Knjiga fraza

bs Postavljati pitanja 1   »   he ‫לשאול שאלות 1‬

62 [šezdeset i dva]

Postavljati pitanja 1

Postavljati pitanja 1

‫62 [שישים ושתיים]‬

62 [shishim ushtaim]

‫לשאול שאלות 1‬

lish'ol she'elot 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hebrejski Igra Više
učiti ‫---ו-‬ ‫______ ‫-ל-ו-‬ ------- ‫ללמוד‬ 0
lilm-d l_____ l-l-o- ------ lilmod
Uče li učenici mnogo? ‫-ת--יד-- -ומדי--הרבה-‬ ‫________ ל_____ ה_____ ‫-ת-מ-ד-ם ל-מ-י- ה-ב-?- ----------------------- ‫התלמידים לומדים הרבה?‬ 0
li---d l_____ l-l-o- ------ lilmod
Ne, oni uče malo. ‫לא- ----ומד-- -ע--‬ ‫___ ה_ ל_____ מ____ ‫-א- ה- ל-מ-י- מ-ט-‬ -------------------- ‫לא, הם לומדים מעט.‬ 0
l--mod l_____ l-l-o- ------ lilmod
pitati ‫ל-או-‬ ‫______ ‫-ש-ו-‬ ------- ‫לשאול‬ 0
hata-midim lom-im --rbeh? h_________ l_____ h______ h-t-l-i-i- l-m-i- h-r-e-? ------------------------- hatalmidim lomdim harbeh?
Pitate li često učitelja? ‫-ת-/ - ש-אל /-ת -ת--מורה ש-לו---ע-תי- ק-ו-ות?‬ ‫__ / ה ש___ / ת א_ ה____ ש____ ל_____ ק_______ ‫-ת / ה ש-א- / ת א- ה-ו-ה ש-ל-ת ל-י-י- ק-ו-ו-?- ----------------------------------------------- ‫את / ה שואל / ת את המורה שאלות לעיתים קרובות?‬ 0
ha--lmi-im---mdi--har-e-? h_________ l_____ h______ h-t-l-i-i- l-m-i- h-r-e-? ------------------------- hatalmidim lomdim harbeh?
Ne, ne pitam ga često. ‫-א, --- -- ש-אל /---א-ת- -עי-י- ק-ובות-‬ ‫___ א__ ל_ ש___ / ת א___ ל_____ ק_______ ‫-א- א-י ל- ש-א- / ת א-ת- ל-י-י- ק-ו-ו-.- ----------------------------------------- ‫לא, אני לא שואל / ת אותו לעיתים קרובות.‬ 0
h--a-m---m-lom-i- harbeh? h_________ l_____ h______ h-t-l-i-i- l-m-i- h-r-e-? ------------------------- hatalmidim lomdim harbeh?
odgovoriti ‫ל-נ-ת‬ ‫______ ‫-ע-ו-‬ ------- ‫לענות‬ 0
l-, h-m --md-m m-'at. l__ h__ l_____ m_____ l-, h-m l-m-i- m-'-t- --------------------- lo, hem lomdim me'at.
Odgovorite, molim Vas. ‫ת-נ--/ י---קש-.‬ ‫____ / י ב______ ‫-ע-ה / י ב-ק-ה-‬ ----------------- ‫תענה / י בבקשה.‬ 0
lish-ol l______ l-s-'-l ------- lish'ol
Ja odgovaram. ‫-ני-עונה.‬ ‫___ ע_____ ‫-נ- ע-נ-.- ----------- ‫אני עונה.‬ 0
a---/---sh---l-sh--el-t --e-e-ot -t h--u-e- -'e-t-m-----o-? a______ s______________ s_______ e_ h______ l______ q______ a-a-/-t s-o-e-/-h-'-l-t s-e-e-o- e- h-m-r-h l-e-t-m q-o-o-? ----------------------------------------------------------- atah/at sho'el/sho'elet she'elot et hamureh l'eytim qrovot?
raditi ‫---ו-‬ ‫______ ‫-ע-ו-‬ ------- ‫לעבוד‬ 0
lo----i -o s-o'el/s--'-le- -to l'eyt---q----t. l__ a__ l_ s______________ o__ l______ q______ l-, a-i l- s-o-e-/-h-'-l-t o-o l-e-t-m q-o-o-. ---------------------------------------------- lo, ani lo sho'el/sho'elet oto l'eytim qrovot.
Radi li on upravo? ‫--א עו---כ-ת-‬ ‫___ ע___ כ____ ‫-ו- ע-ב- כ-ת-‬ --------------- ‫הוא עובד כעת?‬ 0
la-anot l______ l-'-n-t ------- la'anot
Da, upravo radi. ‫כ-,--ו- ע--ד.‬ ‫___ ה__ ע_____ ‫-ן- ה-א ע-ב-.- --------------- ‫כן, הוא עובד.‬ 0
ta'an--/--'-n--b-vaq--h--. t_____________ b__________ t-'-n-h-t-'-n- b-v-q-s-a-. -------------------------- ta'aneh/ta'ani b'vaqashah.
dolaziti ‫ל--א‬ ‫_____ ‫-ב-א- ------ ‫לבוא‬ 0
ani----h/-na-. a__ o_________ a-i o-e-/-n-h- -------------- ani oneh/onah.
Dolazite li Vi? ‫-ת-- - בא-/ ה?‬ ‫__ / ה ב_ / ה__ ‫-ת / ה ב- / ה-‬ ---------------- ‫את / ה בא / ה?‬ 0
a----ne----a-. a__ o_________ a-i o-e-/-n-h- -------------- ani oneh/onah.
Da, dolazimo odmah. ‫-------נו-עו- מ-- -א-ם.‬ ‫___ א____ ע__ מ__ ב_____ ‫-ן- א-ח-ו ע-ד מ-ט ב-י-.- ------------------------- ‫כן, אנחנו עוד מעט באים.‬ 0
ani -neh-ona-. a__ o_________ a-i o-e-/-n-h- -------------- ani oneh/onah.
stanovati ‫לגור‬ ‫_____ ‫-ג-ר- ------ ‫לגור‬ 0
la'-v-d l______ l-'-v-d ------- la'avod
Stanujete li u Berlinu? ‫א- - - -- / --------?‬ ‫__ / ה ג_ / ה ב_______ ‫-ת / ה ג- / ה ב-ר-י-?- ----------------------- ‫את / ה גר / ה בברלין?‬ 0
hu --e- -a'e-? h_ o___ k_____ h- o-e- k-'-t- -------------- hu oved ka'et?
Da, ja stanujem u Berlinu. ‫-ן---ני -ר - - -ב-ל---‬ ‫___ א__ ג_ / ה ב_______ ‫-ן- א-י ג- / ה ב-ר-י-.- ------------------------ ‫כן, אני גר / ה בברלין.‬ 0
ke---h--o-ed. k___ h_ o____ k-n- h- o-e-. ------------- ken, hu oved.

Ko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude da oblikuju rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer ko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Takođe smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovno oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj ko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inostranstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!