Knjiga fraza

bs U hotelu – dolazak   »   bg В хотела – Пристигане

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [двайсет и седем]

27 [dvayset i sedem]

В хотела – Пристигане

V khotela – Pristigane

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Imate li slobodnu sobu? Им--е л- с-о--д-- -т--? И____ л_ с_______ с____ И-а-е л- с-о-о-н- с-а-? ----------------------- Имате ли свободна стая? 0
V-kh-t-la-– P--stig-ne V k______ – P_________ V k-o-e-a – P-i-t-g-n- ---------------------- V khotela – Pristigane
Rezervisao / rezervisala sam jednu sobu. А- -апа--х----я. А_ з______ с____ А- з-п-з-х с-а-. ---------------- Аз запазих стая. 0
V--hot--a --Pr--t--a-e V k______ – P_________ V k-o-e-a – P-i-t-g-n- ---------------------- V khotela – Pristigane
Moje ime je Miler. Имет---- е--юле-. И____ м_ е М_____ И-е-о м- е М-л-р- ----------------- Името ми е Мюлер. 0
Im-te-l--s-ob-d-a--ta-a? I____ l_ s_______ s_____ I-a-e l- s-o-o-n- s-a-a- ------------------------ Imate li svobodna staya?
Trebam jednokrevetnu sobu. Тр--в- -- ед--ич-а--та-. Т_____ м_ е_______ с____ Т-я-в- м- е-и-и-н- с-а-. ------------------------ Трябва ми единична стая. 0
Imate l- --o----- --aya? I____ l_ s_______ s_____ I-a-e l- s-o-o-n- s-a-a- ------------------------ Imate li svobodna staya?
Trebam dvokrevetnu sobu. Тряб-а ми----йна-стая. Т_____ м_ д_____ с____ Т-я-в- м- д-о-н- с-а-. ---------------------- Трябва ми двойна стая. 0
I------i--vo-o----sta-a? I____ l_ s_______ s_____ I-a-e l- s-o-o-n- s-a-a- ------------------------ Imate li svobodna staya?
Koliko košta soba za jednu noć? Ко--о --р-ва------а за е-н---ощ? К____ с_____ с_____ з_ е___ н___ К-л-о с-р-в- с-а-т- з- е-н- н-щ- -------------------------------- Колко струва стаята за една нощ? 0
A-------ikh s-a--. A_ z_______ s_____ A- z-p-z-k- s-a-a- ------------------ Az zapazikh staya.
Htio / htjela bih sobu sa kupatilom. Б---же----- жел-л- -т-я с б--я. Б__ ж____ / ж_____ с___ с б____ Б-х ж-л-л / ж-л-л- с-а- с б-н-. ------------------------------- Бих желал / желала стая с баня. 0
Az----a-ikh-sta--. A_ z_______ s_____ A- z-p-z-k- s-a-a- ------------------ Az zapazikh staya.
Želim jednu sobu sa tušem. Бих ж---л-/-жела-- стая - -у-. Б__ ж____ / ж_____ с___ с д___ Б-х ж-л-л / ж-л-л- с-а- с д-ш- ------------------------------ Бих желал / желала стая с душ. 0
A--zap--ikh-st-ya. A_ z_______ s_____ A- z-p-z-k- s-a-a- ------------------ Az zapazikh staya.
Mogu li vidjeti sobu? М--е -и--а --д--с--я-а? М___ л_ д_ в___ с______ М-ж- л- д- в-д- с-а-т-? ----------------------- Може ли да видя стаята? 0
Im-t-----ye--y----. I____ m_ y_ M______ I-e-o m- y- M-u-e-. ------------------- Imeto mi ye Myuler.
Ima li ovdje garaža? Им- -- -ук-----ж? И__ л_ т__ г_____ И-а л- т-к г-р-ж- ----------------- Има ли тук гараж? 0
Im--o--i--e ----e-. I____ m_ y_ M______ I-e-o m- y- M-u-e-. ------------------- Imeto mi ye Myuler.
Ima li ovdje sef? Има -и-ту- ---ф? И__ л_ т__ с____ И-а л- т-к с-й-? ---------------- Има ли тук сейф? 0
I--t- -- y- -yu---. I____ m_ y_ M______ I-e-o m- y- M-u-e-. ------------------- Imeto mi ye Myuler.
Ima li ovdje faks? Им---- -у- ф--с? И__ л_ т__ ф____ И-а л- т-к ф-к-? ---------------- Има ли тук факс? 0
Trya-v- mi --din-chna--t-ya. T______ m_ y_________ s_____ T-y-b-a m- y-d-n-c-n- s-a-a- ---------------------------- Tryabva mi yedinichna staya.
Dobro, uzeću sobu. До-р-- щ- --ема ст--т-. Д_____ щ_ в____ с______ Д-б-е- щ- в-е-а с-а-т-. ----------------------- Добре, ще взема стаята. 0
Tr--b---mi ---i--c--a s--y-. T______ m_ y_________ s_____ T-y-b-a m- y-d-n-c-n- s-a-a- ---------------------------- Tryabva mi yedinichna staya.
Ovdje su ključevi. Ето--л-човете. Е__ к_________ Е-о к-ю-о-е-е- -------------- Ето ключовете. 0
Tryabv- mi-y-dinich-a ----a. T______ m_ y_________ s_____ T-y-b-a m- y-d-n-c-n- s-a-a- ---------------------------- Tryabva mi yedinichna staya.
Ovdje je moj prtljag. Т-в- е-баг-жат ми. Т___ е б______ м__ Т-в- е б-г-ж-т м-. ------------------ Това е багажат ми. 0
T-y-bva-mi dv-y-----ay-. T______ m_ d_____ s_____ T-y-b-a m- d-o-n- s-a-a- ------------------------ Tryabva mi dvoyna staya.
U koliko sati je doručak? В-кол-о-ч-с--е -а-у----а? В к____ ч___ е з_________ В к-л-о ч-с- е з-к-с-а-а- ------------------------- В колко часа е закуската? 0
T---b-a-mi--v-yn---t--a. T______ m_ d_____ s_____ T-y-b-a m- d-o-n- s-a-a- ------------------------ Tryabva mi dvoyna staya.
U koliko sati je ručak? В-----о -ас--е---яд--? В к____ ч___ е о______ В к-л-о ч-с- е о-я-ъ-? ---------------------- В колко часа е обядът? 0
Tr-------- --oyn---taya. T______ m_ d_____ s_____ T-y-b-a m- d-o-n- s-a-a- ------------------------ Tryabva mi dvoyna staya.
U koliko sati je večera? В ----- ч--а-е в--ерят-? В к____ ч___ е в________ В к-л-о ч-с- е в-ч-р-т-? ------------------------ В колко часа е вечерята? 0
Ko--- -truva-sta-a-a -a yed-- -o-hc-? K____ s_____ s______ z_ y____ n______ K-l-o s-r-v- s-a-a-a z- y-d-a n-s-c-? ------------------------------------- Kolko struva stayata za yedna noshch?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Pauze su važne za uspješno učenje

Ko želi uspješnije učiti trebalo bi da češće pravi pauze! Do ovog su rezultata došla nova naučna istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti pauza. Uspješno učenje takođe zavisi od biohemijskih procesa. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više pauza. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina spauza bi takođetrebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije pauze traju deset minuta. Zatim slijedi pauza od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna pauza od 30 minuta. U pauzamaa naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme pauza bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tokom pauze. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom takođe učite!
Da li ste to znali?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 miliona ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoevropskom jeziku. Ko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…