Knjiga fraza

bs Brojevi   »   mk Броеви

7 [sedam]

Brojevi

Brojevi

7 [седум]

7 [syedoom]

Броеви

Broyevi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
Ja brojim: Ја---рој-м: Ј__ б______ Ј-с б-о-а-: ----------- Јас бројам: 0
Јas --oј--: Ј__ b______ Ј-s b-o-a-: ----------- Јas broјam:
jedan, dva, tri е-ен----а, --и е____ д___ т__ е-е-, д-а- т-и -------------- еден, два, три 0
y-dye-,--v-- tri y______ d___ t__ y-d-e-, d-a- t-i ---------------- yedyen, dva, tri
Ja brojim do tri. Ј-с --о--м-до---и. Ј__ б_____ д_ т___ Ј-с б-о-а- д- т-и- ------------------ Јас бројам до три. 0
Јas ---јam ---t--. Ј__ b_____ d_ t___ Ј-s b-o-a- d- t-i- ------------------ Јas broјam do tri.
Ja brojim dalje: Ја--бро-ам-п-ната-у: Ј__ б_____ п________ Ј-с б-о-а- п-н-т-м-: -------------------- Јас бројам понатаму: 0
Ј----r-јa- -o-a---o-: Ј__ b_____ p_________ Ј-s b-o-a- p-n-t-m-o- --------------------- Јas broјam ponatamoo:
četiri, pet, šest, чет--и---е-- ш--т ч______ п___ ш___ ч-т-р-, п-т- ш-с- ----------------- четири, пет, шест 0
c-y--i--- ------sh-e-t c________ p____ s_____ c-y-t-r-, p-e-, s-y-s- ---------------------- chyetiri, pyet, shyest
sedam, osam, devet сед-м,----м- д-в-т с_____ о____ д____ с-д-м- о-у-, д-в-т ------------------ седум, осум, девет 0
syedo--- os---- d-e-yet s_______ o_____ d______ s-e-o-m- o-o-m- d-e-y-t ----------------------- syedoom, osoom, dyevyet
Ja brojim. Јас-бро-ам. Ј__ б______ Ј-с б-о-а-. ----------- Јас бројам. 0
Ј-- -r-ј--. Ј__ b______ Ј-s b-o-a-. ----------- Јas broјam.
Ti brojiš. Ти б--и-. Т_ б_____ Т- б-о-ш- --------- Ти броиш. 0
T--b--ish. T_ b______ T- b-o-s-. ---------- Ti broish.
On broji. Тој бро-. Т__ б____ Т-ј б-о-. --------- Тој брои. 0
T-ј br--. T__ b____ T-ј b-o-. --------- Toј broi.
Jedan. Prvi. Еден. --в-. Е____ П____ Е-е-. П-в-. ----------- Еден. Први. 0
Y-d--n---rv-. Y______ P____ Y-d-e-. P-v-. ------------- Yedyen. Prvi.
Dva. Drugi. Два- --ори. Д___ В_____ Д-а- В-о-и- ----------- Два. Втори. 0
D-a- -----. D___ V_____ D-a- V-o-i- ----------- Dva. Vtori.
Tri. Treći. Тр-. Тр--и. Т___ Т_____ Т-и- Т-е-и- ----------- Три. Трети. 0
T----T-y-t-. T___ T______ T-i- T-y-t-. ------------ Tri. Tryeti.
Četiri. Četvrti. Ч--и--.--ет-р--. Ч______ Ч_______ Ч-т-р-. Ч-т-р-и- ---------------- Четири. Четврти. 0
Ch-etiri.--h--t--t-. C________ C_________ C-y-t-r-. C-y-t-r-i- -------------------- Chyetiri. Chyetvrti.
Pet. Peti. Пе-- -ет-и. П___ П_____ П-т- П-т-и- ----------- Пет. Петти. 0
Pye-.--ye--i. P____ P______ P-e-. P-e-t-. ------------- Pyet. Pyetti.
Šest. Šesti. Ш--т. Ш-с--. Ш____ Ш_____ Ш-с-. Ш-с-и- ------------ Шест. Шести. 0
S-y-st. -h-est-. S______ S_______ S-y-s-. S-y-s-i- ---------------- Shyest. Shyesti.
Sedam. Sedmi. Сед-м- С-дми. С_____ С_____ С-д-м- С-д-и- ------------- Седум. Седми. 0
S----o-.-Sy----. S_______ S______ S-e-o-m- S-e-m-. ---------------- Syedoom. Syedmi.
Osam. Osmi. Осум. О--и. О____ О____ О-у-. О-м-. ----------- Осум. Осми. 0
Os-om.---mi. O_____ O____ O-o-m- O-m-. ------------ Osoom. Osmi.
Devet. Deveti. Де--т- Де-ет-. Д_____ Д______ Д-в-т- Д-в-т-. -------------- Девет. Девети. 0
Dy-v--t.---e-ye-i. D_______ D________ D-e-y-t- D-e-y-t-. ------------------ Dyevyet. Dyevyeti.

Mišljenje i jezik

Naše razmišljanje zavisi od našeg jezika. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati uprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Takođe lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Takođe postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli takođe oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Šta je uzrok, šta je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju naučnike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Da li ste to znali?
Danski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Ko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različite dijalekte. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih dijalekata. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...