Knjiga fraza

bs U kući   »   bg Вкъщи

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [седемнайсет]

17 [sedemnayset]

Вкъщи

Vkyshchi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Ovdje je naša kuća. Тук-е-наш--- къщ-. Т__ е н_____ к____ Т-к е н-ш-т- к-щ-. ------------------ Тук е нашата къща. 0
Vky--c-i V_______ V-y-h-h- -------- Vkyshchi
Gore je krov. Г-р------кривът. Г___ е п________ Г-р- е п-к-и-ъ-. ---------------- Горе е покривът. 0
V-y-h--i V_______ V-y-h-h- -------- Vkyshchi
Dolje je podrum. До---е --з-то. Д___ е м______ Д-л- е м-з-т-. -------------- Долу е мазето. 0
Tuk -- na-h--a---sh--a. T__ y_ n______ k_______ T-k y- n-s-a-a k-s-c-a- ----------------------- Tuk ye nashata kyshcha.
Iza kuće je vrt. З-- къ--т--има ---д--а. З__ к_____ и__ г_______ З-д к-щ-т- и-а г-а-и-а- ----------------------- Зад къщата има градина. 0
T---y---a-hat- k-sh-ha. T__ y_ n______ k_______ T-k y- n-s-a-a k-s-c-a- ----------------------- Tuk ye nashata kyshcha.
Pred kućom nema ulice. П-ед к------ням--ул---. П___ к_____ н___ у_____ П-е- к-щ-т- н-м- у-и-а- ----------------------- Пред къщата няма улица. 0
T-k-ye----h--a-kysh---. T__ y_ n______ k_______ T-k y- n-s-a-a k-s-c-a- ----------------------- Tuk ye nashata kyshcha.
Pored kuće je drveće. Д- къ------ма дъ-ве--. Д_ к_____ и__ д_______ Д- к-щ-т- и-а д-р-е-а- ---------------------- До къщата има дървета. 0
Go-e-y----k-iv-t. G___ y_ p________ G-r- y- p-k-i-y-. ----------------- Gore ye pokrivyt.
Ovdje je moj stan. Т---- ----- жил-ще. Т__ е м____ ж______ Т-к е м-е-о ж-л-щ-. ------------------- Тук е моето жилище. 0
G-r--ye p-kr---t. G___ y_ p________ G-r- y- p-k-i-y-. ----------------- Gore ye pokrivyt.
Ovdje su kuhinja i kupatilo. Т---са-ку--ята и бан-т-. Т__ с_ к______ и б______ Т-к с- к-х-я-а и б-н-т-. ------------------------ Тук са кухнята и банята. 0
Gore -e p--r--y-. G___ y_ p________ G-r- y- p-k-i-y-. ----------------- Gore ye pokrivyt.
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. Там--а---е-идн-вн--а и-с----я-а. Т__ с_ в____________ и с________ Т-м с- в-е-и-н-в-а-а и с-а-н-т-. -------------------------------- Там са всекидневната и спалнята. 0
D-lu y- -a----. D___ y_ m______ D-l- y- m-z-t-. --------------- Dolu ye mazeto.
Vrata kuće su zatvorena. В--д-ата -р-та - затво-ена. В_______ в____ е з_________ В-о-н-т- в-а-а е з-т-о-е-а- --------------------------- Входната врата е затворена. 0
Do-- ye------o. D___ y_ m______ D-l- y- m-z-t-. --------------- Dolu ye mazeto.
Ali prozori su otvoreni. Н--п---орците ----тво---и. Н_ п_________ с_ о________ Н- п-о-о-ц-т- с- о-в-р-н-. -------------------------- Но прозорците са отворени. 0
D-l- ye---z---. D___ y_ m______ D-l- y- m-z-t-. --------------- Dolu ye mazeto.
Danas je vruće. Д--с-- г-рещ-. Д___ е г______ Д-е- е г-р-щ-. -------------- Днес е горещо. 0
Z-- ---hc---- -ma-g--din-. Z__ k________ i__ g_______ Z-d k-s-c-a-a i-a g-a-i-a- -------------------------- Zad kyshchata ima gradina.
Mi idemo u dnevnu sobu. Н-е-вл-заме---в--с--и-нев-ат-. Н__ в______ в__ в_____________ Н-е в-и-а-е в-в в-е-и-н-в-а-а- ------------------------------ Ние влизаме във всекидневната. 0
Za--kysh-h-t--im---r--in-. Z__ k________ i__ g_______ Z-d k-s-c-a-a i-a g-a-i-a- -------------------------- Zad kyshchata ima gradina.
Tamo je sofa i fotelja. Т----ма -ив---- -оть--- / кр-сл-. Т__ и__ д____ и ф______ / к______ Т-м и-а д-в-н и ф-т-о-л / к-е-л-. --------------------------------- Там има диван и фотьойл / кресло. 0
Z-- k---c--ta --a-gr-dina. Z__ k________ i__ g_______ Z-d k-s-c-a-a i-a g-a-i-a- -------------------------- Zad kyshchata ima gradina.
Sjednite! С--н---! С_______ С-д-е-е- -------- Седнете! 0
P--d k-------a-n-a---u-----. P___ k________ n____ u______ P-e- k-s-c-a-a n-a-a u-i-s-. ---------------------------- Pred kyshchata nyama ulitsa.
Tamo stoji moj kompjuter. Т----------ко-п--ър. Т__ е м___ к________ Т-м е м-я- к-м-ю-ъ-. -------------------- Там е моят компютър. 0
Pred-k-s----t- n-a-----itsa. P___ k________ n____ u______ P-e- k-s-c-a-a n-a-a u-i-s-. ---------------------------- Pred kyshchata nyama ulitsa.
Tamo stoji moja muzička linija. Та- ---оят- сте-е--у-ед--. Т__ е м____ с_____________ Т-м е м-я-а с-е-е---р-д-а- -------------------------- Там е моята стерео-уредба. 0
P-e---ysh-hat- n-a---ulitsa. P___ k________ n____ u______ P-e- k-s-c-a-a n-a-a u-i-s-. ---------------------------- Pred kyshchata nyama ulitsa.
Televizor je potpuno nov. Телев--ор-- - с--се--н--. Т__________ е с_____ н___ Т-л-в-з-р-т е с-в-е- н-в- ------------------------- Телевизорът е съвсем нов. 0
Do-ky-hchata ima--y-v--a. D_ k________ i__ d_______ D- k-s-c-a-a i-a d-r-e-a- ------------------------- Do kyshchata ima dyrveta.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!