Knjiga fraza

bs Pitati za put   »   el Ρωτάω για το δρόμο

40 [četrdeset]

Pitati za put

Pitati za put

40 [σαράντα]

40 [saránta]

Ρωτάω για το δρόμο

Rōtáō gia to drómo

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski grčki Igra Više
Izvinite! Με -υγχωρείτ-! Μ_ σ__________ Μ- σ-γ-ω-ε-τ-! -------------- Με συγχωρείτε! 0
R-t-ō--ia ----rómo R____ g__ t_ d____ R-t-ō g-a t- d-ó-o ------------------ Rōtáō gia to drómo
Možete li mi pomoći? Μ-ο-------α-μ--β-ηθήσε-ε; Μ_______ ν_ μ_ β_________ Μ-ο-ε-τ- ν- μ- β-η-ή-ε-ε- ------------------------- Μπορείτε να με βοηθήσετε; 0
R-t---gia -o---ómo R____ g__ t_ d____ R-t-ō g-a t- d-ó-o ------------------ Rōtáō gia to drómo
Gdje ovdje ima dobar restoran? Π-ύ --ά-χει -δώ-έν- -----εσ--α-όριο; Π__ υ______ ε__ έ__ κ___ ε__________ Π-ύ υ-ά-χ-ι ε-ώ έ-α κ-λ- ε-τ-α-ό-ι-; ------------------------------------ Πού υπάρχει εδώ ένα καλό εστιατόριο; 0
Me-s-nchōre-t-! M_ s___________ M- s-n-h-r-í-e- --------------- Me synchōreíte!
Idite lijevo iza ugla. Π-γ--ν-τ- σ-- γωνία α--στερά. Π________ σ__ γ____ α________ Π-γ-ί-ε-ε σ-η γ-ν-α α-ι-τ-ρ-. ----------------------------- Πηγαίνετε στη γωνία αριστερά. 0
M- -ynch-re--e! M_ s___________ M- s-n-h-r-í-e- --------------- Me synchōreíte!
Zatim idite pravo jedan dio puta. Μ--ά π-γ-ίνε-ε-γ----ίγο ε-θ-ία. Μ___ π________ γ__ λ___ ε______ Μ-τ- π-γ-ί-ε-ε γ-α λ-γ- ε-θ-ί-. ------------------------------- Μετά πηγαίνετε για λίγο ευθεία. 0
M- --nc-ōr--te! M_ s___________ M- s-n-h-r-í-e- --------------- Me synchōreíte!
Zatim idite stotinu metara udesno. Στα--00--έτ-α -ά----δ---ά. Σ__ 1__ μ____ κ____ δ_____ Σ-α 1-0 μ-τ-α κ-ν-ε δ-ξ-ά- -------------------------- Στα 100 μέτρα κάντε δεξιά. 0
Mp-re-t- na--- -o--h-set-? M_______ n_ m_ b__________ M-o-e-t- n- m- b-ē-h-s-t-? -------------------------- Mporeíte na me boēthḗsete?
Možete također uzeti autobus. Μπορε-τε να-----τε --- τ- λ-ωφορε--. Μ_______ ν_ π_____ κ__ τ_ λ_________ Μ-ο-ε-τ- ν- π-ρ-τ- κ-ι τ- λ-ω-ο-ε-ο- ------------------------------------ Μπορείτε να πάρετε και το λεωφορείο. 0
M--r---- na--e---ē-h-s-t-? M_______ n_ m_ b__________ M-o-e-t- n- m- b-ē-h-s-t-? -------------------------- Mporeíte na me boēthḗsete?
Možete također uzeti tramvaj. Μ-ορείτ--να πάρε-ε --ι--ο-τρ--. Μ_______ ν_ π_____ κ__ τ_ τ____ Μ-ο-ε-τ- ν- π-ρ-τ- κ-ι τ- τ-α-. ------------------------------- Μπορείτε να πάρετε και το τραμ. 0
Mp--eí---n- -e-boē--ḗ--t-? M_______ n_ m_ b__________ M-o-e-t- n- m- b-ē-h-s-t-? -------------------------- Mporeíte na me boēthḗsete?
Možete također jednostavno voziti za mnom. Μ----ί----πλ---α ------λουθ-σ-τ-----το-----κ-ν----ω------. Μ_______ α___ ν_ μ_ α___________ μ_ τ_ α_________ ω_ ε____ Μ-ο-ε-τ- α-λ- ν- μ- α-ο-ο-θ-σ-τ- μ- τ- α-τ-κ-ν-τ- ω- ε-ε-. ---------------------------------------------------------- Μπορείτε απλά να με ακολουθήσετε με το αυτοκίνητο ως εκεί. 0
P-ú----r-h---ed---n---a-- e------rio? P__ y_______ e__ é__ k___ e__________ P-ú y-á-c-e- e-ṓ é-a k-l- e-t-a-ó-i-? ------------------------------------- Poú ypárchei edṓ éna kaló estiatório?
