Knjiga fraza

bs Lica   »   uk Особи

1 [jedan]

Lica

Lica

1 [один]

1 [odyn]

Особи

Osoby

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski ukrajinski Igra Više
ja ЯЯ Я Я - Я 0
-A Y_ Y- -- YA
ja i ti я-- ти я і т_ я і т- ------ я і ти 0
y- i ty y_ i t_ y- i t- ------- ya i ty
nas dvoje ми---и----/ -----і м_ о_____ / о_____ м- о-и-в- / о-и-в- ------------------ ми обидва / обидві 0
my-ob-dv------yd-i m_ o_____ / o_____ m- o-y-v- / o-y-v- ------------------ my obydva / obydvi
on В-н В__ В-н --- Він 0
Vin V__ V-n --- Vin
on i ona в---- -о-а в__ і в___ в-н і в-н- ---------- він і вона 0
vi--i -o-a v__ i v___ v-n i v-n- ---------- vin i vona
njih dvoje вони--бид-а-/--б--ві в___ о_____ / о_____ в-н- о-и-в- / о-и-в- -------------------- вони обидва / обидві 0
v-n- -bydv------yd-i v___ o_____ / o_____ v-n- o-y-v- / o-y-v- -------------------- vony obydva / obydvi
muškarac Чоло--к Ч______ Ч-л-в-к ------- Чоловік 0
Cho----k C_______ C-o-o-i- -------- Cholovik
žena Жін-а Ж____ Ж-н-а ----- Жінка 0
Zhi--a Z_____ Z-i-k- ------ Zhinka
dijete Ди---а Д_____ Д-т-н- ------ Дитина 0
Dy---a D_____ D-t-n- ------ Dytyna
jedna porodica сі--я с____ с-м-я ----- сім’я 0
si--ya s_____ s-m-y- ------ simʺya
moja porodica м-я -і--я м__ с____ м-я с-м-я --------- моя сім’я 0
m-ya --mʺya m___ s_____ m-y- s-m-y- ----------- moya simʺya
Мoja porodica je ovdje. Моя сі--я--ут. М__ с____ т___ М-я с-м-я т-т- -------------- Моя сім’я тут. 0
Mo-a -i-ʺya-t--. M___ s_____ t___ M-y- s-m-y- t-t- ---------------- Moya simʺya tut.
Ja sam ovdje. Я т-т. Я т___ Я т-т- ------ Я тут. 0
Y--t-t. Y_ t___ Y- t-t- ------- YA tut.
Ti si ovdje. Т--т--. Т_ т___ Т- т-т- ------- Ти тут. 0
Ty --t. T_ t___ T- t-t- ------- Ty tut.
On je ovdje i ona je ovdje. В-------- ---- т-т. В__ т__ і в___ т___ В-н т-т і в-н- т-т- ------------------- Він тут і вона тут. 0
V-- --t i vo-a t--. V__ t__ i v___ t___ V-n t-t i v-n- t-t- ------------------- Vin tut i vona tut.
Mi smo ovdje. М- --т. М_ т___ М- т-т- ------- Ми тут. 0
My--u-. M_ t___ M- t-t- ------- My tut.
Vi ste ovdje. Ви-ту-. В_ т___ В- т-т- ------- Ви тут. 0
Vy--u-. V_ t___ V- t-t- ------- Vy tut.
Oni su svi ovdje. В-н--вс---ут. В___ в__ т___ В-н- в-і т-т- ------------- Вони всі тут. 0
V--- vs- --t. V___ v__ t___ V-n- v-i t-t- ------------- Vony vsi tut.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + ukrajinski (1-100) MP3 ukrajinski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezicima protiv Alzheimera

Ko želi ostati oštrouman trebalo bi da uči jezike. Jezikne vještine štite od demencije. Brojne naučne studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redono vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su osobe koje govore više jezika pažljivije. One posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zato što je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban da bira između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezičke vještine takođe predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičkim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičkih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Da li ste to znali?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke grupe. Još se ne zna kako je tačno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 miliona ljudi to je maternji jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim tačkama se ova dva dijalekta značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. vijeku. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Ko se zanima za jezike, trebalo bi da obavezno uči albanski! To je zaista jedinstven jezik!