Knjiga fraza

bs Dani u sedmici   »   bg Дните на седмицата

9 [devet]

Dani u sedmici

Dani u sedmici

9 [девет]

9 [devet]

Дните на седмицата

Dnite na sedmitsata

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Ponedjeljak по-ед-л--к п_________ п-н-д-л-и- ---------- понеделник 0
p---de-nik p_________ p-n-d-l-i- ---------- ponedelnik
Utorak вто-н-к в______ в-о-н-к ------- вторник 0
v-o-nik v______ v-o-n-k ------- vtornik
Srijeda ср--а с____ с-я-а ----- сряда 0
sr-ada s_____ s-y-d- ------ sryada
Četvrtak ч-т-ър--к ч________ ч-т-ъ-т-к --------- четвъртък 0
c------t-k c_________ c-e-v-r-y- ---------- chetvyrtyk
Petak пет-к п____ п-т-к ----- петък 0
p-t-k p____ p-t-k ----- petyk
Subota съ-ота с_____ с-б-т- ------ събота 0
s---ta s_____ s-b-t- ------ sybota
Nedjelja не---я н_____ н-д-л- ------ неделя 0
nede--a n______ n-d-l-a ------- nedelya
Sedmica с--ми-а с______ с-д-и-а ------- седмица 0
sed-itsa s_______ s-d-i-s- -------- sedmitsa
od ponedjeljka do nedjelje о--по--де---к -о -е--ля о_ п_________ д_ н_____ о- п-н-д-л-и- д- н-д-л- ----------------------- от понеделник до неделя 0
o- --ne--ln----o n--e-ya o_ p_________ d_ n______ o- p-n-d-l-i- d- n-d-l-a ------------------------ ot ponedelnik do nedelya
Prvi dan je ponedjeljak. П--ви-т---н-е---н-д-лн--. П______ д__ е п__________ П-р-и-т д-н е п-н-д-л-и-. ------------------------- Първият ден е понеделник. 0
Pyrvi-a- d-n y--p----eln-k. P_______ d__ y_ p__________ P-r-i-a- d-n y- p-n-d-l-i-. --------------------------- Pyrviyat den ye ponedelnik.
Drugi dan je utorak. В--р--т -ен ------ни-. В______ д__ е в_______ В-о-и-т д-н е в-о-н-к- ---------------------- Вторият ден е вторник. 0
Vtori-at--en--e ----nik. V_______ d__ y_ v_______ V-o-i-a- d-n y- v-o-n-k- ------------------------ Vtoriyat den ye vtornik.
Treći dan je srijeda. Трети-т --- - -р-д-. Т______ д__ е с_____ Т-е-и-т д-н е с-я-а- -------------------- Третият ден е сряда. 0
T-e--y-- d-n ---s-ya-a. T_______ d__ y_ s______ T-e-i-a- d-n y- s-y-d-. ----------------------- Tretiyat den ye sryada.
Četvrti dan je četvrtak. Ч--в-р-------н-- ----ърт--. Ч_________ д__ е ч_________ Ч-т-ъ-т-я- д-н е ч-т-ъ-т-к- --------------------------- Четвъртият ден е четвъртък. 0
C-e-vy----a---en--e---etvyrt-k. C___________ d__ y_ c__________ C-e-v-r-i-a- d-n y- c-e-v-r-y-. ------------------------------- Chetvyrtiyat den ye chetvyrtyk.
Peti dan je petak. П-тият-д---е-пет--. П_____ д__ е п_____ П-т-я- д-н е п-т-к- ------------------- Петият ден е петък. 0
P-tiya- d-n -e---t--. P______ d__ y_ p_____ P-t-y-t d-n y- p-t-k- --------------------- Petiyat den ye petyk.
Šesti dan je subota. Ше---ят---н-е съб-та. Ш______ д__ е с______ Ш-с-и-т д-н е с-б-т-. --------------------- Шестият ден е събота. 0
Sh------t---n -e -y-o--. S________ d__ y_ s______ S-e-t-y-t d-n y- s-b-t-. ------------------------ Shestiyat den ye sybota.
Sedmi dan je nedjelja. С--м--- ----е н--е-я. С______ д__ е н______ С-д-и-т д-н е н-д-л-. --------------------- Седмият ден е неделя. 0
Sed-i-a--d-n-y- n-d----. S_______ d__ y_ n_______ S-d-i-a- d-n y- n-d-l-a- ------------------------ Sedmiyat den ye nedelya.
Sedmica ima sedam dana. С-д-иц--- и-а -еде---н-. С________ и__ с____ д___ С-д-и-а-а и-а с-д-м д-и- ------------------------ Седмицата има седем дни. 0
S---i-s--a i-a----e- d-i. S_________ i__ s____ d___ S-d-i-s-t- i-a s-d-m d-i- ------------------------- Sedmitsata ima sedem dni.
Mi radimo samo pet dana. Ни- -а--т-м--а-- пе- -н-. Н__ р______ с___ п__ д___ Н-е р-б-т-м с-м- п-т д-и- ------------------------- Ние работим само пет дни. 0
Nie -abotim s-mo pe-----. N__ r______ s___ p__ d___ N-e r-b-t-m s-m- p-t d-i- ------------------------- Nie rabotim samo pet dni.

Vještački jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici takođe žele ostvariti taj cilj. Na primjer, vještački jezici. Vještački jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod vještačkih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog vještačkog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji vještački jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih vještačkih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovno organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Da li ste to znali?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 miliona ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Uprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima upotrebe pravopisnih znakova. U poređenju s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i muzičke industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!