Kako da dođem do fudbalskog stadiona? Π-ς-θ- --- στ- γ--εδ- ----σ-α---υ; Π__ θ_ π__ σ__ γ_____ π___________ Π-ς θ- π-ω σ-ο γ-π-δ- π-δ-σ-α-ρ-υ- ---------------------------------- Πώς θα πάω στο γήπεδο ποδοσφαίρου; 0
Po---párc--i --ṓ é---k------t--t-rio? P__ y_______ e__ é__ k___ e__________ P-ú y-á-c-e- e-ṓ é-a k-l- e-t-a-ó-i-? ------------------------------------- Poú ypárchei edṓ éna kaló estiatório?
Pređite most! Δια-χ--τ--τη---φ---! Δ________ τ_ γ______ Δ-α-χ-σ-ε τ- γ-φ-ρ-! -------------------- Διασχίστε τη γέφυρα! 0
P-ú ypá--h-i-e-ṓ-én- k-l----t--t---o? P__ y_______ e__ é__ k___ e__________ P-ú y-á-c-e- e-ṓ é-a k-l- e-t-a-ó-i-? ------------------------------------- Poú ypárchei edṓ éna kaló estiatório?
Vozite kroz tunel! Π-----ε-μέσα απ--τ- τού--λ! Π______ μ___ α__ τ_ τ______ Π-ρ-σ-ε μ-σ- α-ό τ- τ-ύ-ε-! --------------------------- Περάστε μέσα από το τούνελ! 0
Pēga-ne-- st--g-----------rá. P________ s__ g____ a________ P-g-í-e-e s-ē g-n-a a-i-t-r-. ----------------------------- Pēgaínete stē gōnía aristerá.
Vozite do trećeg semafora. Π-----ετ- ω- -- -ρ--ο--αν--ι. Π________ ω_ τ_ τ____ φ______ Π-γ-ί-ε-ε ω- τ- τ-ί-ο φ-ν-ρ-. ----------------------------- Πηγαίνετε ως το τρίτο φανάρι. 0
Pē-a---te -tē------ -r-s-e-á. P________ s__ g____ a________ P-g-í-e-e s-ē g-n-a a-i-t-r-. ----------------------------- Pēgaínete stē gōnía aristerá.
Skrenite zatim u prvu ulicu desno. Μ-τά σ--ί--- στ-- π-ώτ- δρ-μ--δ-ξ--. Μ___ σ______ σ___ π____ δ____ δ_____ Μ-τ- σ-ρ-ψ-ε σ-ο- π-ώ-ο δ-ό-ο δ-ξ-ά- ------------------------------------ Μετά στρίψτε στον πρώτο δρόμο δεξιά. 0
Pēg-íne-e s-- -ō-ía-----ter-. P________ s__ g____ a________ P-g-í-e-e s-ē g-n-a a-i-t-r-. ----------------------------- Pēgaínete stē gōnía aristerá.
Zatim vozite pravo preko sljedeće raskrsnice. Στην---όμε-- δια-τ-ύρω-- --ν-χ-ζετ-----εί-. Σ___ ε______ δ__________ σ_________ ε______ Σ-η- ε-ό-ε-η δ-α-τ-ύ-ω-η σ-ν-χ-ζ-τ- ε-θ-ί-. ------------------------------------------- Στην επόμενη διασταύρωση συνεχίζετε ευθεία. 0
Me-- -ēg----te-gi- -ígo e-t-e--. M___ p________ g__ l___ e_______ M-t- p-g-í-e-e g-a l-g- e-t-e-a- -------------------------------- Metá pēgaínete gia lígo eutheía.
Izvinite, kako da dođem do aerodroma? Συγγ--μ-, --ς--- πάω---ο -ερο-ρό-ιο; Σ________ π__ θ_ π__ σ__ α__________ Σ-γ-ν-μ-, π-ς θ- π-ω σ-ο α-ρ-δ-ό-ι-; ------------------------------------ Συγγνώμη, πώς θα πάω στο αεροδρόμιο; 0
Me-á ---a-n-----ia----o-e-t--ía. M___ p________ g__ l___ e_______ M-t- p-g-í-e-e g-a l-g- e-t-e-a- -------------------------------- Metá pēgaínete gia lígo eutheía.
Najbolje je da uzmete metro. Πά----κ-λύ---α -ο μ-τρ-. Π____ κ_______ τ_ μ_____ Π-ρ-ε κ-λ-τ-ρ- τ- μ-τ-ό- ------------------------ Πάρτε καλύτερα το μετρό. 0
M--- --g---ete -i---í-- euthe--. M___ p________ g__ l___ e_______ M-t- p-g-í-e-e g-a l-g- e-t-e-a- -------------------------------- Metá pēgaínete gia lígo eutheía.
Vozite se jednostavno do zadnje stanice. Α-λά--υ--χίσ-- -έχ---τ--τ-ρ--. Α___ σ________ μ____ τ_ τ_____ Α-λ- σ-ν-χ-σ-ε μ-χ-ι τ- τ-ρ-α- ------------------------------ Απλά συνεχίστε μέχρι το τέρμα. 0
S-----0--étr- ká-t--de---. S__ 1__ m____ k____ d_____ S-a 1-0 m-t-a k-n-e d-x-á- -------------------------- Sta 100 métra kánte dexiá.

