Knjiga fraza

bs Obavljanje potrepština   »   ti ምድላው/ምግዛእ

51 [pedeset i jedan]

Obavljanje potrepština

Obavljanje potrepština

51 [ሓምሳንሓደን]

51 [ḥamisaniḥadeni]

ምድላው/ምግዛእ

midilawi/migiza’i

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Hoću u biblioteku. ናብ -ት---ሓ-ቲ----- -ል-። ና_ ቤ_______ ክ___ ደ___ ና- ቤ---ጽ-ፍ- ክ-ይ- ደ-የ- --------------------- ናብ ቤት-መጽሓፍቲ ክኸይድ ደልየ። 0
mi--la--/---i-a’i m________________ m-d-l-w-/-i-i-a-i ----------------- midilawi/migiza’i
Hoću u knjižaru. ናብ ዱ-ን----ፍ- --ይ- ደልየ። ና_ ዱ________ ክ___ ደ___ ና- ዱ-ን-መ-ሓ-ቲ ክ-ይ- ደ-የ- ---------------------- ናብ ዱኳን-መጽሓፍቲ ክኸይድ ደልየ። 0
midilawi/migiza-i m________________ m-d-l-w-/-i-i-a-i ----------------- midilawi/migiza’i
Hoću do kioska. ና---ዮ-ክ(----ይ ኣ-ቬዛ ዱኳን- -ኸይ---ልየ። ና_ ኪ_________ ኣ___ ዱ___ ክ___ ደ___ ና- ኪ-ስ-(-እ-ቶ- ኣ-ቬ- ዱ-ን- ክ-ይ- ደ-የ- --------------------------------- ናብ ኪዮስክ(ንእሽቶይ ኣስቬዛ ዱኳን) ክኸይድ ደልየ። 0
n-bi---t-----s’---a-it- ki-̱eyid- --liy-። n___ b________________ k_______ d______ n-b- b-t---e-s-i-̣-f-t- k-h-e-i-i d-l-y-። ----------------------------------------- nabi bēti-mets’iḥafitī kiẖeyidi deliye።
Ja hoću da iznajmim knjigu. ሓ---ጽ-ፍ -ል-- ደ-የ። ሓ_ መ___ ክ___ ደ___ ሓ- መ-ሓ- ክ-ቃ- ደ-የ- ----------------- ሓደ መጽሓፍ ክልቃሕ ደልየ። 0
nabi bē---m---’--̣a-it--k---e---- d-l-ye። n___ b________________ k_______ d______ n-b- b-t---e-s-i-̣-f-t- k-h-e-i-i d-l-y-። ----------------------------------------- nabi bēti-mets’iḥafitī kiẖeyidi deliye።
Ja hoću da kupim knjigu. ሓ- -ጽሓ- -ገዝእ-ደ-የ። ሓ_ መ___ ክ___ ደ___ ሓ- መ-ሓ- ክ-ዝ- ደ-የ- ----------------- ሓደ መጽሓፍ ክገዝእ ደልየ። 0
n-bi bē-i-mets--h--fi---k---ey--i --l-y-። n___ b________________ k_______ d______ n-b- b-t---e-s-i-̣-f-t- k-h-e-i-i d-l-y-። ----------------------------------------- nabi bēti-mets’iḥafitī kiẖeyidi deliye።
Ja hoću da kupim novine. ሓ--ጋዜጣ-ክገ---ደልየ። ሓ_ ጋ__ ክ___ ደ___ ሓ- ጋ-ጣ ክ-ዝ- ደ-የ- ---------------- ሓደ ጋዜጣ ክገዝእ ደልየ። 0
nabi----w-n---ets’--̣a-i-ī k-ẖe-i-i --l-ye። n___ d___________________ k_______ d______ n-b- d-k-a-i-m-t-’-h-a-i-ī k-h-e-i-i d-l-y-። -------------------------------------------- nabi dukwani-mets’iḥafitī kiẖeyidi deliye።
Ja hoću u biblioteku da iznajmim knjigu. ሓደ መጽ-ፍ ን---ሕ -ብ-----ጽ--ቲ------ደል-፣-። ሓ_ መ___ ን____ ና_ ቤ_______ ክ___ ደ___ ። ሓ- መ-ሓ- ን-ል-ሕ ና- ቤ---ጽ-ፍ- ክ-ይ- ደ-የ- ። ------------------------------------- ሓደ መጽሓፍ ንክልቃሕ ናብ ቤት-መጽሓፍቲ ክኸይድ ደልየ፣ ። 0
na-- d-k-a---me--’i-̣a-i-- -i-̱--i---del---። n___ d___________________ k_______ d______ n-b- d-k-a-i-m-t-’-h-a-i-ī k-h-e-i-i d-l-y-። -------------------------------------------- nabi dukwani-mets’iḥafitī kiẖeyidi deliye።
