Knjiga fraza

bs Lica   »   ru Люди

1 [jedan]

Lica

Lica

1 [один]

1 [odin]

Люди

Lyudi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski ruski Igra Više
ja яя я я - я 0
y- y_ y- -- ya
ja i ti я и-ты я и т_ я и т- ------ я и ты 0
ya-i-ty y_ i t_ y- i t- ------- ya i ty
nas dvoje м- оба---мы-обе м_ о__ / м_ о__ м- о-а / м- о-е --------------- мы оба / мы обе 0
my o-a-- m- o-e m_ o__ / m_ o__ m- o-a / m- o-e --------------- my oba / my obe
on -н о_ о- -- он 0
o- o_ o- -- on
on i ona он---о-а о_ и о__ о- и о-а -------- он и она 0
on---ona o_ i o__ o- i o-a -------- on i ona
njih dvoje он- -ба о__ о__ о-и о-а ------- они оба 0
o-i --a o__ o__ o-i o-a ------- oni oba
muškarac м-----а м______ м-ж-и-а ------- мужчина 0
muz-ch-na m________ m-z-c-i-a --------- muzhchina
žena ж-нщи-а ж______ ж-н-и-а ------- женщина 0
z--ns-ch-na z__________ z-e-s-c-i-a ----------- zhenshchina
dijete р-б--ок р______ р-б-н-к ------- ребёнок 0
r-----k r______ r-b-n-k ------- rebënok
jedna porodica с---я с____ с-м-я ----- семья 0
s---ya s_____ s-m-y- ------ semʹya
moja porodica мо--с--ья м__ с____ м-я с-м-я --------- моя семья 0
m-ya --m--a m___ s_____ m-y- s-m-y- ----------- moya semʹya
Мoja porodica je ovdje. Моя--е-ь- здесь. М__ с____ з_____ М-я с-м-я з-е-ь- ---------------- Моя семья здесь. 0
M-y--sem--a zd---. M___ s_____ z_____ M-y- s-m-y- z-e-ʹ- ------------------ Moya semʹya zdesʹ.
Ja sam ovdje. Я --есь. Я з_____ Я з-е-ь- -------- Я здесь. 0
Y-------. Y_ z_____ Y- z-e-ʹ- --------- Ya zdesʹ.
Ti si ovdje. Ты з-есь. Т_ з_____ Т- з-е-ь- --------- Ты здесь. 0
T- z-es-. T_ z_____ T- z-e-ʹ- --------- Ty zdesʹ.
On je ovdje i ona je ovdje. О--зд-сь - ----з---ь. О_ з____ и о__ з_____ О- з-е-ь и о-а з-е-ь- --------------------- Он здесь и она здесь. 0
O---de-ʹ-i---a z-es-. O_ z____ i o__ z_____ O- z-e-ʹ i o-a z-e-ʹ- --------------------- On zdesʹ i ona zdesʹ.
Mi smo ovdje. Мы зд---. М_ з_____ М- з-е-ь- --------- Мы здесь. 0
My-----ʹ. M_ z_____ M- z-e-ʹ- --------- My zdesʹ.
Vi ste ovdje. В--зд--ь. В_ з_____ В- з-е-ь- --------- Вы здесь. 0
Vy -----. V_ z_____ V- z-e-ʹ- --------- Vy zdesʹ.
Oni su svi ovdje. Он- -с- -де-ь. О__ в__ з_____ О-и в-е з-е-ь- -------------- Они все здесь. 0
O-i vse zd---. O__ v__ z_____ O-i v-e z-e-ʹ- -------------- Oni vse zdesʹ.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + ruski (1-100) MP3 ruski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezicima protiv Alzheimera

Ko želi ostati oštrouman trebalo bi da uči jezike. Jezikne vještine štite od demencije. Brojne naučne studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redono vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su osobe koje govore više jezika pažljivije. One posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zato što je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban da bira između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezičke vještine takođe predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičkim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičkih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Da li ste to znali?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke grupe. Još se ne zna kako je tačno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 miliona ljudi to je maternji jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim tačkama se ova dva dijalekta značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. vijeku. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Ko se zanima za jezike, trebalo bi da obavezno uči albanski! To je zaista jedinstven jezik!