Knjiga fraza

bs U restoranu 4   »   ka რესტორანში 4

32 [trideset i dva]

U restoranu 4

U restoranu 4

32 [ოცდათორმეტი]

32 [otsdatormet'i]

რესტორანში 4

rest'oranshi 4

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gruzijski Igra Više
Jedanput pomfrit s kečapom. ერთი -ა-ტ-ფ-ლი -ფ--- კ-ჩუპი-. ე___ კ________ (____ კ_______ ე-თ- კ-რ-ო-ი-ი (-რ-) კ-ჩ-პ-თ- ----------------------------- ერთი კარტოფილი (ფრი) კეჩუპით. 0
e-t- k'art'o---i (p--- k'--h---it. e___ k__________ (____ k__________ e-t- k-a-t-o-i-i (-r-) k-e-h-p-i-. ---------------------------------- erti k'art'opili (pri) k'echup'it.
I dvaput s majonezom. დ---რ----– -ა---ეზ-თ. დ_ ო____ – მ_________ დ- ო-ჯ-რ – მ-ი-ნ-ზ-თ- --------------------- და ორჯერ – მაიონეზით. 0
d----j-----ma-one---. d_ o____ – m_________ d- o-j-r – m-i-n-z-t- --------------------- da orjer – maionezit.
I triput prženu kobasicu sa senfom. სამ--შ-მ-ვ--ი -ოს-სი-მდ-გ-ით. ს___ შ_______ ს_____ მ_______ ს-მ- შ-მ-ვ-რ- ს-ს-ს- მ-ო-ვ-თ- ----------------------------- სამი შემწვარი სოსისი მდოგვით. 0
d- o--e--–-m-----z-t. d_ o____ – m_________ d- o-j-r – m-i-n-z-t- --------------------- da orjer – maionezit.
Kakvo povrće imate? რ---ო--ნე--ი გაქვთ? რ_ ბ________ გ_____ რ- ბ-ს-ნ-უ-ი გ-ქ-თ- ------------------- რა ბოსტნეული გაქვთ? 0
da -rj-r-– --i-n-zit. d_ o____ – m_________ d- o-j-r – m-i-n-z-t- --------------------- da orjer – maionezit.
Imate li graha? ლ-ბ-ო -ო--ა--გ--ვ-? ლ____ ხ__ ა_ გ_____ ლ-ბ-ო ხ-მ ა- გ-ქ-თ- ------------------- ლობიო ხომ არ გაქვთ? 0
sam--shemts'vari s----- -----i-. s___ s__________ s_____ m_______ s-m- s-e-t-'-a-i s-s-s- m-o-v-t- -------------------------------- sami shemts'vari sosisi mdogvit.
Imate li karfiola? ყ-ა-ილ-------ო-ბოსტ--ხ-მ არ--აქვ-? ყ__________ კ_______ ხ__ ა_ გ_____ ყ-ა-ი-ო-ა-ი კ-მ-ო-ტ- ხ-მ ა- გ-ქ-თ- ---------------------------------- ყვავილოვანი კომბოსტო ხომ არ გაქვთ? 0
r- -o-t'n--l---a---? r_ b_________ g_____ r- b-s-'-e-l- g-k-t- -------------------- ra bost'neuli gakvt?
Ja rado jedem kukuruz. მი-ვ-რს --მინ--. მ______ ს_______ მ-ყ-ა-ს ს-მ-ნ-ი- ---------------- მიყვარს სიმინდი. 0
lob-o ---- a--g-kv-? l____ k___ a_ g_____ l-b-o k-o- a- g-k-t- -------------------- lobio khom ar gakvt?
Ja rado jedem krastavce. მ-ყ---------ი. მ______ კ_____ მ-ყ-ა-ს კ-ტ-ი- -------------- მიყვარს კიტრი. 0
l--i- kho---r-ga---? l____ k___ a_ g_____ l-b-o k-o- a- g-k-t- -------------------- lobio khom ar gakvt?
Ja rado jedem paradajz. მი-ვ-რს--ომიდ---. მ______ პ________ მ-ყ-ა-ს პ-მ-დ-რ-. ----------------- მიყვარს პომიდორი. 0
lob-- --o- -r-g--vt? l____ k___ a_ g_____ l-b-o k-o- a- g-k-t- -------------------- lobio khom ar gakvt?
Jedete li i Vi rado praziluk? პ----ც გ---არ-? პ_____ გ_______ პ-ა-ი- გ-ყ-ა-თ- --------------- პრასიც გიყვართ? 0
q---ilo-a-i-k'o-b-s--- --om ar ---vt? q__________ k_________ k___ a_ g_____ q-a-i-o-a-i k-o-b-s-'- k-o- a- g-k-t- ------------------------------------- qvavilovani k'ombost'o khom ar gakvt?
Jedete li Vi rado i kiseli kupus? მ-ავ- --მ--სტ----იყ-არ-? მ____ კ________ გ_______ მ-ა-ე კ-მ-ო-ტ-ც გ-ყ-ა-თ- ------------------------ მჟავე კომბოსტოც გიყვართ? 0
