Knjiga fraza

bs U hotelu – dolazak   »   mk Во хотел – пристигнување

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [дваесет и седум]

27 [dvayesyet i syedoom]

Во хотел – пристигнување

Vo khotyel – pristigunoovaњye

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
Imate li slobodnu sobu? И--те--и е--а-сл-б--на с-б-? И____ л_ е___ с_______ с____ И-а-е л- е-н- с-о-о-н- с-б-? ---------------------------- Имате ли една слободна соба? 0
Vo --oty-l-– pr---i---o--a--e V_ k______ – p_______________ V- k-o-y-l – p-i-t-g-n-o-a-y- ----------------------------- Vo khotyel – pristigunoovaњye
Rezervisao / rezervisala sam jednu sobu. Ј-с-р-з--вира- -------ба. Ј__ р_________ е___ с____ Ј-с р-з-р-и-а- е-н- с-б-. ------------------------- Јас резервирав една соба. 0
V- -h-t----–----st--un-o---ye V_ k______ – p_______________ V- k-o-y-l – p-i-t-g-n-o-a-y- ----------------------------- Vo khotyel – pristigunoovaњye
Moje ime je Miler. Моет- п-е---е-- -----. М____ п______ е М_____ М-е-о п-е-и-е е М-л-р- ---------------------- Моето презиме е Милер. 0
Im--ye li ye-na-s-obo--a----a? I_____ l_ y____ s_______ s____ I-a-y- l- y-d-a s-o-o-n- s-b-? ------------------------------ Imatye li yedna slobodna soba?
Trebam jednokrevetnu sobu. М- -реб- ---а ед-окр-ве--- -об-. М_ т____ е___ е___________ с____ М- т-е-а е-н- е-н-к-е-е-н- с-б-. -------------------------------- Ми треба една еднокреветна соба. 0
Ima--e-l---e-na --obodna ----? I_____ l_ y____ s_______ s____ I-a-y- l- y-d-a s-o-o-n- s-b-? ------------------------------ Imatye li yedna slobodna soba?
Trebam dvokrevetnu sobu. Ми треба е-на-дво-ре-ет-а соб-. М_ т____ е___ д__________ с____ М- т-е-а е-н- д-о-р-в-т-а с-б-. ------------------------------- Ми треба една двокреветна соба. 0
Im-tye-li----na--lob-dn-----a? I_____ l_ y____ s_______ s____ I-a-y- l- y-d-a s-o-o-n- s-b-? ------------------------------ Imatye li yedna slobodna soba?
Koliko košta soba za jednu noć? К---у---ни-с-ба----- -дна--еч-р? К____ ч___ с_____ з_ е___ в_____ К-л-у ч-н- с-б-т- з- е-н- в-ч-р- -------------------------------- Колку чини собата за една вечер? 0
Јa--r-ezy--v--a---ed-a-s-ba. Ј__ r___________ y____ s____ Ј-s r-e-y-r-i-a- y-d-a s-b-. ---------------------------- Јas ryezyervirav yedna soba.
Htio / htjela bih sobu sa kupatilom. Ј--------кал /-сака-а----а--об- с- ---а. Ј__ б_ с____ / с_____ е___ с___ с_ б____ Ј-с б- с-к-л / с-к-л- е-н- с-б- с- б-њ-. ---------------------------------------- Јас би сакал / сакала една соба со бања. 0
Ј-s-ry-zyervir----ed-- s---. Ј__ r___________ y____ s____ Ј-s r-e-y-r-i-a- y-d-a s-b-. ---------------------------- Јas ryezyervirav yedna soba.
Želim jednu sobu sa tušem. Јас би -а--л ---а---а----- соб- с--туш. Ј__ б_ с____ / с_____ е___ с___ с_ т___ Ј-с б- с-к-л / с-к-л- е-н- с-б- с- т-ш- --------------------------------------- Јас би сакал / сакала една соба со туш. 0
Јas --ezy-r--rav---dn- -o--. Ј__ r___________ y____ s____ Ј-s r-e-y-r-i-a- y-d-a s-b-. ---------------------------- Јas ryezyervirav yedna soba.
Mogu li vidjeti sobu? М-ж-- ли да--- -огл--нам-с----а? М____ л_ д_ ј_ п________ с______ М-ж-м л- д- ј- п-г-е-н-м с-б-т-? -------------------------------- Можам ли да ја погледнам собата? 0
Moyet- --y-z--y---e----y-r. M_____ p________ y_ M______ M-y-t- p-y-z-m-e y- M-l-e-. --------------------------- Moyeto pryezimye ye Milyer.
Ima li ovdje garaža? И-- л--овд---а-ажа? И__ л_ о___ г______ И-а л- о-д- г-р-ж-? ------------------- Има ли овде гаража? 0
M----- -ry--im-- ----ily--. M_____ p________ y_ M______ M-y-t- p-y-z-m-e y- M-l-e-. --------------------------- Moyeto pryezimye ye Milyer.
