Knjiga fraza

bs Dani u sedmici   »   fa ‫روزهای هفته‬

9 [devet]

Dani u sedmici

Dani u sedmici

‫9 [نه]‬

‫9 [neh]‬‬‬

‫روزهای هفته‬

‫roozhaaye hafteh‬‬‬

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski perzijski Igra Više
Ponedjeljak ‫د-شن--‬ ‫_______ ‫-و-ن-ه- -------- ‫دوشنبه‬ 0
‫--sha---h‬‬‬ ‫____________ ‫-o-h-n-e-‬-‬ ------------- ‫doshanbeh‬‬‬
Utorak ‫---شنب-‬ ‫__ ش____ ‫-ه ش-ب-‬ --------- ‫سه شنبه‬ 0
‫s-- s---be---‬ ‫___ s_________ ‫-e- s-a-b-h-‬- --------------- ‫seh shanbeh‬‬‬
Srijeda ‫--ا----ه‬ ‫_________ ‫-ه-ر-ن-ه- ---------- ‫چهارشنبه‬ 0
‫cha---rsh--beh‬-‬ ‫_________________ ‫-h-h-a-s-a-b-h-‬- ------------------ ‫chahaarshanbeh‬‬‬
Četvrtak ‫پ-- ---ه‬ ‫___ ش____ ‫-ن- ش-ب-‬ ---------- ‫پنج شنبه‬ 0
‫p--j -ha--eh-‬‬ ‫____ s_________ ‫-a-j s-a-b-h-‬- ---------------- ‫panj shanbeh‬‬‬
Petak ‫جم-ه‬ ‫_____ ‫-م-ه- ------ ‫جمعه‬ 0
‫j-m----‬ ‫________ ‫-o-e-‬-‬ --------- ‫jomeh‬‬‬
Subota ‫----‬ ‫_____ ‫-ن-ه- ------ ‫شنبه‬ 0
‫--a---h--‬ ‫__________ ‫-h-n-e-‬-‬ ----------- ‫shanbeh‬‬‬
Nedjelja ‫---ن--‬ ‫_______ ‫-ک-ن-ه- -------- ‫یکشنبه‬ 0
‫ye--h--b--‬-‬ ‫_____________ ‫-e-s-a-b-h-‬- -------------- ‫yekshanbeh‬‬‬
Sedmica ‫هف-ه‬ ‫_____ ‫-ف-ه- ------ ‫هفته‬ 0
‫-aft-h-‬‬ ‫_________ ‫-a-t-h-‬- ---------- ‫hafteh‬‬‬
od ponedjeljka do nedjelje ‫ا--دو-نب- ت----ش-ب-‬ ‫__ د_____ ت_ ی______ ‫-ز د-ش-ب- ت- ی-ش-ب-‬ --------------------- ‫از دوشنبه تا یکشنبه‬ 0
‫-- -osh--be--t- -e-s-an-e-‬‬‬ ‫__ d________ t_ y____________ ‫-z d-s-a-b-h t- y-k-h-n-e-‬-‬ ------------------------------ ‫az doshanbeh ta yekshanbeh‬‬‬
Prvi dan je ponedjeljak. ‫ا---- ر-- دوشنب------‬ ‫_____ ر__ د_____ ا____ ‫-و-ی- ر-ز د-ش-ب- ا-ت-‬ ----------------------- ‫اولین روز دوشنبه است.‬ 0
‫av--i---o---dosha--e--a----‬‬ ‫______ r___ d________ a______ ‫-v-l-n r-o- d-s-a-b-h a-t-‬-‬ ------------------------------ ‫avalin rooz doshanbeh ast.‬‬‬
Drugi dan je utorak. ‫د-می--رو- -ه شن-- -س--‬ ‫_____ ر__ س_ ش___ ا____ ‫-و-ی- ر-ز س- ش-ب- ا-ت-‬ ------------------------ ‫دومین روز سه شنبه است.‬ 0
‫---i- ro-z--e- s-an----as-.-‬‬ ‫_____ r___ s__ s______ a______ ‫-o-i- r-o- s-h s-a-b-h a-t-‬-‬ ------------------------------- ‫domin rooz seh shanbeh ast.‬‬‬
Treći dan je srijeda. ‫س-می- ----چ------ه ---.‬ ‫_____ ر__ چ_______ ا____ ‫-و-ی- ر-ز چ-ا-ش-ب- ا-ت-‬ ------------------------- ‫سومین روز چهارشنبه است.‬ 0
‫se---in -ooz--h-h--rs--n-e- ast.--‬ ‫_______ r___ c_____________ a______ ‫-e-o-i- r-o- c-a-a-r-h-n-e- a-t-‬-‬ ------------------------------------ ‫sevomin rooz chahaarshanbeh ast.‬‬‬
Četvrti dan je četvrtak. ‫-ه--م---ر-----ج---به-اس--‬ ‫_______ ر__ پ__ ش___ ا____ ‫-ه-ر-ی- ر-ز پ-ج ش-ب- ا-ت-‬ --------------------------- ‫چهارمین روز پنج شنبه است.‬ 0
