Knjiga fraza

bs U kući   »   ti ኣብ ገዛ

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [ዓሰርተሸውዓተ]

17 [‘aseriteshewi‘ate]

ኣብ ገዛ

abi geza

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Ovdje je naša kuća. ገ-ና ኣብዚ ኢ-። ገ__ ኣ__ ኢ__ ገ-ና ኣ-ዚ ኢ-። ----------- ገዛና ኣብዚ ኢዩ። 0
abi g-za a__ g___ a-i g-z- -------- abi geza
Gore je krov. ኣብ-----ና-- ኣ-። ኣ_ ላ__ ና__ ኣ__ ኣ- ላ-ሊ ና-ሲ ኣ-። -------------- ኣብ ላዕሊ ናሕሲ ኣሎ። 0
a----e-a a__ g___ a-i g-z- -------- abi geza
Dolje je podrum. ኣ---ሕቲ ----ቤ--ኣንደር- ኣ-። ኣ_ ታ__ ት___________ ኣ__ ኣ- ታ-ቲ ት-ቲ-ቤ-(-ን-ር- ኣ-። ----------------------- ኣብ ታሕቲ ትሕቲ-ቤት(ኣንደር) ኣሎ። 0
g-z-na-abiz---y-። g_____ a____ ī___ g-z-n- a-i-ī ī-u- ----------------- gezana abizī īyu።
Iza kuće je vrt. ኣብ--ሕሪ--ዛ---ዲ--ኣ-። ኣ_ ድ__ ገ_ ጀ___ ኣ__ ኣ- ድ-ሪ ገ- ጀ-ዲ- ኣ-። ------------------ ኣብ ድሕሪ ገዛ ጀርዲን ኣሎ። 0
g--ana-a---ī īy-። g_____ a____ ī___ g-z-n- a-i-ī ī-u- ----------------- gezana abizī īyu።
Pred kućom nema ulice. ኣብ -ድሚ-ገዛ--ርግ--ኣሎ። ኣ_ ቅ__ ገ_ ጽ___ ኣ__ ኣ- ቅ-ሚ ገ- ጽ-ግ- ኣ-። ------------------ ኣብ ቅድሚ ገዛ ጽርግያ ኣሎ። 0
g-z--- ab-z- --u። g_____ a____ ī___ g-z-n- a-i-ī ī-u- ----------------- gezana abizī īyu።
Pored kuće je drveće. ኣብ -- ገዛ---ዋም ኣለ-። ኣ_ ጐ_ ገ_ ኣ___ ኣ___ ኣ- ጐ- ገ- ኣ-ዋ- ኣ-ው- ------------------ ኣብ ጐኒ ገዛ ኣእዋም ኣለው። 0
abi------ī---h-i-- -lo። a__ l_____ n_____ a___ a-i l-‘-l- n-h-i-ī a-o- ----------------------- abi la‘ilī naḥisī alo።
Ovdje je moj stan. ናተይ መቐመጢ ኣ-ዚ-ኢ-። ና__ መ___ ኣ__ ኢ__ ና-ይ መ-መ- ኣ-ዚ ኢ-። ---------------- ናተይ መቐመጢ ኣብዚ ኢዩ። 0
a-- ---i-- --ḥis- -lo። a__ l_____ n_____ a___ a-i l-‘-l- n-h-i-ī a-o- ----------------------- abi la‘ilī naḥisī alo።
Ovdje su kuhinja i kupatilo. ኣብዚ-ክሽ-ን መ-ጸ-ን --። ኣ__ ክ___ መ____ ኣ__ ኣ-ዚ ክ-ነ- መ-ጸ-ን ኣ-። ------------------ ኣብዚ ክሽነን መሕጸብን ኣሎ። 0
ab- ---i-ī--ah---ī -lo። a__ l_____ n_____ a___ a-i l-‘-l- n-h-i-ī a-o- ----------------------- abi la‘ilī naḥisī alo።
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. ኣብ---ፍ----ቀስ- ክፍሊ -ሕ--ን ---። ኣ__ ክ__ መ____ ክ__ መ____ ኣ___ ኣ-ኡ ክ-ሊ መ-ቀ-ን ክ-ሊ መ-ደ-ን ኣ-ው- ---------------------------- ኣብኡ ክፍሊ መደቀስን ክፍሊ መሕደርን ኣለው። 0
abi-t-ḥi-ī ------ī-bēti----deri) -lo። a__ t_____ t___________________ a___ a-i t-h-i-ī t-h-i-ī-b-t-(-n-d-r-) a-o- -------------------------------------- abi taḥitī tiḥitī-bēti(anideri) alo።
Vrata kuće su zatvorena. ና- -ዛ --- ዕጹው -ዩ። ና_ ገ_ ማ__ ዕ__ እ__ ና- ገ- ማ-ጾ ዕ-ው እ-። ----------------- ናይ ገዛ ማዕጾ ዕጹው እዩ። 0
