Knjiga fraza

bs Pitati – prošlost 2   »   bg Въпроси – Минало време 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [осемдесет и шест]

86 [osemdeset i shest]

Въпроси – Минало време 2

Vyprosi – Minalo vreme 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Koju kravatu si nosio? Ти-ка-------тов---ка носеше? Т_ к____ в__________ н______ Т- к-к-а в-а-о-р-з-а н-с-ш-? ---------------------------- Ти каква вратовръзка носеше? 0
V-p---i-– M-nal-----m- 2 V______ – M_____ v____ 2 V-p-o-i – M-n-l- v-e-e 2 ------------------------ Vyprosi – Minalo vreme 2
Koji auto si kupio / kupila? Т------а--о-а-с- -у-и? Т_ к____ к___ с_ к____ Т- к-к-а к-л- с- к-п-? ---------------------- Ти каква кола си купи? 0
V-p-o---–---n--o -reme-2 V______ – M_____ v____ 2 V-p-o-i – M-n-l- v-e-e 2 ------------------------ Vyprosi – Minalo vreme 2
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? Т-----какъ--------к се-аб--ира? Т_ з_ к____ в______ с_ а_______ Т- з- к-к-в в-с-н-к с- а-о-и-а- ------------------------------- Ти за какъв вестник се абонира? 0
T- k-kva vr-t-vry-k- ----she? T_ k____ v__________ n_______ T- k-k-a v-a-o-r-z-a n-s-s-e- ----------------------------- Ti kakva vratovryzka noseshe?
Koga ste vidjeli? Ко----и-ях-е? К___ в_______ К-г- в-д-х-е- ------------- Кого видяхте? 0
Ti ---va -rat-v-yz-a-nos---e? T_ k____ v__________ n_______ T- k-k-a v-a-o-r-z-a n-s-s-e- ----------------------------- Ti kakva vratovryzka noseshe?
Koga ste sreli? Ко---с-е---х-е? К___ с_________ К-г- с-е-н-х-е- --------------- Кого срещнахте? 0
Ti----va -ra---r-zka-n--e---? T_ k____ v__________ n_______ T- k-k-a v-a-o-r-z-a n-s-s-e- ----------------------------- Ti kakva vratovryzka noseshe?
Koga ste prepoznali? Ко---разпо-на-те? К___ р___________ К-г- р-з-о-н-х-е- ----------------- Кого разпознахте? 0
T----k----ol- s---upi? T_ k____ k___ s_ k____ T- k-k-a k-l- s- k-p-? ---------------------- Ti kakva kola si kupi?
Kada ste ustali? К-г- ---н-хт-? К___ с________ К-г- с-а-а-т-? -------------- Кога станахте? 0
Ti k-kva k-l--s- -u--? T_ k____ k___ s_ k____ T- k-k-a k-l- s- k-p-? ---------------------- Ti kakva kola si kupi?
Kada ste počeli? Ко-а-з--о-н--т-? К___ з__________ К-г- з-п-ч-а-т-? ---------------- Кога започнахте? 0
Ti ----- -o----i ku-i? T_ k____ k___ s_ k____ T- k-k-a k-l- s- k-p-? ---------------------- Ti kakva kola si kupi?
Kada ste prestali? Ког- с-ъ---хт-? К___ с_________ К-г- с-ъ-ш-х-е- --------------- Кога свършихте? 0
T---a---kyv---s-nik -e --o-i-a? T_ z_ k____ v______ s_ a_______ T- z- k-k-v v-s-n-k s- a-o-i-a- ------------------------------- Ti za kakyv vestnik se abonira?
Zašto ste se probudili? З-щ- се-----ди-т-? З___ с_ с_________ З-щ- с- с-б-д-х-е- ------------------ Защо се събудихте? 0
T- -a------ -es-n-k ---a---ir-? T_ z_ k____ v______ s_ a_______ T- z- k-k-v v-s-n-k s- a-o-i-a- ------------------------------- Ti za kakyv vestnik se abonira?
Zašto ste postali učitelj? З-щ- --а-а-т- -чи---? З___ с_______ у______ З-щ- с-а-а-т- у-и-е-? --------------------- Защо станахте учител? 0
T--za k--yv--es-nik se -bonira? T_ z_ k____ v______ s_ a_______ T- z- k-k-v v-s-n-k s- a-o-i-a- ------------------------------- Ti za kakyv vestnik se abonira?
Zašto ste uzeli taksi? З--о--з--те--акси? З___ в_____ т_____ З-щ- в-е-т- т-к-и- ------------------ Защо взехте такси? 0
K--o vid-a---e? K___ v_________ K-g- v-d-a-h-e- --------------- Kogo vidyakhte?
Odakle ste došli? От--д---о--ох-е? О_____ д________ О-к-д- д-й-о-т-? ---------------- Откъде дойдохте? 0
K--- --d-ak-te? K___ v_________ K-g- v-d-a-h-e- --------------- Kogo vidyakhte?
Gdje ste išli? К--е-о-ид-х--? К___ о________ К-д- о-и-о-т-? -------------- Къде отидохте? 0
Ko---v---akht-? K___ v_________ K-g- v-d-a-h-e- --------------- Kogo vidyakhte?
Gdje ste bili? К-----я-т-? К___ б_____ К-д- б-х-е- ----------- Къде бяхте? 0
K--o sr-----n---te? K___ s_____________ K-g- s-e-h-h-a-h-e- ------------------- Kogo sreshchnakhte?
Kome si pomogao / pomogla? Ти----ког- -ом---а? Т_ н_ к___ п_______ Т- н- к-г- п-м-г-а- ------------------- Ти на кого помогна? 0
Ko----re-hc---k--e? K___ s_____________ K-g- s-e-h-h-a-h-e- ------------------- Kogo sreshchnakhte?
Kome si pisao / pisala? Ти-на ко-о-писа? Т_ н_ к___ п____ Т- н- к-г- п-с-? ---------------- Ти на кого писа? 0
Kog-----sh--n--hte? K___ s_____________ K-g- s-e-h-h-a-h-e- ------------------- Kogo sreshchnakhte?
Kome si odgovorio / odgovorila? Ти-на -ого--тг-во-и? Т_ н_ к___ о________ Т- н- к-г- о-г-в-р-? -------------------- Ти на кого отговори? 0
K-go--a--oz----t-? K___ r____________ K-g- r-z-o-n-k-t-? ------------------ Kogo razpoznakhte?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu tačnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičkim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezičke podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezičke vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...