Ja hoću u knjižaru da kupim knjigu. ሓደ መጽሓ--ንክ-ዝእ ናብ--ት------ ክ-ይድ--ልየ፣ ። ሓ_ መ___ ን____ ና_ ቤ_______ ክ___ ደ___ ። ሓ- መ-ሓ- ን-ገ-እ ና- ቤ---ጽ-ፍ- ክ-ይ- ደ-የ- ። ------------------------------------- ሓደ መጽሓፍ ንክገዝእ ናብ ቤት-መጽሓፍቲ ክኸይድ ደልየ፣ ። 0
n-b- -u-wani----s-i-̣--i----i--eyid--del-ye። n___ d___________________ k_______ d______ n-b- d-k-a-i-m-t-’-h-a-i-ī k-h-e-i-i d-l-y-። -------------------------------------------- nabi dukwani-mets’iḥafitī kiẖeyidi deliye።
Ja hoću do kioska da kupim novine. ሓደ--ዜጣ ንክ--እ ና----ስ--ክ--- -ል---። ሓ_ ጋ__ ን____ ና_ ኪ___ ክ___ ደ___ ። ሓ- ጋ-ጣ ን-ገ-እ ና- ኪ-ስ- ክ-ይ- ደ-የ- ። -------------------------------- ሓደ ጋዜጣ ንክገዝእ ናብ ኪዮስክ ክኸይድ ደልየ፣ ። 0
na---kīy-si--(n---shitoy--as-v--- --k-ani--k--̱e---i---li-e። n___ k___________________ a______ d_______ k_______ d______ n-b- k-y-s-k-(-i-i-h-t-y- a-i-ē-a d-k-a-i- k-h-e-i-i d-l-y-። ------------------------------------------------------------ nabi kīyosiki(ni’ishitoyi asivēza dukwani) kiẖeyidi deliye።
Ja hoću do optičara. ና- --- ዓይ--ክኸ-ድ -ልየ። ና_ እ__ ዓ__ ክ___ ደ___ ና- እ-ዳ ዓ-ኒ ክ-ይ- ደ-የ- -------------------- ናብ እንዳ ዓይኒ ክኸይድ ደልየ። 0
n-bi kīy--iki-ni--shito-i-as-v--- du--ani- ki--e--di d--iye። n___ k___________________ a______ d_______ k_______ d______ n-b- k-y-s-k-(-i-i-h-t-y- a-i-ē-a d-k-a-i- k-h-e-i-i d-l-y-። ------------------------------------------------------------ nabi kīyosiki(ni’ishitoyi asivēza dukwani) kiẖeyidi deliye።
Ja hoću do supermarketa. ና--ሱ---ርክት-ክ-ይ--ደ--። ና_ ሱ______ ክ___ ደ___ ና- ሱ-ር-ር-ት ክ-ይ- ደ-የ- -------------------- ናብ ሱፐርማርክት ክኸይድ ደልየ። 0
n----kī-o---i(-i--s--toyi----v--a -uk---i----ẖe-id- de--y-። n___ k___________________ a______ d_______ k_______ d______ n-b- k-y-s-k-(-i-i-h-t-y- a-i-ē-a d-k-a-i- k-h-e-i-i d-l-y-። ------------------------------------------------------------ nabi kīyosiki(ni’ishitoyi asivēza dukwani) kiẖeyidi deliye።
Ja hoću do pekara. ና---ንዳ -ኒ ክ--ድ ደል-። ና_ እ__ ባ_ ክ___ ደ___ ና- እ-ዳ ባ- ክ-ይ- ደ-የ- ------------------- ናብ እንዳ ባኒ ክኸይድ ደልየ። 0
ḥ-d--met-’----fi kili---ḥi-d----e። ḥ___ m_________ k________ d______ h-a-e m-t-’-h-a-i k-l-k-a-̣- d-l-y-። ------------------------------------ ḥade mets’iḥafi kilik’aḥi deliye።
Ja hoću da kupim naočale. ሓ- መ-ጽ--ክ--እ --የ። ሓ_ መ___ ክ___ ደ___ ሓ- መ-ጽ- ክ-ዝ- ደ-የ- ----------------- ሓደ መነጽር ክገዝእ ደልየ። 0
h-ad--m--s’ih-a-- --li-’-h------i--። ḥ___ m_________ k________ d______ h-a-e m-t-’-h-a-i k-l-k-a-̣- d-l-y-። ------------------------------------ ḥade mets’iḥafi kilik’aḥi deliye።
Ja hoću da kupim voće i povrće. ፍሩታታ-ን ኣሊ----ገ---ደልየ። ፍ_____ ኣ___ ክ___ ደ___ ፍ-ታ-ት- ኣ-ጫ- ክ-ዝ- ደ-የ- --------------------- ፍሩታታትን ኣሊጫን ክገዝእ ደልየ። 0
