Knjiga fraza

bs Obavljanje potrepština   »   hy հանձնարարություններ կատարել

51 [pedeset i jedan]

Obavljanje potrepština

Obavljanje potrepština

51 [հիսունմեկ]

51 [hisunmek]

հանձնարարություններ կատարել

handznararut’yunner katarel

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski armenski Igra Više
Hoću u biblioteku. Ե- ու-ո-- -մ-գ-ադարա- -նա-: Ե_ ո_____ ե_ գ_______ գ____ Ե- ո-զ-ւ- ե- գ-ա-ա-ա- գ-ա-: --------------------------- Ես ուզում եմ գրադարան գնալ: 0
handz-a-ar----unne- ka-ar-l h__________________ k______ h-n-z-a-a-u-’-u-n-r k-t-r-l --------------------------- handznararut’yunner katarel
Hoću u knjižaru. Ես----ո-- եմ ---խ----- գ-ա-: Ե_ ո_____ ե_ գ________ գ____ Ե- ո-զ-ւ- ե- գ-ա-ա-ո-թ գ-ա-: ---------------------------- Ես ուզում եմ գրախանութ գնալ: 0
h-nd-n----u-’yu-n-- -a----l h__________________ k______ h-n-z-a-a-u-’-u-n-r k-t-r-l --------------------------- handznararut’yunner katarel
Hoću do kioska. Ես -ւզո-- եմ կ-պ-կ գն-լ: Ե_ ո_____ ե_ կ____ գ____ Ե- ո-զ-ւ- ե- կ-պ-կ գ-ա-: ------------------------ Ես ուզում եմ կրպակ գնալ: 0
Y-- uz-- --- gra----- g--l Y__ u___ y__ g_______ g___ Y-s u-u- y-m g-a-a-a- g-a- -------------------------- Yes uzum yem gradaran gnal
Ja hoću da iznajmim knjigu. Ե--ու--ւ- -մ-մի գիր--վերց--լ: Ե_ ո_____ ե_ մ_ գ___ վ_______ Ե- ո-զ-ւ- ե- մ- գ-ր- վ-ր-ն-լ- ----------------------------- Ես ուզում եմ մի գիրք վերցնել: 0
Yes-u-um ye--g------n----l Y__ u___ y__ g_______ g___ Y-s u-u- y-m g-a-a-a- g-a- -------------------------- Yes uzum yem gradaran gnal
Ja hoću da kupim knjigu. Ե- ուզ--------- գիր- -ն--: Ե_ ո_____ ե_ մ_ գ___ գ____ Ե- ո-զ-ւ- ե- մ- գ-ր- գ-ե-: -------------------------- Ես ուզում եմ մի գիրք գնել: 0
Yes uzum-yem--r---r-n --al Y__ u___ y__ g_______ g___ Y-s u-u- y-m g-a-a-a- g-a- -------------------------- Yes uzum yem gradaran gnal
Ja hoću da kupim novine. Ե- ուզու- եմ----թե-թ-գն-լ: Ե_ ո_____ ե_ մ_ թ___ գ____ Ե- ո-զ-ւ- ե- մ- թ-ր- գ-ե-: -------------------------- Ես ուզում եմ մի թերթ գնել: 0
Yes-u-u- --m--ra-h---t--g-al Y__ u___ y__ g_________ g___ Y-s u-u- y-m g-a-h-n-t- g-a- ---------------------------- Yes uzum yem grakhanut’ gnal
Ja hoću u biblioteku da iznajmim knjigu. Ես -ւզո---եմ-գ--դա-ան------ որպե-զի մի գ-----եր---մ: Ե_ ո_____ ե_ գ_______ գ____ ո______ մ_ գ___ վ_______ Ե- ո-զ-ւ- ե- գ-ա-ա-ա- գ-ա-, ո-պ-ս-ի մ- գ-ր- վ-ր-ն-մ- ---------------------------------------------------- Ես ուզում եմ գրադարան գնալ, որպեսզի մի գիրք վերցնեմ: 0
Ye--uzu- -e- grakhanut’-gnal Y__ u___ y__ g_________ g___ Y-s u-u- y-m g-a-h-n-t- g-a- ---------------------------- Yes uzum yem grakhanut’ gnal
