Knjiga fraza

bs Brojevi   »   kk Сандар

7 [sedam]

Brojevi

Brojevi

7 [жеті]

7 [jeti]

Сандар

Sandar

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Ja brojim: М-н-с-н----н: М__ с________ М-н с-н-й-ы-: ------------- Мен санаймын: 0
Men s---ym--: M__ s________ M-n s-n-y-ı-: ------------- Men sanaymın:
jedan, dva, tri Бі---е--- -ш Б___ е___ ү_ Б-р- е-і- ү- ------------ Бір, екі, үш 0
Bir- e-i- üş B___ e___ ü_ B-r- e-i- ü- ------------ Bir, eki, üş
Ja brojim do tri. М-- үш-- де-----а--йм-н. М__ ү___ д____ с________ М-н ү-к- д-й-н с-н-й-ы-. ------------------------ Мен үшке дейін санаймын. 0
Me--ü--- de-in-sa---mı-. M__ ü___ d____ s________ M-n ü-k- d-y-n s-n-y-ı-. ------------------------ Men üşke deyin sanaymın.
Ja brojim dalje: М-н---і қарай с---ймын: М__ ә__ қ____ с________ М-н ә-і қ-р-й с-н-й-ы-: ----------------------- Мен әрі қарай санаймын: 0
Me- äri qara--s-nay--n: M__ ä__ q____ s________ M-n ä-i q-r-y s-n-y-ı-: ----------------------- Men äri qaray sanaymın:
četiri, pet, šest, т---, --с----ты, т____ б___ а____ т-р-, б-с- а-т-, ---------------- төрт, бес, алты, 0
tö-t, b-s, -ltı, t____ b___ a____ t-r-, b-s- a-t-, ---------------- tört, bes, altı,
sedam, osam, devet жет---с-гі-, -оғыз ж____ с_____ т____ ж-т-, с-г-з- т-ғ-з ------------------ жеті, сегіз, тоғыз 0
j---- --g-z- to-ız j____ s_____ t____ j-t-, s-g-z- t-ğ-z ------------------ jeti, segiz, toğız
Ja brojim. М-- с-на----. М__ с________ М-н с-н-й-ы-. ------------- Мен санаймын. 0
M-n-s-naymı-. M__ s________ M-n s-n-y-ı-. ------------- Men sanaymın.
Ti brojiš. С-н са--й-ы-. С__ с________ С-н с-н-й-ы-. ------------- Сен санайсың. 0
Sen-s-nays-ñ. S__ s________ S-n s-n-y-ı-. ------------- Sen sanaysıñ.
On broji. Ол-санай-ы. О_ с_______ О- с-н-й-ы- ----------- Ол санайды. 0
Ol-s--aydı. O_ s_______ O- s-n-y-ı- ----------- Ol sanaydı.
Jedan. Prvi. Бір. Б-рі--і. Б___ Б_______ Б-р- Б-р-н-і- ------------- Бір. Бірінші. 0
B-r. -ir----. B___ B_______ B-r- B-r-n-i- ------------- Bir. Birinşi.
Dva. Drugi. Е-і. -к--ш-. Е___ Е______ Е-і- Е-і-ш-. ------------ Екі. Екінші. 0
Ek---E--n-i. E___ E______ E-i- E-i-ş-. ------------ Eki. Ekinşi.
Tri. Treći. Ү-- Үшінш-. Ү__ Ү______ Ү-. Ү-і-ш-. ----------- Үш. Үшінші. 0
Ü-. --in--. Ü__ Ü______ Ü-. Ü-i-ş-. ----------- Üş. Üşinşi.
Četiri. Četvrti. Т-р-. Т-рті---. Т____ Т________ Т-р-. Т-р-і-ш-. --------------- Төрт. Төртінші. 0
Tört. T--tinşi. T____ T________ T-r-. T-r-i-ş-. --------------- Tört. Törtinşi.
Pet. Peti. Бе-.-Б-с--ш-. Б___ Б_______ Б-с- Б-с-н-і- ------------- Бес. Бесінші. 0
Bes.-B--in-i. B___ B_______ B-s- B-s-n-i- ------------- Bes. Besinşi.
Šest. Šesti. Алт----лтыншы. А____ А_______ А-т-. А-т-н-ы- -------------- Алты. Алтыншы. 0
Al-----l-ı---. A____ A_______ A-t-. A-t-n-ı- -------------- Altı. Altınşı.
Sedam. Sedmi. Ж-т-.---т-нш-. Ж____ Ж_______ Ж-т-. Ж-т-н-і- -------------- Жеті. Жетінші. 0
J--i- J-ti-ş-. J____ J_______ J-t-. J-t-n-i- -------------- Jeti. Jetinşi.
Osam. Osmi. С--і----ег-з--ш-. С_____ С_________ С-г-з- С-г-з-н-і- ----------------- Сегіз. Сегізінші. 0
Seg--.-S--i--nş-. S_____ S_________ S-g-z- S-g-z-n-i- ----------------- Segiz. Segizinşi.
Devet. Deveti. Тоғыз- -оғ---ншы. Т_____ Т_________ Т-ғ-з- Т-ғ-з-н-ы- ----------------- Тоғыз. Тоғызыншы. 0
T-ğız.--oğızı---. T_____ T_________ T-ğ-z- T-ğ-z-n-ı- ----------------- Toğız. Toğızınşı.

Mišljenje i jezik

Naše razmišljanje zavisi od našeg jezika. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati uprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Takođe lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Takođe postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli takođe oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Šta je uzrok, šta je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju naučnike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Da li ste to znali?
Danski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Ko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različite dijalekte. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih dijalekata. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...