Knjiga fraza

bs Negacija 1   »   kk Теріске шығару 1

64 [šezdeset i četiri]

Negacija 1

Negacija 1

64 [алпыс төрт]

64 [alpıs tört]

Теріске шығару 1

Teriske şığarw 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Ja ne razumijem riječ. Ме----л сөз-і түс--б--м-н. М__ б__ с____ т___________ М-н б-л с-з-і т-с-н-е-м-н- -------------------------- Мен бұл сөзді түсінбеймін. 0
T---s-- şı-ar--1 T______ ş_____ 1 T-r-s-e ş-ğ-r- 1 ---------------- Teriske şığarw 1
Ja ne razumijem rečenicu. М-н---- сөй-емді --сі-б-й--н. М__ б__ с_______ т___________ М-н б-л с-й-е-д- т-с-н-е-м-н- ----------------------------- Мен бұл сөйлемді түсінбеймін. 0
Te-i-k- -ı---w 1 T______ ş_____ 1 T-r-s-e ş-ğ-r- 1 ---------------- Teriske şığarw 1
Ja ne razumijem značenje. М-- м-ғ--а-ын түсі---й-ін. М__ м________ т___________ М-н м-ғ-н-с-н т-с-н-е-м-н- -------------------------- Мен мағынасын түсінбеймін. 0
Me- bul ---d- t--inb-ym--. M__ b__ s____ t___________ M-n b-l s-z-i t-s-n-e-m-n- -------------------------- Men bul sözdi tüsinbeymin.
učitelj Мұғал---ағ-й М______ а___ М-ғ-л-м а-а- ------------ Мұғалім ағай 0
M-- b-l-söz-i-tüsi-b--mi-. M__ b__ s____ t___________ M-n b-l s-z-i t-s-n-e-m-n- -------------------------- Men bul sözdi tüsinbeymin.
Razumijete li učitelja? Сі-----ал-----а-д- -ү-і--с-з б-? С__ м______ а_____ т________ б__ С-з м-ғ-л-м а-а-д- т-с-н-с-з б-? -------------------------------- Сіз мұғалім ағайды түсінесіз бе? 0
Men --- -ö-di---sinbe--in. M__ b__ s____ t___________ M-n b-l s-z-i t-s-n-e-m-n- -------------------------- Men bul sözdi tüsinbeymin.
Da, dobro ga razumijem. И---мен-он- ж-қс---үсі-е-. И__ м__ о__ ж____ т_______ И-, м-н о-ы ж-қ-ы т-с-н-м- -------------------------- Иә, мен оны жақсы түсінем. 0
Men-b-- s-y---d- -ü--n-eymin. M__ b__ s_______ t___________ M-n b-l s-y-e-d- t-s-n-e-m-n- ----------------------------- Men bul söylemdi tüsinbeymin.
učiteljica мұ---ім--п-й м______ а___ м-ғ-л-м а-а- ------------ мұғалім апай 0
Men-b-- --y-em-- ----nbe----. M__ b__ s_______ t___________ M-n b-l s-y-e-d- t-s-n-e-m-n- ----------------------------- Men bul söylemdi tüsinbeymin.
Razumijete li učiteljicu? С-------л---а--йд- тү-ін--і- -е? С__ м______ а_____ т________ б__ С-з м-ғ-л-м а-а-д- т-с-н-с-з б-? -------------------------------- Сіз мұғалім апайды түсінесіз бе? 0
Men -ul -öyl--di-----n--y--n. M__ b__ s_______ t___________ M-n b-l s-y-e-d- t-s-n-e-m-n- ----------------------------- Men bul söylemdi tüsinbeymin.
Da, dobro je razumijem. Ия- --н -ны жа-сы-т---н--. И__ м__ о__ ж____ т_______ И-, м-н о-ы ж-қ-ы т-с-н-м- -------------------------- Ия, мен оны жақсы түсінем. 0
Me- m-ğı---ı- tü-in-e----. M__ m________ t___________ M-n m-ğ-n-s-n t-s-n-e-m-n- -------------------------- Men mağınasın tüsinbeymin.
ljudi Ада-д-р А______ А-а-д-р ------- Адамдар 0
Men -ağ--a-ı-------be--in. M__ m________ t___________ M-n m-ğ-n-s-n t-s-n-e-m-n- -------------------------- Men mağınasın tüsinbeymin.
Razumijete li ljude? Сіз -да-да--ы--ү-ін-сі- б-? С__ а________ т________ б__ С-з а-а-д-р-ы т-с-н-с-з б-? --------------------------- Сіз адамдарды түсінесіз бе? 0
Me- --ğ--asın -ü-inb--min. M__ m________ t___________ M-n m-ğ-n-s-n t-s-n-e-m-n- -------------------------- Men mağınasın tüsinbeymin.
Ne, ne razumijem ih tako dobro. Жо-- м-- ола-ды -н-- --қ-ы-түс--бейм--. Ж___ м__ о_____ о___ ж____ т___________ Ж-қ- м-н о-а-д- о-ш- ж-қ-ы т-с-н-е-м-н- --------------------------------------- Жоқ, мен оларды онша жақсы түсінбеймін. 0
M-ğ--i- -ğay M______ a___ M-ğ-l-m a-a- ------------ Muğalim ağay
prijatеljica құрбы қ____ қ-р-ы ----- құрбы 0
Muğali- ağ-y M______ a___ M-ğ-l-m a-a- ------------ Muğalim ağay
Imate li prijateljicu? С---ің-құ-б-ң----ар м-? С_____ қ_______ б__ м__ С-з-і- қ-р-ы-ы- б-р м-? ----------------------- Сіздің құрбыңыз бар ма? 0
Mu-a-im --ay M______ a___ M-ğ-l-m a-a- ------------ Muğalim ağay
Da, imam. Иә,-м---- -----м-б--. И__ м____ қ_____ б___ И-, м-н-ң қ-р-ы- б-р- --------------------- Иә, менің құрбым бар. 0
S-z m-ğ-l-m a-ay-ı -üs--e--- --? S__ m______ a_____ t________ b__ S-z m-ğ-l-m a-a-d- t-s-n-s-z b-? -------------------------------- Siz muğalim ağaydı tüsinesiz be?
kćerka қыз қ__ қ-з --- қыз 0
Siz muğ---m-a-a-dı-tüs---siz-be? S__ m______ a_____ t________ b__ S-z m-ğ-l-m a-a-d- t-s-n-s-z b-? -------------------------------- Siz muğalim ağaydı tüsinesiz be?
Imate li kćerku? С---і- қ-з---з б----а? С_____ қ______ б__ м__ С-з-і- қ-з-ң-з б-р м-? ---------------------- Сіздің қызыңыз бар ма? 0
S-z---ğa--- a-ay-- --si-es-z-b-? S__ m______ a_____ t________ b__ S-z m-ğ-l-m a-a-d- t-s-n-s-z b-? -------------------------------- Siz muğalim ağaydı tüsinesiz be?
Ne, nemam kćerku. Ж--, менің ---ы--жоқ. Ж___ м____ қ____ ж___ Ж-қ- м-н-ң қ-з-м ж-қ- --------------------- Жоқ, менің қызым жоқ. 0
Ïä, m-- o-ı -aqsı tüsinem. Ï__ m__ o__ j____ t_______ Ï-, m-n o-ı j-q-ı t-s-n-m- -------------------------- Ïä, men onı jaqsı tüsinem.