Ja hoću u knjižaru da kupim knjigu. Ե------ւմ ե--------------ալ,-որ------մ---իր- գնե-: Ե_ ո_____ ե_ գ________ գ____ ո______ մ_ գ___ գ____ Ե- ո-զ-ւ- ե- գ-ա-ա-ո-թ գ-ա-, ո-պ-ս-ի մ- գ-ր- գ-ե-: -------------------------------------------------- Ես ուզում եմ գրախանութ գնալ, որպեսզի մի գիրք գնեմ: 0
Ye- u-----em gr--h--u-’ --al Y__ u___ y__ g_________ g___ Y-s u-u- y-m g-a-h-n-t- g-a- ---------------------------- Yes uzum yem grakhanut’ gnal
Ja hoću do kioska da kupim novine. Ես-ո-զու- ե- ----կ---ա-,--րպ-սզի-----եր--գ-ե-: Ե_ ո_____ ե_ կ____ գ____ ո______ մ_ թ___ գ____ Ե- ո-զ-ւ- ե- կ-պ-կ գ-ա-, ո-պ-ս-ի մ- թ-ր- գ-ե-: ---------------------------------------------- Ես ուզում եմ կրպակ գնալ, որպեսզի մի թերթ գնեմ: 0
Ye- uz-m---- kr--k----l Y__ u___ y__ k____ g___ Y-s u-u- y-m k-p-k g-a- ----------------------- Yes uzum yem krpak gnal
Ja hoću do optičara. Ե---ւզ--- եմ------ա --ա-: Ե_ ո_____ ե_ օ_____ գ____ Ե- ո-զ-ւ- ե- օ-տ-կ- գ-ա-: ------------------------- Ես ուզում եմ օպտիկա գնամ: 0
Y-- u-u- y-- -r----gnal Y__ u___ y__ k____ g___ Y-s u-u- y-m k-p-k g-a- ----------------------- Yes uzum yem krpak gnal
Ja hoću do supermarketa. Ես -ւ-ու--սո--ե-մ---ե-----մ: Ե_ ո_____ ս___________ գ____ Ե- ո-զ-ւ- ս-ւ-ե-մ-ր-ե- գ-ա-: ---------------------------- Ես ուզում սուպերմարկետ գնամ: 0
Y-s uzum--e- kr-ak--n-l Y__ u___ y__ k____ g___ Y-s u-u- y-m k-p-k g-a- ----------------------- Yes uzum yem krpak gnal
Ja hoću do pekara. Ես ու--ւմ-եմ-հացի խանո-------: Ե_ ո_____ ե_ հ___ խ_____ գ____ Ե- ո-զ-ւ- ե- հ-ց- խ-ն-ւ- գ-ա-: ------------------------------ Ես ուզում եմ հացի խանութ գնամ: 0
Y-s uzum y-m-m- -i--’-vert---el Y__ u___ y__ m_ g____ v________ Y-s u-u- y-m m- g-r-’ v-r-s-n-l ------------------------------- Yes uzum yem mi girk’ verts’nel
Ja hoću da kupim naočale. Ես ո-զու--ե- -- -կնոց--ն--: Ե_ ո_____ ե_ մ_ ա____ գ____ Ե- ո-զ-ւ- ե- մ- ա-ն-ց գ-ե-: --------------------------- Ես ուզում եմ մի ակնոց գնեմ: 0
Y----zu----m -i-gi-k’ ve--s--el Y__ u___ y__ m_ g____ v________ Y-s u-u- y-m m- g-r-’ v-r-s-n-l ------------------------------- Yes uzum yem mi girk’ verts’nel
Ja hoću da kupim voće i povrće. Ե--ո--ում-ե---ի-- --բ-ն--ր-ղեն-գ-ե-: Ե_ ո_____ ե_ մ___ և բ_________ գ____ Ե- ո-զ-ւ- ե- մ-ր- և բ-ն-ա-ե-ե- գ-ե-: ------------------------------------ Ես ուզում եմ միրգ և բանջարեղեն գնեմ: 0
Y-- -z-m --- ---girk- -er-s-nel Y__ u___ y__ m_ g____ v________ Y-s u-u- y-m m- g-r-’ v-r-s-n-l ------------------------------- Yes uzum yem mi girk’ verts’nel
Ja hoću da kupim zemičke i hljeb. Ես ո-զում -մ------ն--: Ե_ ո_____ ե_ հ__ գ____ Ե- ո-զ-ւ- ե- հ-ց գ-ե-: ---------------------- Ես ուզում եմ հաց գնեմ: 0