‫ch-------in----z panj-s--n--h-as---‬‬ ‫___________ r___ p___ s______ a______ ‫-h-h-a-o-i- r-o- p-n- s-a-b-h a-t-‬-‬ -------------------------------------- ‫chahaaromin rooz panj shanbeh ast.‬‬‬
Peti dan je petak. ‫پ-جم---رو- ج-عه -س--‬ ‫______ ر__ ج___ ا____ ‫-ن-م-ن ر-ز ج-ع- ا-ت-‬ ---------------------- ‫پنجمین روز جمعه است.‬ 0
‫p-n--m-n----z --m---ast--‬‬ ‫________ r___ j____ a______ ‫-a-j-m-n r-o- j-m-h a-t-‬-‬ ---------------------------- ‫panjomin rooz jomeh ast.‬‬‬
Šesti dan je subota. ‫-شم-ن -وز -ن-- -ست.‬ ‫_____ ر__ ش___ ا____ ‫-ش-ی- ر-ز ش-ب- ا-ت-‬ --------------------- ‫ششمین روز شنبه است.‬ 0
‫sh---o--n r--z -han--h--st--‬‬ ‫_________ r___ s______ a______ ‫-h-s-o-i- r-o- s-a-b-h a-t-‬-‬ ------------------------------- ‫sheshomin rooz shanbeh ast.‬‬‬
Sedmi dan je nedjelja. ‫-ف--ی--رو- -کش----ا---‬ ‫______ ر__ ی_____ ا____ ‫-ف-م-ن ر-ز ی-ش-ب- ا-ت-‬ ------------------------ ‫هفتمین روز یکشنبه است.‬ 0
‫--ft-m---rooz ye--han--h a-t.‬-‬ ‫________ r___ y_________ a______ ‫-a-t-m-n r-o- y-k-h-n-e- a-t-‬-‬ --------------------------------- ‫haftomin rooz yekshanbeh ast.‬‬‬
Sedmica ima sedam dana. ‫--ت--هفت---- د----‬ ‫____ ه__ ر__ د_____ ‫-ف-ه ه-ت ر-ز د-ر-.- -------------------- ‫هفته هفت روز دارد.‬ 0
‫----eh--af--r----daa-d.‬‬‬ ‫______ h___ r___ d________ ‫-a-t-h h-f- r-o- d-a-d-‬-‬ --------------------------- ‫hafteh haft rooz daard.‬‬‬
Mi radimo samo pet dana. ‫م- فق----ج-رو--ک-ر---‌-نی-.‬ ‫__ ف__ پ__ ر__ ک__ م_______ ‫-ا ف-ط پ-ج ر-ز ک-ر م-‌-ن-م-‬ ----------------------------- ‫ما فقط پنج روز کار می‌کنیم.‬ 0
‫-- f----- -a-j-r--z -aa- mi-k---m.‬-‬ ‫__ f_____ p___ r___ k___ m___________ ‫-a f-g-a- p-n- r-o- k-a- m---o-i-.-‬- -------------------------------------- ‫ma faghat panj rooz kaar mi-konim.‬‬‬

Vještački jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici takođe žele ostvariti taj cilj. Na primjer, vještački jezici. Vještački jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod vještačkih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog vještačkog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji vještački jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih vještačkih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovno organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Da li ste to znali?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 miliona ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Uprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima upotrebe pravopisnih znakova. U poređenju s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i muzičke industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!