Knjiga fraza

bs Ćišćenje kuće   »   bg Почистване на къщата

18 [osamnaest]

Ćišćenje kuće

Ćišćenje kuće

18 [осемнайсет]

18 [osemnayset]

Почистване на къщата

Pochistvane na kyshchata

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Danas je subota. Дн-- е--ъб--а Д___ е с_____ Д-е- е с-б-т- ------------- Днес е събота 0
P--his---n- na ky--cha-a P__________ n_ k________ P-c-i-t-a-e n- k-s-c-a-a ------------------------ Pochistvane na kyshchata
Danas imamo vremena. Д-е- -и----аме --е--. Д___ н__ и____ в_____ Д-е- н-е и-а-е в-е-е- --------------------- Днес ние имаме време. 0
Poc-i----n--n- ky--c---a P__________ n_ k________ P-c-i-t-a-e n- k-s-c-a-a ------------------------ Pochistvane na kyshchata
Danas čistimo stan. Днес ние--истим жи---е--. Д___ н__ ч_____ ж________ Д-е- н-е ч-с-и- ж-л-щ-т-. ------------------------- Днес ние чистим жилището. 0
D-----e s-b--a D___ y_ s_____ D-e- y- s-b-t- -------------- Dnes ye sybota
Ja čistim kupatilo. Аз-ч---я-б---т-. А_ ч____ б______ А- ч-с-я б-н-т-. ---------------- Аз чистя банята. 0
Dn---y- --b-ta D___ y_ s_____ D-e- y- s-b-t- -------------- Dnes ye sybota
Moj muž pere auto. Мо-т --- -ие-ко---а. М___ м__ м__ к______ М-я- м-ж м-е к-л-т-. -------------------- Моят мъж мие колата. 0
D-e- ye-s---ta D___ y_ s_____ D-e- y- s-b-t- -------------- Dnes ye sybota
Djeca peru bicikla. Д--ат---и--я- -е--с--ед----/ -оле---а. Д_____ ч_____ в___________ / к________ Д-ц-т- ч-с-я- в-л-с-п-д-т- / к-л-л-т-. -------------------------------------- Децата чистят велосипедите / колелата. 0
Dnes-n---i-a-e-----e. D___ n__ i____ v_____ D-e- n-e i-a-e v-e-e- --------------------- Dnes nie imame vreme.
Nana zalijeva cvijeće. Б----пол-ва ц-е-я--. Б___ п_____ ц_______ Б-б- п-л-в- ц-е-я-а- -------------------- Баба полива цветята. 0
Dn-- n-- -ma-- v-eme. D___ n__ i____ v_____ D-e- n-e i-a-e v-e-e- --------------------- Dnes nie imame vreme.
Djeca pospremaju dječiju sobu. Де------аз-р-бват------а-- -та-. Д_____ р_________ д_______ с____ Д-ц-т- р-з-р-б-а- д-т-к-т- с-а-. -------------------------------- Децата разтребват детската стая. 0
Dn-s-nie im--- -r--e. D___ n__ i____ v_____ D-e- n-e i-a-e v-e-e- --------------------- Dnes nie imame vreme.
Moj muž posprema svoj pisaći sto. М-я- -ъж-раз-р---а ---ото -и. М___ м__ р________ б_____ с__ М-я- м-ж р-з-р-б-а б-р-т- с-. ----------------------------- Моят мъж разтребва бюрото си. 0
Dnes --e--h---i- -hi-----he--. D___ n__ c______ z____________ D-e- n-e c-i-t-m z-i-i-h-h-t-. ------------------------------ Dnes nie chistim zhilishcheto.
Ja stavljam veš u mašinu za pranje veša. Аз с-а-а- п-ан-то---п--ал----. А_ с_____ п______ в п_________ А- с-а-а- п-а-е-о в п-р-л-я-а- ------------------------------ Аз слагам прането в пералнята. 0
Dnes -ie-----ti- --i-i-h-het-. D___ n__ c______ z____________ D-e- n-e c-i-t-m z-i-i-h-h-t-. ------------------------------ Dnes nie chistim zhilishcheto.
Ja prostirem veš. А---р-----ам п-а-ето. А_ п________ п_______ А- п-о-т-р-м п-а-е-о- --------------------- Аз простирам прането. 0
D-e- --- c-is-i- --il-s---e--. D___ n__ c______ z____________ D-e- n-e c-i-t-m z-i-i-h-h-t-. ------------------------------ Dnes nie chistim zhilishcheto.
Ja peglam veš / rublje. А- г---я-п--н-то. А_ г____ п_______ А- г-а-я п-а-е-о- ----------------- Аз гладя прането. 0
Az-ch--t-- ba-ya-a. A_ c______ b_______ A- c-i-t-a b-n-a-a- ------------------- Az chistya banyata.
Prozori su prljavi. П-о---ци-е -а -ръс--. П_________ с_ м______ П-о-о-ц-т- с- м-ъ-н-. --------------------- Прозорците са мръсни. 0
Az-ch-st-- ba-y-ta. A_ c______ b_______ A- c-i-t-a b-n-a-a- ------------------- Az chistya banyata.
Pod je prljav. По--т - -ръ---. П____ е м______ П-д-т е м-ъ-е-. --------------- Подът е мръсен. 0
Az--h--t-a -a-ya-a. A_ c______ b_______ A- c-i-t-a b-n-a-a- ------------------- Az chistya banyata.
Posuđe je prljavo. Съ-ов--е -- м---ни. С_______ с_ м______ С-д-в-т- с- м-ъ-н-. ------------------- Съдовете са мръсни. 0
Mo--t---zh--i- -o----. M____ m___ m__ k______ M-y-t m-z- m-e k-l-t-. ---------------------- Moyat myzh mie kolata.
Ko čisti prozore? Ко--чисти проз--ц---? К__ ч____ п__________ К-й ч-с-и п-о-о-ц-т-? --------------------- Кой чисти прозорците? 0
M---t --zh---e----a--. M____ m___ m__ k______ M-y-t m-z- m-e k-l-t-. ---------------------- Moyat myzh mie kolata.
Ko usisava prašinu? К-й--и--и --пр-хо----а-ка--? К__ ч____ с п_______________ К-й ч-с-и с п-а-о-м-к-ч-а-а- ---------------------------- Кой чисти с прахосмукачката? 0
Mo-a- -y-h m----o---a. M____ m___ m__ k______ M-y-t m-z- m-e k-l-t-. ---------------------- Moyat myzh mie kolata.
Ko pere posuđe? Ко--ми- с-дов-те? К__ м__ с________ К-й м-е с-д-в-т-? ----------------- Кой мие съдовете? 0
D-tsa---chis-ya- v-l--ipedit- - --l--a--. D______ c_______ v___________ / k________ D-t-a-a c-i-t-a- v-l-s-p-d-t- / k-l-l-t-. ----------------------------------------- Detsata chistyat velosipedite / kolelata.

Rano učenje

Strani jezici danas dobijaju sve više na važnosti. To takođe vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Takođe mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Širomsvijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Takođe su sve omiljeni dječiji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uslovljeno razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezičke strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Takođe postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa naučnog gledišta te su sumnje neosnovane. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: Dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Da li ste to znali?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristični mnogi dijalekti. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 miliona ljudi hindu je maternji jezik. Tu spada još i najmanje 150 miliona koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!