abi ta-̣-tī tiḥi-ī-bē-i(ani-er---a--። a__ t_____ t___________________ a___ a-i t-h-i-ī t-h-i-ī-b-t-(-n-d-r-) a-o- -------------------------------------- abi taḥitī tiḥitī-bēti(anideri) alo።
Ali prozori su otvoreni. ግን -ቶም-መ--ቲ-ክ--- እ-ም። ግ_ እ__ መ___ ክ___ እ___ ግ- እ-ም መ-ኹ- ክ-ታ- እ-ም- --------------------- ግን እቶም መሳኹቲ ክፉታት እዮም። 0
a----a-̣it--t-----ī-bē-i-ani-e--)-a--። a__ t_____ t___________________ a___ a-i t-h-i-ī t-h-i-ī-b-t-(-n-d-r-) a-o- -------------------------------------- abi taḥitī tiḥitī-bēti(anideri) alo።
Danas je vruće. ሎሚ-ሃሩር---። ሎ_ ሃ__ ኣ__ ሎ- ሃ-ር ኣ-። ---------- ሎሚ ሃሩር ኣሎ። 0
abi-diḥ--- -eza--er---n----o። a__ d_____ g___ j_______ a___ a-i d-h-i-ī g-z- j-r-d-n- a-o- ------------------------------ abi diḥirī geza jeridīni alo።
Mi idemo u dnevnu sobu. ን-ና ----ፍሊ-መሕደ--ንኸይድ --ና-። ን__ ና_ ክ__ መ___ ን___ ኣ__ ። ን-ና ና- ክ-ሊ መ-ደ- ን-ይ- ኣ-ና ። -------------------------- ንሕና ናብ ክፍሊ መሕደሪ ንኸይድ ኣሎና ። 0
a-i-d--̣--ī---z- --rid-------። a__ d_____ g___ j_______ a___ a-i d-h-i-ī g-z- j-r-d-n- a-o- ------------------------------ abi diḥirī geza jeridīni alo።
Tamo je sofa i fotelja. ኣብኡ--ፋ- መ-በርን ---። ኣ__ ሶ__ መ____ ኣ___ ኣ-ኡ ሶ-ን መ-በ-ን ኣ-ው- ------------------ ኣብኡ ሶፋን መንበርን ኣለው። 0
abi d-h--rī-g----j-r--īni ---። a__ d_____ g___ j_______ a___ a-i d-h-i-ī g-z- j-r-d-n- a-o- ------------------------------ abi diḥirī geza jeridīni alo።
Sjednite! ኮ- በ-! ኮ_ በ__ ኮ- በ-! ------ ኮፍ በሉ! 0
ab- k’i-------za----i--g--a al-። a__ k______ g___ t_________ a___ a-i k-i-i-ī g-z- t-’-r-g-y- a-o- -------------------------------- abi k’idimī geza ts’irigiya alo።
Tamo stoji moj kompjuter. ኣ---ኮ-ፒ--ይ --። ኣ__ ኮ_____ ኣ__ ኣ-ኡ ኮ-ፒ-ረ- ኣ-። -------------- ኣብኡ ኮምፒተረይ ኣሎ። 0
a-i--’-d----g-z--ts--r--iy- ---። a__ k______ g___ t_________ a___ a-i k-i-i-ī g-z- t-’-r-g-y- a-o- -------------------------------- abi k’idimī geza ts’irigiya alo።
Tamo stoji moja muzička linija. ኣብኡ---ይ -ተ-----ቃ---ን---። ኣ__ ና__ ስ___________ ኣ__ ኣ-ኡ ና-ይ ስ-ረ---ዚ---ሺ- ኣ-። ------------------------ ኣብኡ ናተይ ስተረኦ-ሙዚቃ-ማሺን ኣሎ። 0
abi --i-i-- ge-a---’iri--y- alo። a__ k______ g___ t_________ a___ a-i k-i-i-ī g-z- t-’-r-g-y- a-o- -------------------------------- abi k’idimī geza ts’irigiya alo።
Televizor je potpuno nov. እቲ--ለ----ኣዝ- ሓ-ሽ-እ-። እ_ ተ____ ኣ__ ሓ__ እ__ እ- ተ-ቪ-ን ኣ-ዩ ሓ-ሽ እ-። -------------------- እቲ ተለቪዦን ኣዝዩ ሓድሽ እዩ። 0
a-- g-------- a’i---i a---i። a__ g___ g___ a______ a_____ a-i g-n- g-z- a-i-a-i a-e-i- ---------------------------- abi gonī geza a’iwami alewi።

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!