Jezik životinja

Kad se želimo izraziti, koristimo jezik. Životinje takođe imaju svoj jezik. I koriste ga točno kao ljudi. To znači da međusobno komuniciraju kako bi razmijenile informacije. U principu svaka životinjska vrsta ima svoj specifičan jezik. Čak i termiti međusobno komuniciraju. Kad su u opasnosti udaraju tijelom o zemlju. Na taj način upozoravaju jedni druge. Druge vrste životinja zvižde dok se neprijatelj približava. Pčele komuniciraju putem plesa. Tako pokazuju drugim pčelama gdje je hrana. Kitovi proizvode zvukove koji se čuju i do 5.000 kilometara daleko. Oni pak komuniciraju putem posebnog pjeva. Slonovi jednim drugima takođe šalju različite zvučne signale. Međutim, oni su nečujni ljudskom uhu. Većina životinjskih jezika je jako složena. Sastoje se od kombinacije različitih znakova. Dakle, koriste se akustični, hemijski i optički signali. Osim toga, životinje koriste različite gestove. Čovjek je u međuvremenu naučio jezik svojih kućnih ljubimaca. On sada već zna kad se pas raduje. Takođe zna kad mačke žele biti same. Psi i mačke govore sasvim drugačije jezike. Mnogo znakova je potpuno suprotno. Dugo se smatralo da se te dvije vrste životinja jednostavno ne vole. Međutim, oni se samo ne razumiju. To pak dovodi do poteškoća između pasa i mačaka. Dakle, i životinje se svađaju zbog nesporazuma...
Da li ste to znali?
Srpski je maternji jezik oko 12 miliona ljudi. Većina živi u Srbiji i u drugim zemljama južne Evrope. Srpski spada u južnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s hrvatskim i bosanskim. Gramatika i jezički fond ovih jezika su veoma slični. Zato se Srbi, Hrvati i Bosanci vrlo lako međusobno sporazumijevaju. Srpska azbuka ima 30 slova. Za svako slovo postoji jasan izgovor. Kod naglaska postoje paralele s klasičnim tonskim jezicima. U kineskom se, na primjer, s visinom tona slogova mijenja i njihovo značenje. U srpskom je slično. Ali ovdje samo visina naglašenog sloga igra ulogu. Jezička struktura s puno fleksija je još jedna od karakteristika srpskog jezika. To znači da se imenice, pridjevi i zamjenice uvijek dekliniraju a glagoli konjugiraju. Koga interesiraju gramatičke strukture, treba obavezno učiti srpski!