Slijepi ljudi učinkovitije obrađuju jezik

Ljudi koji ne vide čuju bolje. Tako se mogu lakše kretati kroz svakodnevicu. Međutim, slijepi ljudi takođe bolje obrađuju jezik! Do tog zaključka su došla brojna naučna istraživanja. Istraživači su dali ispitanicima da slušaju tekstove. Pritom je brzina jezika bila znatno povećana. Slijepi ispitanici su svejedno mogli razumjeti tekstove. Ispitanici koji nisu bili slijepi jedva su razumjeli rečenice. Za njih je brzina govora bila prevelika. Jedno drugo eksperimentalno ispitivanje je došlo do sličnog rezultata. Slijepi i ispitanici s normalnim vidom slušali su različite rečenice. Jedan dio svake rečenice je bio pomiješan. Posljednja riječ je bila zamijenjena besmislenom riječi. Ispitanici su morali ocijeniti rečenice. Trebali su odlučiti jesu li rečenice smislene ili besmislene. Dok su ispitanici rješavali zadatke, analizirao se njihov mozak. Istraživači su mjerili određene moždane valove. Na taj način su mogli vidjeti kojom brzinom je mozak riješio zadatak. Kod slijepih ispitanika se jako brzo pojavio određeni signal. Taj signal ukazuje da je rečenica analizirana. Kod ispitanika s normalnim vidom taj se signal pojavio znatno kasnije. Još nije poznato zašto slijepi ljudi učinkovitije obrađuju jezik. Međutim, naučnici imaju teoriju. Vjeruju da njihov mozak intenzivno koristi određeno područje. Tim područjem ljudi koji vide obrađuju vizualne podražaje. Kod slijepih ljudi se to područje ne koristi za gledanje. Ono je, dakle, još “slobodno” za ostale zadatke. Tako slijepi ljudi imaju veću sposobnost obrade jezika.