ḥa-e m--s---̣af---ili---ḥ--deliy-። ḥ___ m_________ k________ d______ h-a-e m-t-’-h-a-i k-l-k-a-̣- d-l-y-። ------------------------------------ ḥade mets’iḥafi kilik’aḥi deliye።
Ja hoću da kupim zemičke i hljeb. ን-ሽቶይ ባንን-እን-ራ---ገዝእ-ደ--። ን____ ባ__ እ____ ክ___ ደ___ ን-ሽ-ይ ባ-ን እ-ጀ-ን ክ-ዝ- ደ-የ- ------------------------- ንእሽቶይ ባንን እንጀራን ክገዝእ ደልየ። 0
h---- ----’i---fi-k-g---’i-deliye። ḥ___ m_________ k_______ d______ h-a-e m-t-’-h-a-i k-g-z-’- d-l-y-። ---------------------------------- ḥade mets’iḥafi kigezi’i deliye።
Ja hoću do optičara da kupim naočale. ና---ን---ይኒ-ደል-፣ መነጽ---ክገዝእ። ና_ እ__ ዓ__ ደ___ መ___ ን_____ ና- እ-ዳ ዓ-ኒ ደ-የ- መ-ጽ- ን-ገ-እ- --------------------------- ናብ እንዳ ዓይኒ ደልየ፣ መነጽር ንክገዝእ። 0
h-ad- --ts’-ḥafi-k--e-i-- -e-iy-። ḥ___ m_________ k_______ d______ h-a-e m-t-’-h-a-i k-g-z-’- d-l-y-። ---------------------------------- ḥade mets’iḥafi kigezi’i deliye።
Ja hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. ና----ርማርክ--ደልየ፣ -ሩታ-ትን-ኣ--- ን--ዝእ። ና_ ሱ______ ደ___ ፍ_____ ኣ___ ን_____ ና- ሱ-ር-ር-ት ደ-የ- ፍ-ታ-ት- ኣ-ጫ- ን-ገ-እ- ---------------------------------- ናብ ሱፐርማርክት ደልየ፣ ፍሩታታትን ኣሊጫን ንክገዝእ። 0
h-ad-----s-i-̣af------zi-- deliy-። ḥ___ m_________ k_______ d______ h-a-e m-t-’-h-a-i k-g-z-’- d-l-y-። ---------------------------------- ḥade mets’iḥafi kigezi’i deliye።
Ja hoću do pekara da kupim zemičke i hljeb. ባን---ን-ራ--መታን-ክገ-እ ናብ--ንዳ ባኒ ---፣-። ባ__ እ____ መ__ ክ___ ና_ እ__ ባ_ ደ___ ። ባ-ን እ-ጀ-ን መ-ን ክ-ዝ- ና- እ-ዳ ባ- ደ-የ- ። ----------------------------------- ባንን እንጀራን መታን ክገዝእ ናብ እንዳ ባኒ ደልየ፣ ። 0
h-ade-g-zē----k----i’i-----y-። ḥ___ g______ k_______ d______ h-a-e g-z-t-a k-g-z-’- d-l-y-። ------------------------------ ḥade gazēt’a kigezi’i deliye።

Manjinski jezici u Evropi

U Evropi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoevropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih grupa. U Evropi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Evropskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, na primjer, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim evropskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim grupama. Te grup ne mogu sebi priuštiti izgradnju vlastitih škola. Takođe im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Evropska unija želi zaštiti manjinske jezike. Jer je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih grupa. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji evropski jezik...
Da li ste to znali?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je maternji jezik oko 60 miliona ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. vijeka u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika nazavisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!