Knjiga fraza

bs Lica   »   ka პიროვნებები

1 [jedan]

Lica

Lica

1 [ერთი]

1 [erti]

პიროვნებები

p'irovnebebi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gruzijski Igra Više
ja -ე მ_ მ- -- მე 0
-e m_ m- -- me
ja i ti მე და-შ-ნ მ_ დ_ შ__ მ- დ- შ-ნ --------- მე და შენ 0
m---a ---n m_ d_ s___ m- d- s-e- ---------- me da shen
nas dvoje ჩვ-----ი-ე ჩ___ ო____ ჩ-ე- ო-ი-ე ---------- ჩვენ ორივე 0
chven----ve c____ o____ c-v-n o-i-e ----------- chven orive
on ი- ი_ ი- -- ის 0
i- i_ i- -- is
on i ona ი----ა-ი]--ა ---[ქა-ი] ი_ [_____ დ_ ი_ [_____ ი- [-ა-ი- დ- ი- [-ა-ი- ---------------------- ის [კაცი] და ის [ქალი] 0
is --'-ts-- da ----k-l-] i_ [_______ d_ i_ [_____ i- [-'-t-i- d- i- [-a-i- ------------------------ is [k'atsi] da is [kali]
njih dvoje ი--ნი --ივე ი____ ო____ ი-ი-ი ო-ი-ე ----------- ისინი ორივე 0
is-ni -rive i____ o____ i-i-i o-i-e ----------- isini orive
muškarac კ--ი კ___ კ-ც- ---- კაცი 0
k-a-si k_____ k-a-s- ------ k'atsi
žena ქა-ი ქ___ ქ-ლ- ---- ქალი 0
k--i k___ k-l- ---- kali
dijete ბა--ვი ბ_____ ბ-ვ-ვ- ------ ბავშვი 0
b-vsh-i b______ b-v-h-i ------- bavshvi
jedna porodica ო-ა-ი ო____ ო-ა-ი ----- ოჯახი 0
oj-khi o_____ o-a-h- ------ ojakhi
moja porodica ჩემი---ა-ი ჩ___ ო____ ჩ-მ- ო-ა-ი ---------- ჩემი ოჯახი 0
c--m- o---hi c____ o_____ c-e-i o-a-h- ------------ chemi ojakhi
Мoja porodica je ovdje. ჩე-- ოჯახ- აქ-----. ჩ___ ო____ ა_ ა____ ჩ-მ- ო-ა-ი ა- ა-ი-. ------------------- ჩემი ოჯახი აქ არის. 0
che---o-a-hi -- -r--. c____ o_____ a_ a____ c-e-i o-a-h- a- a-i-. --------------------- chemi ojakhi ak aris.
Ja sam ovdje. მ--ა---ა-. მ_ ა_ ვ___ მ- ა- ვ-რ- ---------- მე აქ ვარ. 0
m- -k -a-. m_ a_ v___ m- a- v-r- ---------- me ak var.
Ti si ovdje. შ-ნ--ქ-ხ--. შ__ ა_ ხ___ შ-ნ ა- ხ-რ- ----------- შენ აქ ხარ. 0
s-en--- -har. s___ a_ k____ s-e- a- k-a-. ------------- shen ak khar.
On je ovdje i ona je ovdje. ის [კა--] ა- ------ა------ა--]-ა- ა---. ი_ [_____ ა_ ა___ დ_ ი_ [_____ ა_ ა____ ი- [-ა-ი- ა- ა-ი- დ- ი- [-ა-ი- ა- ა-ი-. --------------------------------------- ის [კაცი] აქ არის და ის [ქალი] აქ არის. 0
is [k'--si] a--a--- -a -s [---i]--k----s. i_ [_______ a_ a___ d_ i_ [_____ a_ a____ i- [-'-t-i- a- a-i- d- i- [-a-i- a- a-i-. ----------------------------------------- is [k'atsi] ak aris da is [kali] ak aris.
Mi smo ovdje. ჩ-ე---- -ა-თ. ჩ___ ა_ ვ____ ჩ-ე- ა- ვ-რ-. ------------- ჩვენ აქ ვართ. 0
c-ven a---a--. c____ a_ v____ c-v-n a- v-r-. -------------- chven ak vart.
Vi ste ovdje. თქვენ აქ ხ---. თ____ ა_ ხ____ თ-ვ-ნ ა- ხ-რ-. -------------- თქვენ აქ ხართ. 0
tkv-- ---k-art. t____ a_ k_____ t-v-n a- k-a-t- --------------- tkven ak khart.
Oni su svi ovdje. ისინ- ყვ----ი-აქ ----ნ. ი____ ყ______ ა_ ა_____ ი-ი-ი ყ-ე-ა-ი ა- ა-ი-ნ- ----------------------- ისინი ყველანი აქ არიან. 0
i-i-i---e-ani-ak--ria-. i____ q______ a_ a_____ i-i-i q-e-a-i a- a-i-n- ----------------------- isini qvelani ak arian.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + gruzijski (1-100) MP3 gruzijski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezicima protiv Alzheimera

Ko želi ostati oštrouman trebalo bi da uči jezike. Jezikne vještine štite od demencije. Brojne naučne studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redono vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su osobe koje govore više jezika pažljivije. One posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zato što je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban da bira između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezičke vještine takođe predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičkim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičkih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Da li ste to znali?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke grupe. Još se ne zna kako je tačno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 miliona ljudi to je maternji jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim tačkama se ova dva dijalekta značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. vijeku. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Ko se zanima za jezike, trebalo bi da obavezno uči albanski! To je zaista jedinstven jezik!