Y-- u--m-ye- mi -i-k’-g-el Y__ u___ y__ m_ g____ g___ Y-s u-u- y-m m- g-r-’ g-e- -------------------------- Yes uzum yem mi girk’ gnel
Ja hoću do optičara da kupim naočale. Ես ո---------օպտ------ա----րպ-ս----կն----ն--: Ե_ ո_____ ե_ օ_____ գ____ ո______ ա____ գ____ Ե- ո-զ-ւ- ե- օ-տ-կ- գ-ա-, ո-պ-ս-ի ա-ն-ց գ-ե-: --------------------------------------------- Ես ուզում եմ օպտիկա գնամ, որպեսզի ակնոց գնեմ: 0
Yes uzum--e- ---gi----g--l Y__ u___ y__ m_ g____ g___ Y-s u-u- y-m m- g-r-’ g-e- -------------------------- Yes uzum yem mi girk’ gnel
Ja hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. Ես ուզու--սու---մ----- -ն--, -րպ-սզի-մ-ր-------ջարեղ-ն-գնե-: Ե_ ո_____ ս___________ գ____ ո______ մ___ և բ_________ գ____ Ե- ո-զ-ւ- ս-ւ-ե-մ-ր-ե- գ-ա-, ո-պ-ս-ի մ-ր- և բ-ն-ա-ե-ե- գ-ե-: ------------------------------------------------------------ Ես ուզում սուպերմարկետ գնամ, որպեսզի միրգ և բանջարեղեն գնեմ: 0
Y-s--zu--y-- m- ---k- gn-l Y__ u___ y__ m_ g____ g___ Y-s u-u- y-m m- g-r-’ g-e- -------------------------- Yes uzum yem mi girk’ gnel
Ja hoću do pekara da kupim zemičke i hljeb. Ե--ու-----ե- հ--- խան-ւթ--ն-մ---րպ-սզ--հա----եմ: Ե_ ո_____ ե_ հ___ խ_____ գ____ ո______ հ__ գ____ Ե- ո-զ-ւ- ե- հ-ց- խ-ն-ւ- գ-ա-, ո-պ-ս-ի հ-ց գ-ե-: ------------------------------------------------ Ես ուզում եմ հացի խանութ գնամ, որպեսզի հաց գնեմ: 0
Y------m -em mi --y---’-gnel Y__ u___ y__ m_ t______ g___ Y-s u-u- y-m m- t-y-r-’ g-e- ---------------------------- Yes uzum yem mi t’yert’ gnel

Manjinski jezici u Evropi

U Evropi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoevropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih grupa. U Evropi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Evropskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, na primjer, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim evropskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim grupama. Te grup ne mogu sebi priuštiti izgradnju vlastitih škola. Takođe im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Evropska unija želi zaštiti manjinske jezike. Jer je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih grupa. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji evropski jezik...
Da li ste to znali?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je maternji jezik oko 60 miliona ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. vijeka u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika nazavisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!