Ima li ovdje sef? И-------вд- се-? И__ л_ о___ с___ И-а л- о-д- с-ф- ---------------- Има ли овде сеф? 0
Moy--- --ye-im-e-ye-M--y--. M_____ p________ y_ M______ M-y-t- p-y-z-m-e y- M-l-e-. --------------------------- Moyeto pryezimye ye Milyer.
Ima li ovdje faks? И-а ли--вде-----? И__ л_ о___ ф____ И-а л- о-д- ф-к-? ----------------- Има ли овде факс? 0
M- t--eba-y---a y-dno-r---y-tna-s-ba. M_ t_____ y____ y______________ s____ M- t-y-b- y-d-a y-d-o-r-e-y-t-a s-b-. ------------------------------------- Mi tryeba yedna yednokryevyetna soba.
Dobro, uzeću sobu. Д-бр---ќ-----з------об-та. Д_____ ќ_ ј_ з____ с______ Д-б-о- ќ- ј- з-м-м с-б-т-. -------------------------- Добро, ќе ја земам собата. 0
M---rye-- -edn- ye-n--ryevy-tna-s---. M_ t_____ y____ y______________ s____ M- t-y-b- y-d-a y-d-o-r-e-y-t-a s-b-. ------------------------------------- Mi tryeba yedna yednokryevyetna soba.
Ovdje su ključevi. Е---ги-клучев-т-. Е__ г_ к_________ Е-е г- к-у-е-и-е- ----------------- Еве ги клучевите. 0
Mi-----b- -e-n---ed-o-ry-vyet-a -oba. M_ t_____ y____ y______________ s____ M- t-y-b- y-d-a y-d-o-r-e-y-t-a s-b-. ------------------------------------- Mi tryeba yedna yednokryevyetna soba.
Ovdje je moj prtljag. Е-е-г- --јо- --г--. Е__ г_ м____ б_____ Е-е г- м-ј-т б-г-ж- ------------------- Еве го мојот багаж. 0
M----ye-a y-d-----ok-y--yetna-so-a. M_ t_____ y____ d____________ s____ M- t-y-b- y-d-a d-o-r-e-y-t-a s-b-. ----------------------------------- Mi tryeba yedna dvokryevyetna soba.
U koliko sati je doručak? Во -олку --с-т-е ------кот? В_ к____ ч____ е п_________ В- к-л-у ч-с-т е п-ј-д-к-т- --------------------------- Во колку часот е појадокот? 0
Mi-----b--y--na --okr-e--etn--s-b-. M_ t_____ y____ d____________ s____ M- t-y-b- y-d-a d-o-r-e-y-t-a s-b-. ----------------------------------- Mi tryeba yedna dvokryevyetna soba.
U koliko sati je ručak? В- кол-у часо- ---уче-от? В_ к____ ч____ е р_______ В- к-л-у ч-с-т е р-ч-к-т- ------------------------- Во колку часот е ручекот? 0
M- t---ba y-----d-o-r-e---tn--so--. M_ t_____ y____ d____________ s____ M- t-y-b- y-d-a d-o-r-e-y-t-a s-b-. ----------------------------------- Mi tryeba yedna dvokryevyetna soba.
U koliko sati je večera? Во ко--- час-т-е --чер---? В_ к____ ч____ е в________ В- к-л-у ч-с-т е в-ч-р-т-? -------------------------- Во колку часот е вечерата? 0
K-lkoo-chi---s-b-ta -a-ye-na--ye---e-? K_____ c____ s_____ z_ y____ v________ K-l-o- c-i-i s-b-t- z- y-d-a v-e-h-e-? -------------------------------------- Kolkoo chini sobata za yedna vyechyer?

Pauze su važne za uspješno učenje

Ko želi uspješnije učiti trebalo bi da češće pravi pauze! Do ovog su rezultata došla nova naučna istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti pauza. Uspješno učenje takođe zavisi od biohemijskih procesa. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više pauza. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina spauza bi takođetrebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije pauze traju deset minuta. Zatim slijedi pauza od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna pauza od 30 minuta. U pauzamaa naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme pauza bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tokom pauze. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom takođe učite!
Da li ste to znali?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 miliona ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoevropskom jeziku. Ko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…