---------------- Burın şekkenmin.
Jedan konjak? Коньяк-п-? К_____ п__ К-н-я- п-? ---------- Коньяк па? 0
B---n --k--nm--. B____ ş_________ B-r-n ş-k-e-m-n- ---------------- Burın şekkenmin.
Ne, radije pivo. Ж-қ,--ы-- ---ыс--а-. Ж___ с___ д_________ Ж-қ- с-р- д-р-с-р-қ- -------------------- Жоқ, сыра дұрысырақ. 0
B-----qa-i---ekp---i-. B____ q____ ş_________ B-r-q q-z-r ş-k-e-m-n- ---------------------- Biraq qazir şekpeymin.
Putujete li mnogo? К----ая---т-й-ыз ба? К__ с___________ б__ К-п с-я-а-т-й-ы- б-? -------------------- Көп саяхаттайсыз ба? 0
B-r-- qazi---ekp--m--. B____ q____ ş_________ B-r-q q-z-r ş-k-e-m-n- ---------------------- Biraq qazir şekpeymin.
Da, većinom su to poslovna putovanja. И-- -ө--н- іс-е-л---с-п-р-ен. И__ к_____ і_______ с________ И-, к-б-н- і-к-р-і- с-п-р-е-. ----------------------------- Ия, көбіне іскерлік сапармен. 0
B-raq-qa--r -e--e-m-n. B____ q____ ş_________ B-r-q q-z-r ş-k-e-m-n- ---------------------- Biraq qazir şekpeymin.
Ali sada smo ovdje na godišnjem odmoru. Б-рақ-б-з қазі---ұнда-демал--т-мы-. Б____ б__ қ____ м____ д____________ Б-р-қ б-з қ-з-р м-н-а д-м-л-с-а-ы-. ----------------------------------- Бірақ біз қазір мұнда демалыстамыз. 0
T-m-ki ş---e-, q-r-- e--s--- --? T_____ ş______ q____ e______ b__ T-m-k- ş-k-e-, q-r-ı e-e-s-z b-? -------------------------------- Temeki şeksem, qarsı emessiz be?
Kakva vrućina! Кү--қ-нд-й -ст-қ! К__ қ_____ ы_____ К-н қ-н-а- ы-т-қ- ----------------- Күн қандай ыстық! 0
T-me---şe-s-m, -a-s---m-ss-z---? T_____ ş______ q____ e______ b__ T-m-k- ş-k-e-, q-r-ı e-e-s-z b-? -------------------------------- Temeki şeksem, qarsı emessiz be?
Da, danas je stvarno vruće. Ия- --гі--шы-ы----да --ты-. И__ б____ ш______ д_ ы_____ И-, б-г-н ш-н-н-а д- ы-т-қ- --------------------------- Ия, бүгін шынында да ыстық. 0
Te--k- ş--s-m---ars--------- b-? T_____ ş______ q____ e______ b__ T-m-k- ş-k-e-, q-r-ı e-e-s-z b-? -------------------------------- Temeki şeksem, qarsı emessiz be?
Hajdemo na balkon. Б-л--н----ы-айы-. Б_______ ш_______ Б-л-о-ғ- ш-ғ-й-қ- ----------------- Балконға шығайық. 0
Mü--e---r-----e-p-n. M____ q____ e_______ M-l-e q-r-ı e-e-p-n- -------------------- Mülde qarsı emespin.
Sutra će ovdje biti zabava. Е-тең---- жер-е-с-у-- --ш- б-л--ы. Е____ о__ ж____ с____ к___ б______ Е-т-ң о-ы ж-р-е с-у-қ к-ш- б-л-д-. ---------------------------------- Ертең осы жерде сауық кеші болады. 0
M---e-q-rsı--me-p-n. M____ q____ e_______ M-l-e q-r-ı e-e-p-n- -------------------- Mülde qarsı emespin.
Hoćete li i Vi doći? С-з--е-к-ле--з -е? С__ д_ к______ б__ С-з д- к-л-с-з б-? ------------------ Сіз де келесіз бе? 0
Mü-de---r-ı emespi-. M____ q____ e_______ M-l-e q-r-ı e-e-p-n- -------------------- Mülde qarsı emespin.
Da, mi smo također pozvani. Ия---ізд--де -ақыр--. И__ б____ д_ ш_______ И-, б-з-і д- ш-қ-р-ы- --------------------- Ия, бізді де шақырды. 0
M--a---- ----r-i--mes. M____ o_ k______ e____ M-ğ-n o- k-d-r-i e-e-. ---------------------- Mağan ol kedergi emes.

Jezik i pismo

Svaki jezik služi za sporazumijevanje ljudi. Dok govorimo izražavamo svoje misli i osjećaje. Pritom se ne pridržavamo uvijek pravila svog jezika. Koristimo se vlastitim govornim jezikom. U pisanom jeziku je situacija drugačija. Tu se vide sva pravila našeg jezika. Tek pismo dozvoljava jeziku da postane pravi jezik. Ono čini jezik vidljivim. Pismom se znanje predaje hiljadama godina. Stoga je pismo osnova svake visokorazvijene kulture. Prvo pismo je nastalo prije više od 5.000 godina. To je bilo klinasto pismo Sumerana. Ono je bilo urezano u glinene ploče. Takvo klinasto pismo koristilo se tri tisuće godina. Otprilike isto toliko su postojali i hijeroglifi starih Egipćana. Njima su se bavili brojni naučnici. Hijeroglifi predstavljaju relativno kompliciran sistem pisanja. Ali su izmišljeni su iz sasvim jednostavnog razloga. Tadašnji Egipat je bio ogromno carstvo s mnogo stanovnika. Svakodnevica, a prije svega privreda, morali su biti organizirani. Bilo je potrebno učinkovito upravljati porezima i obračunima. Stoga su stari Egipćani razvili svoje pisane znakove. Abecedni pismeni sisetem s druge strane potječe od Sumeraca. Svako pismo otkriva mnogo o ljudima koji ga koriste. Osim toga, svaka zemlja ima vlastita obilježja svog pisma. Na žalost, rukopis sve više nestaje. Zbog modernih tehnologija postaje gotovo suvišnim. Dakle: Nemojte samo govoriti, već nastavite i pisati!
Da li ste to znali?
Kannada jezik spada u porodicu dravidskih jezika. Oni se uglavnom govore u južnoj Indiji. Kannada nije u srodstvu s indoarijskim jezicima sjeverne Indije. Oko 40 miliona ljudi govori kannada kao maternji jezik. Priznat je kao jedan od 22 nacionalnih jezika Indije. Kannada je aglutinirajući jezik. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju afiksima. Jezik se dijeli u četiri regionalne dijalektne grupe. Prilikom govora govornici ne odaju samo odakle su. U njihovom jeziku se takođe može prepoznati kojem društvenom sloju pripadaju. Govorni i pisani kannada se jako međusobno razlikuju. I kao i mnogi drugi indijski jezici kannada ima vlastito pismo. Ono se sastoji od mješavine abecede i slogovnog pisma. Sastoji se od puno okruglih znakova što je tipično za južnoindijska pisma. A učenje ovih lijepih slova je zaista zabavno…