Knjiga fraza

bs Orijentacija   »   hy կողմնորոշում

41 [četrdeset i jedan]

Orijentacija

Orijentacija

41 [քառասունմեկ]

41 [k’arrasunmek]

կողմնորոշում

koghmnoroshum

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski armenski Igra Više
Gdje je turistička agencija? Ո--ե---է -տնվ-ւ---ուրի-տական------նյ---: Ո_____ է գ______ տ__________ գ__________ Ո-տ-՞- է գ-ն-ո-մ տ-ւ-ի-տ-կ-ն գ-ա-ե-յ-կ-: ---------------------------------------- Որտե՞ղ է գտնվում տուրիստական գրասենյակը: 0
k-g--n-ro-h-m k____________ k-g-m-o-o-h-m ------------- koghmnoroshum
Imate li plan grada za mene? Ք-ղ--ի քա--ե- ո-նե՞ք -նձ-հ-մա-: Ք_____ ք_____ ո_____ ի__ հ_____ Ք-ղ-ք- ք-ր-ե- ո-ն-՞- ի-ձ հ-մ-ր- ------------------------------- Քաղաքի քարտեզ ունե՞ք ինձ համար: 0
ko-------s-um k____________ k-g-m-o-o-h-m ------------- koghmnoroshum
Može li se ovdje rezervisati hotelska soba? Կա-ո՞- -մ--յ-տ-ղ հ-ո--ա-ո-ի ս---ակ պատվ---լ: Կ_____ ե_ ա_____ հ_________ ս_____ պ________ Կ-ր-՞- ե- ա-ս-ե- հ-ո-ր-ն-ց- ս-ն-ա- պ-տ-ի-ե-: -------------------------------------------- Կարո՞ղ եմ այստեղ հյուրանոցի սենյակ պատվիրել: 0
V-r--՞g- e --nv-- -u----ak---g-as-ny-ky V_______ e g_____ t_________ g_________ V-r-e-g- e g-n-u- t-r-s-a-a- g-a-e-y-k- --------------------------------------- Vorte՞gh e gtnvum turistakan grasenyaky
Gdje je stari grad? Որ-----է -ա-----հի--մա-ը: Ո_____ է ք_____ հ__ մ____ Ո-տ-՞- է ք-ղ-ք- հ-ն մ-ս-: ------------------------- Որտե՞ղ է քաղաքի հին մասը: 0
V-rte՞gh e--t-v-- t-r--t--an grase----y V_______ e g_____ t_________ g_________ V-r-e-g- e g-n-u- t-r-s-a-a- g-a-e-y-k- --------------------------------------- Vorte՞gh e gtnvum turistakan grasenyaky
Gdje je katedrala? Ո---՞--է-մայ-----արը: Ո_____ է մ___ տ______ Ո-տ-՞- է մ-յ- տ-ճ-ր-: --------------------- Որտե՞ղ է մայր տաճարը: 0
Vor-e-g--e-gtnv-- turi---k---gr-s-----y V_______ e g_____ t_________ g_________ V-r-e-g- e g-n-u- t-r-s-a-a- g-a-e-y-k- --------------------------------------- Vorte՞gh e gtnvum turistakan grasenyaky
Gdje je muzej? Որտե՞ղ-է -ա-գ-----: Ո_____ է թ_________ Ո-տ-՞- է թ-ն-ա-ա-ը- ------------------- Որտե՞ղ է թանգարանը: 0
K’--h--’- k-a-te--u-e-k- in-z---mar K________ k______ u_____ i___ h____ K-a-h-k-i k-a-t-z u-e-k- i-d- h-m-r ----------------------------------- K’aghak’i k’artez une՞k’ indz hamar
Gdje se mogu kupiti poštanske markice? Ո-----՞-----ո--ե- դրոշմանիշ-----ն--: Ո_______ կ____ ե_ դ___________ գ____ Ո-տ-ղ-՞- կ-ր-ղ ե- դ-ո-մ-ն-շ-ե- գ-ե-: ------------------------------------ Որտեղի՞ց կարող եմ դրոշմանիշներ գնել: 0
K-a-hak’i -’-r--z --e՞k’ -ndz-----r K________ k______ u_____ i___ h____ K-a-h-k-i k-a-t-z u-e-k- i-d- h-m-r ----------------------------------- K’aghak’i k’artez une՞k’ indz hamar
Gdje se može kupiti cvijeće? Ո-տեղ--- -ար-ղ-ե--ծաղ-կն-ր-գ--լ: Ո_______ կ____ ե_ ծ_______ գ____ Ո-տ-ղ-՞- կ-ր-ղ ե- ծ-ղ-կ-ե- գ-ե-: -------------------------------- Որտեղի՞ց կարող եմ ծաղիկներ գնել: 0
K’a-ha-’- ----t----n-՞k--i-dz-h--ar K________ k______ u_____ i___ h____ K-a-h-k-i k-a-t-z u-e-k- i-d- h-m-r ----------------------------------- K’aghak’i k’artez une՞k’ indz hamar
Gdje se mogu kupiti vozne karte? Որտե-ի՞--կ-ր-ղ ե- -ո-ս-ր -ն--: Ո_______ կ____ ե_ տ_____ գ____ Ո-տ-ղ-՞- կ-ր-ղ ե- տ-մ-ե- գ-ե-: ------------------------------ Որտեղի՞ց կարող եմ տոմսեր գնել: 0
