Knjiga fraza

bs Dani u sedmici   »   uk Дні тижня

9 [devet]

Dani u sedmici

Dani u sedmici

9 [дев’ять]

9 [devʺyatʹ]

Дні тижня

Dni tyzhnya

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski ukrajinski Igra Više
Ponedjeljak П-н--ілок П________ П-н-д-л-к --------- Понеділок 0
D-i--yz-nya D__ t______ D-i t-z-n-a ----------- Dni tyzhnya
Utorak В-вт---к В_______ В-в-о-о- -------- Вівторок 0
D---t-z-nya D__ t______ D-i t-z-n-a ----------- Dni tyzhnya
Srijeda С--е-а С_____ С-р-д- ------ Середа 0
Poned-lok P________ P-n-d-l-k --------- Ponedilok
Četvrtak Че-в-р Ч_____ Ч-т-е- ------ Четвер 0
P---dilok P________ P-n-d-l-k --------- Ponedilok
Petak п-я-ни-я п_______ п-я-н-ц- -------- п’ятниця 0
P--ed-l-k P________ P-n-d-l-k --------- Ponedilok
Subota С-б-та С_____ С-б-т- ------ Субота 0
V-v-or-k V_______ V-v-o-o- -------- Vivtorok
Nedjelja Не-іля Н_____ Н-д-л- ------ Неділя 0
Viv-orok V_______ V-v-o-o- -------- Vivtorok
Sedmica Т---ень Т______ Т-ж-е-ь ------- Тиждень 0
V-v-o-ok V_______ V-v-o-o- -------- Vivtorok
od ponedjeljka do nedjelje від по--діл---д----ділі в__ п________ д_ н_____ в-д п-н-д-л-а д- н-д-л- ----------------------- від понеділка до неділі 0
S---da S_____ S-r-d- ------ Sereda
Prvi dan je ponedjeljak. Пе-ший-д--ь - п--е-і---. П_____ д___ – п_________ П-р-и- д-н- – п-н-д-л-к- ------------------------ Перший день – понеділок. 0
Se-eda S_____ S-r-d- ------ Sereda
Drugi dan je utorak. Др-гий де---–-ві--ор--. Д_____ д___ – в________ Д-у-и- д-н- – в-в-о-о-. ----------------------- Другий день – вівторок. 0
S-r-da S_____ S-r-d- ------ Sereda
Treći dan je srijeda. Тр-ті- д--ь - -е-еда. Т_____ д___ – с______ Т-е-і- д-н- – с-р-д-. --------------------- Третій день – середа. 0
Chet--r C______ C-e-v-r ------- Chetver
Četvrti dan je četvrtak. Ч-----т-- -ен--- че--е-. Ч________ д___ – ч______ Ч-т-е-т-й д-н- – ч-т-е-. ------------------------ Четвертий день – четвер. 0
Che---r C______ C-e-v-r ------- Chetver
Peti dan je petak. П’я-ий д-н--- п’я-н--я. П_____ д___ – п________ П-я-и- д-н- – п-я-н-ц-. ----------------------- П’ятий день – п’ятниця. 0
Ch-t--r C______ C-e-v-r ------- Chetver
Šesti dan je subota. Шости--д-нь---с--о-а. Ш_____ д___ – с______ Ш-с-и- д-н- – с-б-т-. --------------------- Шостий день – субота. 0
pʺ--tnyt-ya p__________ p-y-t-y-s-a ----------- pʺyatnytsya
Sedmi dan je nedjelja. Сь-ми--д-н- –-н-д--я. С_____ д___ – н______ С-о-и- д-н- – н-д-л-. --------------------- Сьомий день – неділя. 0
p--atny---a p__________ p-y-t-y-s-a ----------- pʺyatnytsya
Sedmica ima sedam dana. Т-жд--ь ма- сі--д-і-. Т______ м__ с__ д____ Т-ж-е-ь м-є с-м д-і-. --------------------- Тиждень має сім днів. 0
pʺ-a----s-a p__________ p-y-t-y-s-a ----------- pʺyatnytsya
Mi radimo samo pet dana. М- --ацю--о--ише-п-я----н--. М_ п_______ л___ п____ д____ М- п-а-ю-м- л-ш- п-я-ь д-і-. ---------------------------- Ми працюємо лише п’ять днів. 0
S--ota S_____ S-b-t- ------ Subota

Vještački jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici takođe žele ostvariti taj cilj. Na primjer, vještački jezici. Vještački jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod vještačkih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog vještačkog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji vještački jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih vještačkih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovno organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Da li ste to znali?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 miliona ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Uprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima upotrebe pravopisnih znakova. U poređenju s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i muzičke industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!