Knjiga fraza

bs Lica   »   ad ЦIыфхэр

1 [jedan]

Lica

Lica

1 [зы]

1 [zy]

ЦIыфхэр

CIyfhjer

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski adigejski Igra Više
ja с- с_ с- -- сэ 0
C--fhjer C_______ C-y-h-e- -------- CIyfhjer
ja i ti сэ-----ррэ с____ о___ с-р-э о-р- ---------- сэррэ оррэ 0
C---hj-r C_______ C-y-h-e- -------- CIyfhjer
nas dvoje тэ -итIо т_ т____ т- т-т-о -------- тэ титIо 0
s-e s__ s-e --- sje
on ар-(---лъфы-ъ) а_ (__________ а- (-ъ-л-ф-г-) -------------- ар (хъулъфыгъ) 0
sje s__ s-e --- sje
on i ona а------ъ-лъ----)---рэ (б---ъ--гъ) а___ (__________ а___ (__________ а-р- (-ъ-л-ф-г-) а-р- (-з-л-ф-г-) --------------------------------- аррэ (хъулъфыгъ) аррэ (бзылъфыгъ) 0
sje s__ s-e --- sje
njih dvoje ах---т-у-и а___ т____ а-э- т-у-и ---------- ахэр тIури 0
sjer--- or--e s______ o____ s-e-r-e o-r-e ------------- sjerrje orrje
muškarac хъу-ъф--ъ х________ х-у-ъ-ы-ъ --------- хъулъфыгъ 0
s-e---- ---je s______ o____ s-e-r-e o-r-e ------------- sjerrje orrje
žena бзы--ф-гъ б________ б-ы-ъ-ы-ъ --------- бзылъфыгъ 0
sje-rj- orrje s______ o____ s-e-r-e o-r-e ------------- sjerrje orrje
dijete с-бый с____ с-б-й ----- сабый 0
tje -i--o t__ t____ t-e t-t-o --------- tje titIo
jedna porodica у-агъо у_____ у-а-ъ- ------ унагъо 0
tje --tIo t__ t____ t-e t-t-o --------- tje titIo
moja porodica си--а--о с_______ с-у-а-ъ- -------- сиунагъо 0
t-- ti--o t__ t____ t-e t-t-o --------- tje titIo
Мoja porodica je ovdje. С---а--- --щ щы-. С_______ м__ щ___ С-у-а-ъ- м-щ щ-I- ----------------- Сиунагъо мыщ щыI. 0
a---h-l---) a_ (_______ a- (-u-f-g- ----------- ar (hulfyg)
Ja sam ovdje. Сэ-мыщ с-щ-I. С_ м__ с_____ С- м-щ с-щ-I- ------------- Сэ мыщ сыщыI. 0
ar --ulf--) a_ (_______ a- (-u-f-g- ----------- ar (hulfyg)
Ti si ovdje. О--ы-----I. О м__ у____ О м-щ у-ы-. ----------- О мыщ ущыI. 0
ar-(-u-f--) a_ (_______ a- (-u-f-g- ----------- ar (hulfyg)
On je ovdje i ona je ovdje. Ар---ъу-ъфыгъ- мыщ-щ-I -к-и--р----ы-ъ---ъ) -ыщ-щы-. А_ (__________ м__ щ__ ы___ а_ (__________ м__ щ___ А- (-ъ-л-ф-г-) м-щ щ-I ы-I- а- (-з-л-ф-г-) м-щ щ-I- --------------------------------------------------- Ар (хъулъфыгъ) мыщ щыI ыкIи ар (бзылъфыгъ) мыщ щыI. 0
ar-je --ul---) ---j- --zy--y-) a____ (_______ a____ (________ a-r-e (-u-f-g- a-r-e (-z-l-y-) ------------------------------ arrje (hulfyg) arrje (bzylfyg)
Mi smo ovdje. Т- -ыщ -ыщыI. Т_ м__ т_____ Т- м-щ т-щ-I- ------------- Тэ мыщ тыщыI. 0
arrj- (hul-y---a--j---b-yl-yg) a____ (_______ a____ (________ a-r-e (-u-f-g- a-r-e (-z-l-y-) ------------------------------ arrje (hulfyg) arrje (bzylfyg)
Vi ste ovdje. Ш----ы- ш--щ-I. Ш__ м__ ш______ Ш-о м-щ ш-у-ы-. --------------- Шъо мыщ шъущыI. 0
a-----(h-l--g--a---e (bzylfy-) a____ (_______ a____ (________ a-r-e (-u-f-g- a-r-e (-z-l-y-) ------------------------------ arrje (hulfyg) arrje (bzylfyg)
Oni su svi ovdje. А--р з-к-- -ы- щыI--. А___ з____ м__ щ_____ А-э- з-к-э м-щ щ-I-х- --------------------- Ахэр зэкIэ мыщ щыIэх. 0
ah-er-tI-ri a____ t____ a-j-r t-u-i ----------- ahjer tIuri

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + adigejski (1-100) MP3 adigejski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezicima protiv Alzheimera

Ko želi ostati oštrouman trebalo bi da uči jezike. Jezikne vještine štite od demencije. Brojne naučne studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redono vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su osobe koje govore više jezika pažljivije. One posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zato što je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban da bira između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezičke vještine takođe predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičkim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičkih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Da li ste to znali?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke grupe. Još se ne zna kako je tačno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 miliona ljudi to je maternji jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim tačkama se ova dva dijalekta značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. vijeku. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Ko se zanima za jezike, trebalo bi da obavezno uči albanski! To je zaista jedinstven jezik!