Knjiga fraza

bs U hotelu – dolazak   »   el Στο ξενοδοχείο – άφιξη

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [είκοσι επτά]

27 [eíkosi eptá]

Στο ξενοδοχείο – άφιξη

Sto xenodocheío – áphixē

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski grčki Igra Više
Imate li slobodnu sobu? Έ-ε-ε ελεύ--ρ---ωμ-τ--; Έ____ ε_______ δ_______ Έ-ε-ε ε-ε-θ-ρ- δ-μ-τ-ο- ----------------------- Έχετε ελεύθερο δωμάτιο; 0
S-- xeno--ch--- –-----xē S__ x__________ – á_____ S-o x-n-d-c-e-o – á-h-x- ------------------------ Sto xenodocheío – áphixē
Rezervisao / rezervisala sam jednu sobu. Έχ---ά--ι -ρ---σ--γι--έ------άτ-ο. Έ__ κ____ κ______ γ__ έ__ δ_______ Έ-ω κ-ν-ι κ-ά-η-η γ-α έ-α δ-μ-τ-ο- ---------------------------------- Έχω κάνει κράτηση για ένα δωμάτιο. 0
St--xen-d--h--o -------ē S__ x__________ – á_____ S-o x-n-d-c-e-o – á-h-x- ------------------------ Sto xenodocheío – áphixē
Moje ime je Miler. Το----μά μ----ί--- Mülle-. Τ_ ό____ μ__ ε____ M______ Τ- ό-ο-ά μ-υ ε-ν-ι M-l-e-. -------------------------- Το όνομά μου είναι Müller. 0
É---t- eleú-hero --m-tio? É_____ e________ d_______ É-h-t- e-e-t-e-o d-m-t-o- ------------------------- Échete eleúthero dōmátio?
Trebam jednokrevetnu sobu. Χ---άζομα----α μον-κλ-νο--ω--τιο. Χ_________ έ__ μ________ δ_______ Χ-ε-ά-ο-α- έ-α μ-ν-κ-ι-ο δ-μ-τ-ο- --------------------------------- Χρειάζομαι ένα μονόκλινο δωμάτιο. 0
Échet- --e--h--- -----i-? É_____ e________ d_______ É-h-t- e-e-t-e-o d-m-t-o- ------------------------- Échete eleúthero dōmátio?
Trebam dvokrevetnu sobu. Χρε--ζ-μ-- ένα δ-κ-ι---δ---τ--. Χ_________ έ__ δ______ δ_______ Χ-ε-ά-ο-α- έ-α δ-κ-ι-ο δ-μ-τ-ο- ------------------------------- Χρειάζομαι ένα δίκλινο δωμάτιο. 0
É-h----e-e-t-e-o--ōmát-o? É_____ e________ d_______ É-h-t- e-e-t-e-o d-m-t-o- ------------------------- Échete eleúthero dōmátio?
Koliko košta soba za jednu noć? Π--ο-κοστίζε--η--ιανυ-τ-ρε-σ-; Π___ κ_______ η δ_____________ Π-σ- κ-σ-ί-ε- η δ-α-υ-τ-ρ-υ-η- ------------------------------ Πόσο κοστίζει η διανυκτέρευση; 0
É-h--kán-- ---t--ē g-- -na dōmát-o. É___ k____ k______ g__ é__ d_______ É-h- k-n-i k-á-ē-ē g-a é-a d-m-t-o- ----------------------------------- Échō kánei krátēsē gia éna dōmátio.
Htio / htjela bih sobu sa kupatilom. Θ- --ελ--έ--------ι-------άν--. Θ_ ή____ έ__ δ______ μ_ μ______ Θ- ή-ε-α έ-α δ-μ-τ-ο μ- μ-ά-ι-. ------------------------------- Θα ήθελα ένα δωμάτιο με μπάνιο. 0
Éch- k-n---k-á-ē-- -i- -na--ōm--io. É___ k____ k______ g__ é__ d_______ É-h- k-n-i k-á-ē-ē g-a é-a d-m-t-o- ----------------------------------- Échō kánei krátēsē gia éna dōmátio.
Želim jednu sobu sa tušem. Θα-ή---α-έν- --μά-ιο-με-ν-ουζι-ρα. Θ_ ή____ έ__ δ______ μ_ ν_________ Θ- ή-ε-α έ-α δ-μ-τ-ο μ- ν-ο-ζ-έ-α- ---------------------------------- Θα ήθελα ένα δωμάτιο με ντουζιέρα. 0
Éc-ō-k-ne- kr-tē-ē--ia---a --mát-o. É___ k____ k______ g__ é__ d_______ É-h- k-n-i k-á-ē-ē g-a é-a d-m-t-o- ----------------------------------- Échō kánei krátēsē gia éna dōmátio.
Mogu li vidjeti sobu? Μ-ο----α-δ- το-δ--άτ-ο; Μ____ ν_ δ_ τ_ δ_______ Μ-ο-ώ ν- δ- τ- δ-μ-τ-ο- ----------------------- Μπορώ να δω το δωμάτιο; 0
T- ó-o-- mou---n-- M--l--. T_ ó____ m__ e____ M______ T- ó-o-á m-u e-n-i M-l-e-. -------------------------- To ónomá mou eínai Müller.
Ima li ovdje garaža? Υπ--χει--καράζ-ε--; Υ______ γ_____ ε___ Υ-ά-χ-ι γ-α-ά- ε-ώ- ------------------- Υπάρχει γκαράζ εδώ; 0
T---no-á m----ín----ü-l--. T_ ó____ m__ e____ M______ T- ó-o-á m-u e-n-i M-l-e-. -------------------------- To ónomá mou eínai Müller.
