Я п---н-- / -о----- ----ит---а-упи.
Я п______ / п______ з______ з______
Я п-в-н-н / п-в-н-а з-о-и-и з-к-п-.
-----------------------------------
Я повинен / повинна зробити закупи. 0 V -a-azyniV m_______V m-h-z-n-----------V mahazyni
Я х--- --о-ит- -аг--- --к----.
Я х___ з______ б_____ з_______
Я х-ч- з-о-и-и б-г-т- з-к-п-в-
------------------------------
Я хочу зробити багато закупів. 0 Y-dem- --m--a-yn?Y̆____ v m_______Y-d-m- v m-h-z-n------------------Y̆demo v mahazyn?
Д--є канцел--ськ- -о-а-и?
Д_ є к___________ т______
Д- є к-н-е-я-с-к- т-в-р-?
-------------------------
Де є канцелярські товари? 0 Y-d--- ----ha-y-?Y̆____ v m_______Y-d-m- v m-h-z-n------------------Y̆demo v mahazyn?
Мен- -о--іб-і к-----ти - п-ш-о-----ап--.
М___ п_______ к_______ і п_______ п_____
М-н- п-т-і-н- к-н-е-т- і п-ш-о-и- п-п-р-
----------------------------------------
Мені потрібні конверти і поштовий папір. 0 Y--em- -----a-y-?Y̆____ v m_______Y-d-m- v m-h-z-n------------------Y̆demo v mahazyn?
Де є м--л-?
Д_ є м_____
Д- є м-б-і-
-----------
Де є меблі? 0 YA po-yn-- - pov-nna--r---t--z-ku--.Y_ p______ / p______ z______ z______Y- p-v-n-n / p-v-n-a z-o-y-y z-k-p-.------------------------------------YA povynen / povynna zrobyty zakupy.
Мені --т-і-ні -у--оль-и- -’-ч - шахи.
М___ п_______ ф_________ м___ і ш____
М-н- п-т-і-н- ф-т-о-ь-и- м-я- і ш-х-.
-------------------------------------
Мені потрібні футбольний м’яч і шахи. 0 De ----an--e-y----ki tovar-?D_ y_ k_____________ t______D- y- k-n-s-l-a-s-k- t-v-r-?----------------------------De ye kantselyarsʹki tovary?
Де----нст---ент-?
Д_ є і___________
Д- є і-с-р-м-н-и-
-----------------
Де є інструменти? 0 D- -------sel-ar-ʹ-i-tova--?D_ y_ k_____________ t______D- y- k-n-s-l-a-s-k- t-v-r-?----------------------------De ye kantselyarsʹki tovary?
Де - -ри-----?
Д_ є п________
Д- є п-и-р-с-?
--------------
Де є прикраси? 0 M-ni-po--i--- -onve-t- i--os-----y̆-p-p-r.M___ p_______ k_______ i p________ p_____M-n- p-t-i-n- k-n-e-t- i p-s-t-v-y- p-p-r-------------------------------------------Meni potribni konverty i poshtovyy̆ papir.
М-н----т--бн- л-нцю----- ---слет.
М___ п_______ л_______ і б_______
М-н- п-т-і-н- л-н-ю-о- і б-а-л-т-
---------------------------------
Мені потрібні ланцюжок і браслет. 0 M-n- -otrib---k-----ty i p---to-y---p----.M___ p_______ k_______ i p________ p_____M-n- p-t-i-n- k-n-e-t- i p-s-t-v-y- p-p-r-------------------------------------------Meni potribni konverty i poshtovyy̆ papir.
Žene su jednako inteligentne kao muškarci.
U prosjeku i jedni i drugi imaju isti koeficijent inteligencije.
Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju.
Muškarci, na primjer, bolje trodimenzionalno razmišljaju.
Takođe bolje rješavaju matematičke zadatke.
Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje.
Pa bolje usvajaju jezike.
Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici.
Takođe imaju veći vokabular i čitaju tečnije.
Stoga u jezičkim testovima većinom postižu bolje rezultate.
Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu.
Muški i ženski mozak su drugačije organizirani.
Za jezike je odgovorna lijeva polovina mozga.
To područje kontrolira jezičke procese.
Usto žene koriste obje polovine pri obradi jezika.
Njihove dvije polovine mozga takođe bolje razmjenjuju informacije.
Dakle, ženski mozak je kod jezičke obrade aktivniji.
Na taj su način žene u mogućnosti da učinkovitije obrađuju jezik.
Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju.
Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome.
Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga.
Priroda muškaraca i žena zavisi i od hormona.
Drugi opet kažu da odgoj utječe na naš razvoj.
Jer se sa ženskom djecom više priča te im se više čita.
Dječaci, s druge strane, dobijaju više tehničkih igračaka.
Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak.
S druge strane, određene razlike postoje širom svijeta.
U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Da li ste to znali?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike.
To je maternji jezik više od 80 miliona ljudi.
Nije u srodstvu s kineskim.
Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla.
Razlog tome je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine.
U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog.
Vijetnamski je tonski jezik.
To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju.
Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti.
U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova.
Jezik danas koristi latinična slova.
Prije su se koristili kineski pisani znakovi.
Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju.
Jezik je još uvijek nedovoljno istražen…
Otkrijte ga, zaista se isplati!