Knjiga fraza

bs Postavljati pitanja 1   »   el Θέτω ερωτήσεις 1

62 [šezdeset i dva]

Postavljati pitanja 1

Postavljati pitanja 1

62 [εξήντα δύο]

62 [exḗnta dýo]

Θέτω ερωτήσεις 1

Thétō erōtḗseis 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski grčki Igra Više
učiti δ-α---ω δ______ δ-α-ά-ω ------- διαβάζω 0
Thé---erōt-s--s-1 T____ e________ 1 T-é-ō e-ō-ḗ-e-s 1 ----------------- Thétō erōtḗseis 1
Uče li učenici mnogo? Ο- -α---ές-δια--ζουν -ο--; Ο_ μ______ δ________ π____ Ο- μ-θ-τ-ς δ-α-ά-ο-ν π-λ-; -------------------------- Οι μαθητές διαβάζουν πολύ; 0
Th-tō -r-t-se-s 1 T____ e________ 1 T-é-ō e-ō-ḗ-e-s 1 ----------------- Thétō erōtḗseis 1
Ne, oni uče malo. Όχ-- --α----υ- -ί--. Ό___ δ________ λ____ Ό-ι- δ-α-ά-ο-ν λ-γ-. -------------------- Όχι, διαβάζουν λίγο. 0
d--b-zō d______ d-a-á-ō ------- diabázō
pitati ρωτάω ρ____ ρ-τ-ω ----- ρωτάω 0
d-a--zō d______ d-a-á-ō ------- diabázō
Pitate li često učitelja? Ρωτάτε ---ν--τον-δά-----; Ρ_____ σ____ τ__ δ_______ Ρ-τ-τ- σ-χ-ά τ-ν δ-σ-α-ο- ------------------------- Ρωτάτε συχνά τον δάσκαλο; 0
dia-ázō d______ d-a-á-ō ------- diabázō
Ne, ne pitam ga često. Ό-ι, --ν τον ρωτ-- -υ-νά. Ό___ δ__ τ__ ρ____ σ_____ Ό-ι- δ-ν τ-ν ρ-τ-ω σ-χ-ά- ------------------------- Όχι, δεν τον ρωτάω συχνά. 0
O--m-thēt---di-b-z--- ----? O_ m_______ d________ p____ O- m-t-ē-é- d-a-á-o-n p-l-? --------------------------- Oi mathētés diabázoun polý?
odgovoriti απ-ν-άω α______ α-α-τ-ω ------- απαντάω 0
O---a-h-t-- di---zo-n --lý? O_ m_______ d________ p____ O- m-t-ē-é- d-a-á-o-n p-l-? --------------------------- Oi mathētés diabázoun polý?
Odgovorite, molim Vas. Απα-τή--ε --ρ-κ--ώ. Α________ π________ Α-α-τ-σ-ε π-ρ-κ-λ-. ------------------- Απαντήστε παρακαλώ. 0
O- -at-ē-és -ia--z-un--o-ý? O_ m_______ d________ p____ O- m-t-ē-é- d-a-á-o-n p-l-? --------------------------- Oi mathētés diabázoun polý?
Ja odgovaram. Α-α-τά-. Α_______ Α-α-τ-ω- -------- Απαντάω. 0
Óc--,-d-a--z-u- l-g-. Ó____ d________ l____ Ó-h-, d-a-á-o-n l-g-. --------------------- Óchi, diabázoun lígo.
raditi δο-λ-ύω δ______ δ-υ-ε-ω ------- δουλεύω 0
Óc-i, dia-áz-un-lí--. Ó____ d________ l____ Ó-h-, d-a-á-o-n l-g-. --------------------- Óchi, diabázoun lígo.
Radi li on upravo? (-υτό-)--ου-ε----τώ--; (______ Δ_______ τ____ (-υ-ό-) Δ-υ-ε-ε- τ-ρ-; ---------------------- (Αυτός) Δουλεύει τώρα; 0
Ó-hi- -i--áz-un-lígo. Ó____ d________ l____ Ó-h-, d-a-á-o-n l-g-. --------------------- Óchi, diabázoun lígo.
Da, upravo radi. Να-,--ουλε-ε--τ-ρα. Ν___ δ_______ τ____ Ν-ι- δ-υ-ε-ε- τ-ρ-. ------------------- Ναι, δουλεύει τώρα. 0
rōtáō r____ r-t-ō ----- rōtáō
dolaziti έ-χ--αι έ______ έ-χ-μ-ι ------- έρχομαι 0
r--áō r____ r-t-ō ----- rōtáō
Dolazite li Vi? Έρ--στ-; Έ_______ Έ-χ-σ-ε- -------- Έρχεστε; 0
rō--ō r____ r-t-ō ----- rōtáō
Da, dolazimo odmah. Ν-ι,-ερ-ό-αστε -μέσως. Ν___ ε________ α______ Ν-ι- ε-χ-μ-σ-ε α-έ-ω-. ---------------------- Ναι, ερχόμαστε αμέσως. 0
Rō--t---yc--á ton-dásk-lo? R_____ s_____ t__ d_______ R-t-t- s-c-n- t-n d-s-a-o- -------------------------- Rōtáte sychná ton dáskalo?
stanovati μέ-ω μ___ μ-ν- ---- μένω 0
R----e ---hn- -o- dás-al-? R_____ s_____ t__ d_______ R-t-t- s-c-n- t-n d-s-a-o- -------------------------- Rōtáte sychná ton dáskalo?
Stanujete li u Berlinu? Μέ-ε---στο --ρολίν-; Μ_____ σ__ Β________ Μ-ν-τ- σ-ο Β-ρ-λ-ν-; -------------------- Μένετε στο Βερολίνο; 0
Rō--te-s-ch-á--on -á---lo? R_____ s_____ t__ d_______ R-t-t- s-c-n- t-n d-s-a-o- -------------------------- Rōtáte sychná ton dáskalo?
Da, ja stanujem u Berlinu. Ναι- --ν- -το-Β-ρολ-νο. Ν___ μ___ σ__ Β________ Ν-ι- μ-ν- σ-ο Β-ρ-λ-ν-. ----------------------- Ναι, μένω στο Βερολίνο. 0
Ó-hi, de- -----ōt---sy-h--. Ó____ d__ t__ r____ s______ Ó-h-, d-n t-n r-t-ō s-c-n-. --------------------------- Óchi, den ton rōtáō sychná.

Ko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude da oblikuju rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer ko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Takođe smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovno oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj ko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inostranstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!