Knjiga fraza

bs Lica   »   ru Люди

1 [jedan]

Lica

Lica

1 [один]

1 [odin]

Люди

Lyudi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski ruski Igra Više
ja яя я я - я 0
-a y_ y- -- ya
ja i ti я-и-ты я и т_ я и т- ------ я и ты 0
ya-i--y y_ i t_ y- i t- ------- ya i ty
nas dvoje мы---- - мы -бе м_ о__ / м_ о__ м- о-а / м- о-е --------------- мы оба / мы обе 0
my---a----- -be m_ o__ / m_ o__ m- o-a / m- o-e --------------- my oba / my obe
on о- о_ о- -- он 0
o- o_ o- -- on
on i ona о- и--на о_ и о__ о- и о-а -------- он и она 0
on-----a o_ i o__ o- i o-a -------- on i ona
njih dvoje они -ба о__ о__ о-и о-а ------- они оба 0
oni o-a o__ o__ o-i o-a ------- oni oba
muškarac мужчи-а м______ м-ж-и-а ------- мужчина 0
muz-ch--a m________ m-z-c-i-a --------- muzhchina
žena ж-н---а ж______ ж-н-и-а ------- женщина 0
zh--s-c--na z__________ z-e-s-c-i-a ----------- zhenshchina
dijete р-----к р______ р-б-н-к ------- ребёнок 0
reb-nok r______ r-b-n-k ------- rebënok
jedna porodica с--ья с____ с-м-я ----- семья 0
se-ʹya s_____ s-m-y- ------ semʹya
moja porodica моя-семья м__ с____ м-я с-м-я --------- моя семья 0
moya-s-mʹya m___ s_____ m-y- s-m-y- ----------- moya semʹya
Мoja porodica je ovdje. Моя---м-я зд--ь. М__ с____ з_____ М-я с-м-я з-е-ь- ---------------- Моя семья здесь. 0
Moya---mʹya zd-s-. M___ s_____ z_____ M-y- s-m-y- z-e-ʹ- ------------------ Moya semʹya zdesʹ.
Ja sam ovdje. Я з-есь. Я з_____ Я з-е-ь- -------- Я здесь. 0
Y- ---sʹ. Y_ z_____ Y- z-e-ʹ- --------- Ya zdesʹ.
Ti si ovdje. Ты зд-с-. Т_ з_____ Т- з-е-ь- --------- Ты здесь. 0
T- zdesʹ. T_ z_____ T- z-e-ʹ- --------- Ty zdesʹ.
On je ovdje i ona je ovdje. О--з-ес--и -----д---. О_ з____ и о__ з_____ О- з-е-ь и о-а з-е-ь- --------------------- Он здесь и она здесь. 0
O---des--i-------e--. O_ z____ i o__ z_____ O- z-e-ʹ i o-a z-e-ʹ- --------------------- On zdesʹ i ona zdesʹ.
Mi smo ovdje. Мы з-есь. М_ з_____ М- з-е-ь- --------- Мы здесь. 0
My-z--s-. M_ z_____ M- z-e-ʹ- --------- My zdesʹ.
Vi ste ovdje. В- з--с-. В_ з_____ В- з-е-ь- --------- Вы здесь. 0
V- zd-s-. V_ z_____ V- z-e-ʹ- --------- Vy zdesʹ.
Oni su svi ovdje. Он--все------. О__ в__ з_____ О-и в-е з-е-ь- -------------- Они все здесь. 0
O----s--zdes-. O__ v__ z_____ O-i v-e z-e-ʹ- -------------- Oni vse zdesʹ.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + ruski (1-100) MP3 ruski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezicima protiv Alzheimera

Ko želi ostati oštrouman trebalo bi da uči jezike. Jezikne vještine štite od demencije. Brojne naučne studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redono vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su osobe koje govore više jezika pažljivije. One posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zato što je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban da bira između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezičke vještine takođe predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičkim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičkih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Da li ste to znali?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke grupe. Još se ne zna kako je tačno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 miliona ljudi to je maternji jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim tačkama se ova dva dijalekta značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. vijeku. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Ko se zanima za jezike, trebalo bi da obavezno uči albanski! To je zaista jedinstven jezik!