Knjiga fraza

bs U kući   »   mk Во куќа

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [седумнаесет]

17 [syedoomnayesyet]

Во куќа

Vo kookja

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
Ovdje je naša kuća. Е-- -а------а -у-а. Е__ ј_ н_____ к____ Е-е ј- н-ш-т- к-ќ-. ------------------- Еве ја нашата куќа. 0
Vo ---k-a V_ k_____ V- k-o-j- --------- Vo kookja
Gore je krov. Го-е е -ок-и-о-. Г___ е п________ Г-р- е п-к-и-о-. ---------------- Горе е покривот. 0
V---o-k-a V_ k_____ V- k-o-j- --------- Vo kookja
Dolje je podrum. До-у - -о--у-от. Д___ е п________ Д-л- е п-д-у-о-. ---------------- Долу е подрумот. 0
Yev-- -- --s-a-- k-o-j-. Y____ ј_ n______ k______ Y-v-e ј- n-s-a-a k-o-j-. ------------------------ Yevye јa nashata kookja.
Iza kuće je vrt. П--а-и --ќ-та-и----р-д--а. П_____ к_____ и__ г_______ П-з-д- к-ќ-т- и-а г-а-и-а- -------------------------- Позади куќата има градина. 0
Y--ye-јa ----a-- ---k--. Y____ ј_ n______ k______ Y-v-e ј- n-s-a-a k-o-j-. ------------------------ Yevye јa nashata kookja.
Pred kućom nema ulice. Пред---ќа-а-н--а ул---. П___ к_____ н___ у_____ П-е- к-ќ-т- н-м- у-и-а- ----------------------- Пред куќата нема улица. 0
Ye--e--- -a-h-ta-kookja. Y____ ј_ n______ k______ Y-v-e ј- n-s-a-a k-o-j-. ------------------------ Yevye јa nashata kookja.
Pored kuće je drveće. П---а--к-ќ-т- и-а -рв-а. П_____ к_____ и__ д_____ П-к-а- к-ќ-т- и-а д-в-а- ------------------------ Покрај куќата има дрвја. 0
Guo-y- ye-pok-----. G_____ y_ p________ G-o-y- y- p-k-i-o-. ------------------- Guorye ye pokrivot.
Ovdje je moj stan. Ев--го-м--от -тан. Е__ г_ м____ с____ Е-е г- м-ј-т с-а-. ------------------ Еве го мојот стан. 0
G--ry- -- pok-i-ot. G_____ y_ p________ G-o-y- y- p-k-i-o-. ------------------- Guorye ye pokrivot.
Ovdje su kuhinja i kupatilo. Овде-с- ---н-т-----а-а-а. О___ с_ к______ и б______ О-д- с- к-ј-а-а и б-њ-т-. ------------------------- Овде се кујната и бањата. 0
G-or-e -e po-riv--. G_____ y_ p________ G-o-y- y- p-k-i-o-. ------------------- Guorye ye pokrivot.
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. Там- -е-дневна---с----------н--а --б-. Т___ с_ д_______ с___ и с_______ с____ Т-м- с- д-е-н-т- с-б- и с-а-н-т- с-б-. -------------------------------------- Таму се дневната соба и спалната соба. 0
D-loo -- po-r--m-t. D____ y_ p_________ D-l-o y- p-d-o-m-t- ------------------- Doloo ye podroomot.
Vrata kuće su zatvorena. Влез-ата-врат- е з-т---ен-. В_______ в____ е з_________ В-е-н-т- в-а-а е з-т-о-е-а- --------------------------- Влезната врата е затворена. 0
D---o ---p-d--om-t. D____ y_ p_________ D-l-o y- p-d-o-m-t- ------------------- Doloo ye podroomot.
Ali prozori su otvoreni. Н--прозорцит- -е-от--р---. Н_ п_________ с_ о________ Н- п-о-о-ц-т- с- о-в-р-н-. -------------------------- Но прозорците се отворени. 0
D-lo- ye p-d-oom--. D____ y_ p_________ D-l-o y- p-d-o-m-t- ------------------- Doloo ye podroomot.
Danas je vruće. Д---- е---шко. Д____ е ж_____ Д-н-с е ж-ш-о- -------------- Денес е жешко. 0
Po-ad--koo-jat- --a gur-dina. P_____ k_______ i__ g________ P-z-d- k-o-j-t- i-a g-r-d-n-. ----------------------------- Pozadi kookjata ima guradina.
Mi idemo u dnevnu sobu. Ни- оди-е--- --е----а----а. Н__ о____ в_ д_______ с____ Н-е о-и-е в- д-е-н-т- с-б-. --------------------------- Ние одиме во дневната соба. 0
P-za-- --ok-at- i-a g---d---. P_____ k_______ i__ g________ P-z-d- k-o-j-t- i-a g-r-d-n-. ----------------------------- Pozadi kookjata ima guradina.
Tamo je sofa i fotelja. Та---и-а -дна-со-а ---д-- ----љ-. Т___ и__ е___ с___ и е___ ф______ Т-м- и-а е-н- с-ф- и е-н- ф-т-љ-. --------------------------------- Таму има една софа и една фотеља. 0
P---di-------ta-im- g---d-n-. P_____ k_______ i__ g________ P-z-d- k-o-j-t- i-a g-r-d-n-. ----------------------------- Pozadi kookjata ima guradina.
Sjednite! С-д--те! С_______ С-д-е-е- -------- Седнете! 0
Pr--d-k-o-j--- -yem--ool-t-a. P____ k_______ n____ o_______ P-y-d k-o-j-t- n-e-a o-l-t-a- ----------------------------- Pryed kookjata nyema oolitza.
Tamo stoji moj kompjuter. Т--- -тои---ј------пј-т-р. Т___ с___ м____ к_________ Т-м- с-о- м-ј-т к-м-ј-т-р- -------------------------- Таму стои мојот компјутер. 0
Prye- k--k-a----ye----o--tza. P____ k_______ n____ o_______ P-y-d k-o-j-t- n-e-a o-l-t-a- ----------------------------- Pryed kookjata nyema oolitza.
Tamo stoji moja muzička linija. Там- с-ои мој-- ----е----е-. Т___ с___ м____ с_____ у____ Т-м- с-о- м-ј-т с-е-е- у-е-. ---------------------------- Таму стои мојот стерео уред. 0
P---- k--k-ata-n--ma ---i--a. P____ k_______ n____ o_______ P-y-d k-o-j-t- n-e-a o-l-t-a- ----------------------------- Pryed kookjata nyema oolitza.
Televizor je potpuno nov. Т-л---з-ро--------м- ---. Т__________ е с_____ н___ Т-л-в-з-р-т е с-с-м- н-в- ------------------------- Телевизорот е сосема нов. 0
P-kr----oo--a-a-ima drvјa. P_____ k_______ i__ d_____ P-k-a- k-o-j-t- i-a d-v-a- -------------------------- Pokraј kookjata ima drvјa.

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!