Knjiga fraza

bs Porodica   »   ur ‫خاندان‬

2 [dva]

Porodica

Porodica

‫2 [دو]‬

doo

‫خاندان‬

khandaan

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski urdu Igra Više
djed ‫د-دا‬ ‫_____ ‫-ا-ا- ------ ‫دادا‬ 0
da-a d___ d-d- ---- dada
nana / nena ‫د-د-‬ ‫_____ ‫-ا-ی- ------ ‫دادی‬ 0
d--i d___ d-d- ---- dadi
on i ona ‫-ہ-(مذ-ر---------(-ؤ---‬ ‫__ (_____ ا__ و_ (______ ‫-ہ (-ذ-ر- ا-ر و- (-ؤ-ث-‬ ------------------------- ‫وہ (مذکر) اور وہ (مؤنث)‬ 0
woh-au- -oh w__ a__ w__ w-h a-r w-h ----------- woh aur woh
otac ‫ب--‬ ‫____ ‫-ا-‬ ----- ‫باپ‬ 0
b--p b___ b-a- ---- baap
majka ‫ماں‬ ‫____ ‫-ا-‬ ----- ‫ماں‬ 0
m-an m___ m-a- ---- maan
on i ona ‫و----ذ----اور -- ---نث)‬ ‫__ (_____ ا__ و_ (______ ‫-ہ (-ذ-ر- ا-ر و- (-ؤ-ث-‬ ------------------------- ‫وہ (مذکر) اور وہ (مؤنث)‬ 0
wo- a-r woh w__ a__ w__ w-h a-r w-h ----------- woh aur woh
sin ‫-ی--‬ ‫_____ ‫-ی-ا- ------ ‫بیٹا‬ 0
b--a b___ b-t- ---- beta
kćerka ‫بیٹ-‬ ‫_____ ‫-ی-ی- ------ ‫بیٹی‬ 0
beti b___ b-t- ---- beti
on i ona ‫-- (-ذ-ر) -و- -ہ ------‬ ‫__ (_____ ا__ و_ (______ ‫-ہ (-ذ-ر- ا-ر و- (-ؤ-ث-‬ ------------------------- ‫وہ (مذکر) اور وہ (مؤنث)‬ 0
woh-aur-w-h w__ a__ w__ w-h a-r w-h ----------- woh aur woh
brat ‫---ئی‬ ‫______ ‫-ھ-ئ-‬ ------- ‫بھائی‬ 0
b-ay b___ b-a- ---- bhay
sestra ‫ب--‬ ‫____ ‫-ہ-‬ ----- ‫بہن‬ 0
be-an b____ b-h-n ----- behan
on i ona ‫و- -مذ--) ا-- وہ-(مؤ--)‬ ‫__ (_____ ا__ و_ (______ ‫-ہ (-ذ-ر- ا-ر و- (-ؤ-ث-‬ ------------------------- ‫وہ (مذکر) اور وہ (مؤنث)‬ 0
woh aur---h w__ a__ w__ w-h a-r w-h ----------- woh aur woh
dajdža, amidža ‫چچا‬ ‫____ ‫-چ-‬ ----- ‫چچا‬ 0
ch-cha c_____ c-a-h- ------ chacha
tetka ‫چ--‬ ‫____ ‫-چ-‬ ----- ‫چچی‬ 0
c-a--i c_____ c-a-h- ------ chachi
on i ona ‫---(م-کر--ا-- و- ---ن--‬ ‫__ (_____ ا__ و_ (______ ‫-ہ (-ذ-ر- ا-ر و- (-ؤ-ث-‬ ------------------------- ‫وہ (مذکر) اور وہ (مؤنث)‬ 0
wo--aur woh w__ a__ w__ w-h a-r w-h ----------- woh aur woh
Mi smo porodica. ‫ہم-----خ-ن-ان-ہیں-‬ ‫__ ا__ خ_____ ہ____ ‫-م ا-ک خ-ن-ا- ہ-ں-‬ -------------------- ‫ہم ایک خاندان ہیں-‬ 0
h-m ai- -h--daa- h--- h__ a__ k_______ h___ h-m a-k k-a-d-a- h-n- --------------------- hum aik khandaan hin-
Porodica nije mala. ‫خا---ن-چھوٹا-ن--ں-ہ--‬ ‫______ چ____ ن___ ہ___ ‫-ا-د-ن چ-و-ا ن-ی- ہ--- ----------------------- ‫خاندان چھوٹا نہیں ہے-‬ 0
y-h k---daa- c---t-------hai - y__ k_______ c_____ n___ h__ - y-h k-a-d-a- c-h-t- n-h- h-i - ------------------------------ yeh khandaan chhota nahi hai -
Porodica je velika. ‫خ-ندا- بڑ--ہے-‬ ‫______ ب__ ہ___ ‫-ا-د-ن ب-ا ہ--- ---------------- ‫خاندان بڑا ہے-‬ 0
y-h kha---an--ara hai - y__ k_______ b___ h__ - y-h k-a-d-a- b-r- h-i - ----------------------- yeh khandaan bara hai -

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su uporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A tačno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se takođe smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Naučnici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Da li ste to znali?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 miliona ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više hiljada godina. Prvo se govorio na Arapskom poluostrvu, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Takođe ima puno različitih arapskih dijalekata. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopšte ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Ko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Ko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.