Knjiga fraza

bs Porodica   »   ad Унагъо

2 [dva]

Porodica

Porodica

2 [тIу]

2 [tIu]

Унагъо

Unago

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski adigejski Igra Više
djed тэ-э-ъ т_____ т-т-ж- ------ тэтэжъ 0
U--go U____ U-a-o ----- Unago
nana / nena н-н-жъ н_____ н-н-ж- ------ нэнэжъ 0
U-ago U____ U-a-o ----- Unago
on i ona а-р-----у----г-)--р----б--лъ--г-) а___ (__________ а___ (__________ а-р- (-ъ-л-ф-г-) а-р- (-з-л-ф-г-) --------------------------------- аррэ (хъулъфыгъ) аррэ (бзылъфыгъ) 0
t--tjezh t_______ t-e-j-z- -------- tjetjezh
otac т_ т- -- ты 0
tj--j-zh t_______ t-e-j-z- -------- tjetjezh
majka н_ н- -- ны 0
t-e--ezh t_______ t-e-j-z- -------- tjetjezh
on i ona а-р---х-у-ъ-ыг---аррэ (бз--ъфы--) а___ (__________ а___ (__________ а-р- (-ъ-л-ф-г-) а-р- (-з-л-ф-г-) --------------------------------- аррэ (хъулъфыгъ) аррэ (бзылъфыгъ) 0
n---j--h n_______ n-e-j-z- -------- njenjezh
sin къо к__ к-о --- къо 0
n--n--zh n_______ n-e-j-z- -------- njenjezh
kćerka пх-у п___ п-ъ- ---- пхъу 0
n-e--ezh n_______ n-e-j-z- -------- njenjezh
on i ona аррэ --ъу-ъ-ы-ъ- ар---(-зы---ыг-) а___ (__________ а___ (__________ а-р- (-ъ-л-ф-г-) а-р- (-з-л-ф-г-) --------------------------------- аррэ (хъулъфыгъ) аррэ (бзылъфыгъ) 0
ar-j- (-u-fyg---rrje-(bz-----) a____ (_______ a____ (________ a-r-e (-u-f-g- a-r-e (-z-l-y-) ------------------------------ arrje (hulfyg) arrje (bzylfyg)
brat ш_ ш- -- шы 0
ar-je -h-lf-g) --r-e (b--l---) a____ (_______ a____ (________ a-r-e (-u-f-g- a-r-e (-z-l-y-) ------------------------------ arrje (hulfyg) arrje (bzylfyg)
sestra ш-пхъу ш_____ ш-п-ъ- ------ шыпхъу 0
a---e (--l--g) -r--e (-zy----) a____ (_______ a____ (________ a-r-e (-u-f-g- a-r-e (-z-l-y-) ------------------------------ arrje (hulfyg) arrje (bzylfyg)
on i ona а-рэ-(-ъулъ---ъ) арр- (-зы-ъфы-ъ) а___ (__________ а___ (__________ а-р- (-ъ-л-ф-г-) а-р- (-з-л-ф-г-) --------------------------------- аррэ (хъулъфыгъ) аррэ (бзылъфыгъ) 0
t- t_ t- -- ty
dajdža, amidža ат--,-а--ш а____ а___ а-э-, а-э- ---------- атэш, анэш 0
t- t_ t- -- ty
tetka а---ы-хъ---а-эш-пх-у а_________ а________ а-э-ы-х-у- а-э-ы-х-у -------------------- атэшыпхъу, анэшыпхъу 0
t- t_ t- -- ty
on i ona а--э-(х--лъф---) -рр- (бз--ъфы-ъ) а___ (__________ а___ (__________ а-р- (-ъ-л-ф-г-) а-р- (-з-л-ф-г-) --------------------------------- аррэ (хъулъфыгъ) аррэ (бзылъфыгъ) 0
n- n_ n- -- ny
Mi smo porodica. Т--- --у-----. Т_ – т________ Т- – т-у-а-ъ-. -------------- Тэ – тыунагъу. 0
n- n_ n- -- ny
Porodica nije mala. Т- --уна--- цI---о-. Т_ т_______ ц_______ Т- т-у-а-ъ- ц-ы-I-п- -------------------- Тэ тиунагъо цIыкIоп. 0
n- n_ n- -- ny
Porodica je velika. Т---иун-гъ- и--. Т_ т_______ и___ Т- т-у-а-ъ- и-ы- ---------------- Тэ тиунагъо ины. 0
a--j- ---l------r-j---b--l-y-) a____ (_______ a____ (________ a-r-e (-u-f-g- a-r-e (-z-l-y-) ------------------------------ arrje (hulfyg) arrje (bzylfyg)

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su uporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A tačno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se takođe smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Naučnici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Da li ste to znali?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 miliona ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više hiljada godina. Prvo se govorio na Arapskom poluostrvu, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Takođe ima puno različitih arapskih dijalekata. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopšte ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Ko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Ko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.