Ka-o՞gh -em a---eg---yu----t-’--s--y-- -at--r-l K______ y__ a______ h__________ s_____ p_______ K-r-՞-h y-m a-s-e-h h-u-a-o-s-i s-n-a- p-t-i-e- ----------------------------------------------- Karo՞gh yem aystegh hyuranots’i senyak patvirel
Gdje je luka? Ո--ե-ղ - -ա----ն---տը: Ո_____ է ն____________ Ո-տ-՞- է ն-վ-հ-ն-ի-տ-: ---------------------- Որտե՞ղ է նավահանգիստը: 0
K----gh-y-m a---e-h---uranot-’i s-ny-k p----rel K______ y__ a______ h__________ s_____ p_______ K-r-՞-h y-m a-s-e-h h-u-a-o-s-i s-n-a- p-t-i-e- ----------------------------------------------- Karo՞gh yem aystegh hyuranots’i senyak patvirel
Gdje je pijaca? Որտ-՞ղ ----ւկ-ն: Ո_____ է շ______ Ո-տ-՞- է շ-ւ-ա-: ---------------- Որտե՞ղ է շուկան: 0
Ka-o--h --- -y---g- h----no---- senya-----v---l K______ y__ a______ h__________ s_____ p_______ K-r-՞-h y-m a-s-e-h h-u-a-o-s-i s-n-a- p-t-i-e- ----------------------------------------------- Karo՞gh yem aystegh hyuranots’i senyak patvirel
Gdje je dvorac? Ո-տ--ղ-է ա--ոցը: Ո_____ է ա______ Ո-տ-՞- է ա-ր-ց-: ---------------- Որտե՞ղ է ամրոցը: 0
Vo-------e-k’agha--- h-- masy V_______ e k________ h__ m___ V-r-e-g- e k-a-h-k-i h-n m-s- ----------------------------- Vorte՞gh e k’aghak’i hin masy
Kada počinje (turistički) obilazak? Ե--- ---կսվո---էք--ու----ն: Ե___ է ս______ է___________ Ե-ր- է ս-ս-ո-մ է-ս-ո-ր-ի-ն- --------------------------- Ե՞րբ է սկսվում էքսկուրսիան: 0
V--te՞-h --k’a-h---i ----ma-y V_______ e k________ h__ m___ V-r-e-g- e k-a-h-k-i h-n m-s- ----------------------------- Vorte՞gh e k’aghak’i hin masy
Kada se završava (turistički) obilazak? Ե՞-բ է-վ--ջա-ում է----ւ-սիա-: Ե___ է վ________ է___________ Ե-ր- է վ-ր-ա-ո-մ է-ս-ո-ր-ի-ն- ----------------------------- Ե՞րբ է վերջանում էքսկուրսիան: 0
V-r-e--h ---’---a--- -in-m--y V_______ e k________ h__ m___ V-r-e-g- e k-a-h-k-i h-n m-s- ----------------------------- Vorte՞gh e k’aghak’i hin masy
Koliko dugo traje (turistički) obilazak? Ի՞ն-ք-----տև--- է-սկ--ր----: Ի______ է տ____ է___________ Ի-ն-ք-ն է տ-ո-մ է-ս-ո-ր-ի-ն- ---------------------------- Ի՞նչքան է տևում էքսկուրսիան: 0
V-r-e--- e--ay---a-ha-y V_______ e m___ t______ V-r-e-g- e m-y- t-c-a-y ----------------------- Vorte՞gh e mayr tachary
Ja želim vodiča koji govori njemački. Ե- ---ո-մ եմ---սկո--սա--ր, -րը-խ-սու--- -երմ-նե-ե-: Ե_ ո_____ ե_ է____________ ո__ խ_____ է գ__________ Ե- ո-զ-ւ- ե- է-ս-ո-ր-ա-ա-, ո-ը խ-ս-ւ- է գ-ր-ա-ե-ե-: --------------------------------------------------- Ես ուզում եմ էքսկուրսավար, որը խոսում է գերմաներեն: 0
V-rte--h-- m-yr--a----y V_______ e m___ t______ V-r-e-g- e m-y- t-c-a-y ----------------------- Vorte՞gh e mayr tachary
Ja želim vodiča koji govori italijanski. Ես-ուզ--մ եմ-էք-կ----ավար--ո-ը -ո--ւ- է--տ-լեր-ն: Ե_ ո_____ ե_ է____________ ո__ խ_____ է ի________ Ե- ո-զ-ւ- ե- է-ս-ո-ր-ա-ա-, ո-ը խ-ս-ւ- է ի-ա-ե-ե-: ------------------------------------------------- Ես ուզում եմ էքսկուրսավար, որը խոսում է իտալերեն: 0
V-rt-՞g--- --yr ta----y V_______ e m___ t______ V-r-e-g- e m-y- t-c-a-y ----------------------- Vorte՞gh e mayr tachary
Ja želim vodiča koji govori francuski. Ես--ւ-----եմ--քս----ս-------րը---սու--- ֆ--ն--ր--: Ե_ ո_____ ե_ է____________ ո__ խ_____ է ֆ_________ Ե- ո-զ-ւ- ե- է-ս-ո-ր-ա-ա-, ո-ը խ-ս-ւ- է ֆ-ա-ս-ր-ն- -------------------------------------------------- Ես ուզում եմ էքսկուրսավար, որը խոսում է ֆրանսերեն: 0
V---e--h-e-t-ang--any V_______ e t_________ V-r-e-g- e t-a-g-r-n- --------------------- Vorte՞gh e t’angarany

