Може--л---е-е-------у-аш-са--/-с-ма------бина?
М____ л_ в___ д_ п______ с__ / с___ в ч_______
М-ж-ш л- в-ч- д- п-т-в-ш с-м / с-м- в ч-ж-и-а-
----------------------------------------------
Можеш ли вече да пътуваш сам / сама в чужбина? 0 Mozh--- l- -ech- ---k----- ko-a?M______ l_ v____ d_ k_____ k____M-z-e-h l- v-c-e d- k-r-s- k-l-?--------------------------------Mozhesh li veche da karash kola?
М-же--- да ----л-щ-------д---- --р-а?
М___ л_ д_ с_ п____ с к_______ к_____
М-ж- л- д- с- п-а-а с к-е-и-н- к-р-а-
-------------------------------------
Може ли да се плаща с кредитна карта? 0 M----s--li ---he-----ies---l----o-?M______ l_ v____ d_ p____ a________M-z-e-h l- v-c-e d- p-e-h a-k-k-o-?-----------------------------------Mozhesh li veche da piesh alkokhol?
Мо-е л- -а-се-пл-ща-с ---?
М___ л_ д_ с_ п____ с ч___
М-ж- л- д- с- п-а-а с ч-к-
--------------------------
Може ли да се плаща с чек? 0 M--h--h li--ec-e -- pi-sh alk---o-?M______ l_ v____ d_ p____ a________M-z-e-h l- v-c-e d- p-e-h a-k-k-o-?-----------------------------------Mozhesh li veche da piesh alkokhol?
М--- ли-д------лаща с-м--в б--й?
М___ л_ д_ с_ п____ с___ в б____
М-ж- л- д- с- п-а-а с-м- в б-о-?
--------------------------------
Може ли да се плаща само в брой? 0 M-z-esh l- -e--- -- -yt-v-sh-s-- -----a --c-----i-a?M______ l_ v____ d_ p_______ s__ / s___ v c_________M-z-e-h l- v-c-e d- p-t-v-s- s-m / s-m- v c-u-h-i-a-----------------------------------------------------Mozhesh li veche da pytuvash sam / sama v chuzhbina?
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Smije li se platiti samo gotovinom?
Може ли да се плаща само в брой?
Mozhesh li veche da pytuvash sam / sama v chuzhbina?
М-же--и да--е --а-- по тел-фон-?
М___ л_ д_ с_ о____ п_ т________
М-ж- л- д- с- о-а-я п- т-л-ф-н-?
--------------------------------
Може ли да се обадя по телефона? 0 Mo--es- -- v-che -- -y-uvas- s-m---sa---v--huz-b-n-?M______ l_ v____ d_ p_______ s__ / s___ v c_________M-z-e-h l- v-c-e d- p-t-v-s- s-m / s-m- v c-u-h-i-a-----------------------------------------------------Mozhesh li veche da pytuvash sam / sama v chuzhbina?
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Smijem li telefonirati?
Може ли да се обадя по телефона?
Mozhesh li veche da pytuvash sam / sama v chuzhbina?
М--е--и-д--попи--- ---о?
М___ л_ д_ п______ н____
М-ж- л- д- п-п-т-м н-щ-?
------------------------
Може ли да попитам нещо? 0 M-zhe-h-l---eche d- ---u--sh s---/-sa-a---ch------a?M______ l_ v____ d_ p_______ s__ / s___ v c_________M-z-e-h l- v-c-e d- p-t-v-s- s-m / s-m- v c-u-h-i-a-----------------------------------------------------Mozhesh li veche da pytuvash sam / sama v chuzhbina?
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Smijem li nešto pitati?
Може ли да попитам нещо?
Mozhesh li veche da pytuvash sam / sama v chuzhbina?
То- не--о-е -----и----а-к-.
Т__ н_ м___ д_ с__ в п_____
Т-й н- м-ж- д- с-и в п-р-а-
---------------------------
Той не може да спи в парка. 0 moga-/ --zr-sheno--i y--- bi-am___ / r_________ m_ y_ / b___m-g- / r-z-e-h-n- m- y- / b-v-------------------------------moga / razresheno mi ye / biva
Той--е---же -а--пи в-------.
Т__ н_ м___ д_ с__ в к______
Т-й н- м-ж- д- с-и в к-л-т-.
----------------------------
Той не може да спи в колата. 0 m-g--- r-zr-s-e-o-mi ---- b--am___ / r_________ m_ y_ / b___m-g- / r-z-e-h-n- m- y- / b-v-------------------------------moga / razresheno mi ye / biva
М-же ли д----а-им -о-т---н-?
М___ л_ д_ п_____ п_________
М-ж- л- д- п-а-и- п-о-д-л-о-
----------------------------
Може ли да платим поотделно? 0 M-zh---i da ----u----t--?M____ l_ d_ s_ p____ t___M-z-e l- d- s- p-s-i t-k--------------------------Mozhe li da se pushi tuk?
Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje.
Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem.
Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi zavisi od više faktora.
Najvažnije je ipak da riječi redovnoo ponavljamo.
Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo.
Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike.
Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna.
Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli.
Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njenom obliku.
Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi.
Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran.
Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva.
Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti.
Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu.
Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”.
Međutim, sve što smo dobro naučili takođe možemo ponovo zaboraviti.
U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju.
Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo.
Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari.
Stoga je bitno da svoje znanje redovno aktiviramo.
Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno.
Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo.
Brže učimo ono što smo već jednom naučili.
Onaj ko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije.
Jer svatko od nas ima određene interese.
Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima.
Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja.
Onaj koga zanima politika trebalo bi takođe da nekad čita sportske novine!