Ima li ovdje sef? Υπάρ----χ-η---οκι--τι--εδώ; Υ______ χ_____________ ε___ Υ-ά-χ-ι χ-η-α-ο-ι-ώ-ι- ε-ώ- --------------------------- Υπάρχει χρηματοκιβώτιο εδώ; 0
To ó-omá -ou --nai -ül---. T_ ó____ m__ e____ M______ T- ó-o-á m-u e-n-i M-l-e-. -------------------------- To ónomá mou eínai Müller.
Ima li ovdje faks? Υ--ρχ-ι-φα- ---; Υ______ φ__ ε___ Υ-ά-χ-ι φ-ξ ε-ώ- ---------------- Υπάρχει φαξ εδώ; 0
Chre---o--- é---m-nókl---------i-. C__________ é__ m________ d_______ C-r-i-z-m-i é-a m-n-k-i-o d-m-t-o- ---------------------------------- Chreiázomai éna monóklino dōmátio.
Dobro, uzeću sobu. Ε--άξ--,-θ- -- -λ--σ--το-δ-μ--ιο. Ε_______ θ_ τ_ κ_____ τ_ δ_______ Ε-τ-ξ-ι- θ- τ- κ-ε-σ- τ- δ-μ-τ-ο- --------------------------------- Εντάξει, θα το κλείσω το δωμάτιο. 0
C-r-i--omai--n----n--lin---ō-á---. C__________ é__ m________ d_______ C-r-i-z-m-i é-a m-n-k-i-o d-m-t-o- ---------------------------------- Chreiázomai éna monóklino dōmátio.
Ovdje su ključevi. Ο------τ-----ι---. Ο_____ τ_ κ_______ Ο-ί-τ- τ- κ-ε-δ-ά- ------------------ Ορίστε τα κλειδιά. 0
Chr-iáz------n- -o--klino-d---t--. C__________ é__ m________ d_______ C-r-i-z-m-i é-a m-n-k-i-o d-m-t-o- ---------------------------------- Chreiázomai éna monóklino dōmátio.
Ovdje je moj prtljag. Αυτ-- ---αι ο- ---σ---ές ---. Α____ ε____ ο_ α________ μ___ Α-τ-ς ε-ν-ι ο- α-ο-κ-υ-ς μ-υ- ----------------------------- Αυτές είναι οι αποσκευές μου. 0
C-----zo-a- éna -íkl-no --m--io. C__________ é__ d______ d_______ C-r-i-z-m-i é-a d-k-i-o d-m-t-o- -------------------------------- Chreiázomai éna díklino dōmátio.
U koliko sati je doručak? Τ--ώ-- σερβ-ρε-αι τ- -ρωινό; Τ_ ώ__ σ_________ τ_ π______ Τ- ώ-α σ-ρ-ί-ε-α- τ- π-ω-ν-; ---------------------------- Τι ώρα σερβίρεται το πρωινό; 0
Chrei-zom-i é-a -í-li-- --m--io. C__________ é__ d______ d_______ C-r-i-z-m-i é-a d-k-i-o d-m-t-o- -------------------------------- Chreiázomai éna díklino dōmátio.
U koliko sati je ručak? Τι------ε--ί-ετα- -ο μ--ημε-ια-ό; Τ_ ώ__ σ_________ τ_ μ___________ Τ- ώ-α σ-ρ-ί-ε-α- τ- μ-σ-μ-ρ-α-ό- --------------------------------- Τι ώρα σερβίρεται το μεσημεριανό; 0
Ch---á--mai --a dík---o--ōmá-io. C__________ é__ d______ d_______ C-r-i-z-m-i é-a d-k-i-o d-m-t-o- -------------------------------- Chreiázomai éna díklino dōmátio.
U koliko sati je večera? Τι -ρ--σε--ίρ-τ----ο --α----; Τ_ ώ__ σ_________ τ_ β_______ Τ- ώ-α σ-ρ-ί-ε-α- τ- β-α-ι-ό- ----------------------------- Τι ώρα σερβίρεται το βραδινό; 0
Póso kost-zei-- di-ny-té-eus-? P___ k_______ ē d_____________ P-s- k-s-í-e- ē d-a-y-t-r-u-ē- ------------------------------ Póso kostízei ē dianyktéreusē?

Pauze su važne za uspješno učenje

Ko želi uspješnije učiti trebalo bi da češće pravi pauze! Do ovog su rezultata došla nova naučna istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti pauza. Uspješno učenje takođe zavisi od biohemijskih procesa. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više pauza. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina spauza bi takođetrebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije pauze traju deset minuta. Zatim slijedi pauza od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna pauza od 30 minuta. U pauzamaa naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme pauza bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tokom pauze. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom takođe učite!
Da li ste to znali?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 miliona ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoevropskom jeziku. Ko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…