m-q-ars -imind-. m______ s_______ m-q-a-s s-m-n-i- ---------------- miqvars simindi.
Jedete li Vi rado i leću? ო-პი- -იყ-ა--? ო____ გ_______ ო-პ-ც გ-ყ-ა-თ- -------------- ოსპიც გიყვართ? 0
mi--a-s-sim-nd-. m______ s_______ m-q-a-s s-m-n-i- ---------------- miqvars simindi.
Jedeš li i ti rado mrkvu? სტ---ლოც გ-ყ--რ-? ს_______ გ_______ ს-ა-ი-ო- გ-ყ-ა-ს- ----------------- სტაფილოც გიყვარს? 0
m-q-a-- s--in--. m______ s_______ m-q-a-s s-m-n-i- ---------------- miqvars simindi.
Jedeš li i ti rado brokulu? ბრ-----ც ---ვარს? ბ_______ გ_______ ბ-ო-ო-ი- გ-ყ-ა-ს- ----------------- ბროკოლიც გიყვარს? 0
miqv---------ri. m______ k_______ m-q-a-s k-i-'-i- ---------------- miqvars k'it'ri.
Jedeš li i ti rado papriku? წ--ა-აც-გიყ-ა--? წ______ გ_______ წ-წ-კ-ც გ-ყ-ა-ს- ---------------- წიწაკაც გიყვარს? 0
miqv-r---'om-dor-. m______ p_________ m-q-a-s p-o-i-o-i- ------------------ miqvars p'omidori.
Ja ne volim luk. ა- მი----ს-ხა-ვი. ა_ მ______ ხ_____ ა- მ-ყ-ა-ს ხ-ხ-ი- ----------------- არ მიყვარს ხახვი. 0
p'r-s-ts --qv-r-? p_______ g_______ p-r-s-t- g-q-a-t- ----------------- p'rasits giqvart?
Ja ne volim masline. ა---იყვ-----ე-ი--ი--. ა_ მ______ ზ_________ ა- მ-ყ-ა-ს ზ-თ-ს-ი-ი- --------------------- არ მიყვარს ზეთისხილი. 0
m-h--- -----ost'--s g--vart? m_____ k___________ g_______ m-h-v- k-o-b-s-'-t- g-q-a-t- ---------------------------- mzhave k'ombost'ots giqvart?
Ja ne volim gljive. ა--მ-----ს-სოკ-. ა_ მ______ ს____ ა- მ-ყ-ა-ს ს-კ-. ---------------- არ მიყვარს სოკო. 0
osp'it--g--var-? o______ g_______ o-p-i-s g-q-a-t- ---------------- osp'its giqvart?

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi takođe postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoevropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, na primjer, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se prepoznaju četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka , konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost tačnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Evropi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u muzici. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se tačno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Da li ste to znali?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike. On je maternji jezik oko 130 miliona ljudi. Većina živi u Pakistanu. Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab. U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik. U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status. U pandžapskom se koristi vlastito pismo. I ima veoma dugu književnu tradiciju… Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina. I s fonološke tačke gledišta je pendžapski veoma interesantan. To je tonski jezik. U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje. U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona. Za indoevropske jezike je to veoma neobično. Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!