Svjetski jezik – Engleski

Engleski je najrašireniji jezik na svijetu. No mandarinski ili standardni kineski ima najviše izvornih govornika. Engleski kao maternji jezik govori “samo” 350 milijuna ljudi. Međutim, engleski ima velik utjecaj na druge jezike. Od sredine 20. vijeka je uveliko dobio na važnosti. To je prije svega zbog toga što je SAD postao supersila. U mnogim zemljama engleski je prvi strani jezik u školama. Međunarodne organizacije koriste engleski kao službeni jezik. Engleski je takođe u mnogim zemljama službeni jezik ili lingua franca. Moguće je međutim da će drugi jezici uskoro preuzeti tu funkciju. Engleski jezik spada u grupu zapadnogermanskih jezika. Stoga je vrlo srodan jezicima kao što je njemački. U zadnjih 1.000 godina jezik se značajno promijenio. Prije su se u engleskom jeziku koristili nastavci Međutim, većina nastavaka s gramatičkkom funkcijom je otpala. Stoga se engleski danas može uvrstiti u izolirajuće jezike. Dakle, engleski više liči kineskom nego njemačkom. U budućnosti će engleski jezik postati još jednostavniji. Nepravilni glagoli će vjerovatno nestati. U poređenju s ostalim indoevropskim jezicima engleski je jednostavan. Međutim, engleski pravopis je jako težak. Jer da se izgovor i pravopis dosta razlikuju jedan od drugog. Engleski pravopis je već stoljećima isti. Međutim, izgovor se prilično promijenio. Zato se danas još uvijek piše kao i 1400. godine. Takođe postoji jako puno nepravilnosti kod izgovora. Postoji 6 varijanti za kombinaciju slova ough ! Isprobajte sami! - thorough, thought, through, rough, bough, cough
Da li ste to znali?
Slovački spada u zapadnoslavenske jezike. To je maternji jezik za više od 5 miliona ljudi. U uskom je srodstvu sa susjednim češkim. Razlog tome je zajednička prošlost u bivšoj Čehoslovačkoj. Leksički fond obaju jezika je većinom identičan. Razlike se odnose prije svega na glasovni sistem. Slovački je nastao u 10. vijeku u vidu više dijalekata. Međutim, dugo vremena je bio pod utjecajem susjednih jezika. Zato je današnji književni slovački dobio svoj oblik tek u 19. vijeku. Tako su se mogli pojednostaviti neki elementi u poređenju sa češkim. Ali mnogi različiti dijalekti su se održali do danas. U slovačkom jeziku se koristi latinično pismo. To je jezik koji drugi slavenski govornici najlakše razumiju... Moglo bi se reći da je slovački neka vrsta međujezika u slavenskom prostoru. Dobar razlog da se pozabavite ovim lijepim jezikom.