Knjiga fraza

bs Pitati – prošlost 2   »   th คำถาม – อดีตกาล 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [แปดสิบหก]

bhæ̀t-sìp-hòk

คำถาม – อดีตกาล 2

kam-tǎm-à-dèet-gan

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tajlandski Igra Više
Koju kravatu si nosio? ค-ณไ-้---เ-็คไทเ---ไ--? คุ_________________ ค-ณ-ด-ผ-ก-น-ค-ท-ส-น-ห-? ----------------------- คุณได้ผูกเน็คไทเส้นไหน? 0
ka--t-̌m-a----̀-t-g-n k_________________ k-m-t-̌---̀-d-̀-t-g-n --------------------- kam-tǎm-à-dèet-gan
Koji auto si kupio / kupila? ค--ไ-้ซ--อร---นไห-? คุ_____________ ค-ณ-ด-ซ-้-ร-ค-น-ห-? ------------------- คุณได้ซื้อรถคันไหน? 0
k-m-t----à--èet--an k_________________ k-m-t-̌---̀-d-̀-t-g-n --------------------- kam-tǎm-à-dèet-gan
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? คุณไ-้-ั-หน-ง-ือพ-มพ์---บไ-น? คุ____________________ ค-ณ-ด-ร-บ-น-ง-ื-พ-ม-์-บ-บ-ห-? ----------------------------- คุณได้รับหนังสือพิมพ์ฉบับไหน? 0
koo--dâi-po--k-n--k-t-i-s-̂-----i k____________________________ k-o---a-i-p-̀-k-n-́---a---e-n-n-̌- ---------------------------------- koon-dâi-pòok-nék-tai-sên-nǎi
Koga ste vidjeli? คุณ-ด้-ห็น--ร? คุ__________ ค-ณ-ด-เ-็-ใ-ร- -------------- คุณได้เห็นใคร? 0
k--n-d-̂--po-ok---́k-t-i--ên-na-i k____________________________ k-o---a-i-p-̀-k-n-́---a---e-n-n-̌- ---------------------------------- koon-dâi-pòok-nék-tai-sên-nǎi
Koga ste sreli? คุณไ-้-บใ-ร? คุ_________ ค-ณ-ด-พ-ใ-ร- ------------ คุณได้พบใคร? 0
ko-n---̂i---̀o--nék--ai--ên-na-i k____________________________ k-o---a-i-p-̀-k-n-́---a---e-n-n-̌- ---------------------------------- koon-dâi-pòok-nék-tai-sên-nǎi
Koga ste prepoznali? คุ-ได้ทำ---มรู้จ--กับ--ร? คุ_________________ ค-ณ-ด-ท-ค-า-ร-้-ั-ก-บ-ค-? ------------------------- คุณได้ทำความรู้จักกับใคร? 0
koo----̂--séu----t---n-na-i k_______________________ k-o---a-i-s-́---o-t-k-n-n-̌- ---------------------------- koon-dâi-séu-rót-kan-nǎi
Kada ste ustali? ค---ื่น-อนกี---ง? คุ___________ ค-ณ-ื-น-อ-ก-่-ม-? ----------------- คุณตื่นนอนกี่โมง? 0
k-on-d--i---́--r-́----n----i k_______________________ k-o---a-i-s-́---o-t-k-n-n-̌- ---------------------------- koon-dâi-séu-rót-kan-nǎi
Kada ste počeli? คุ--ร---ตั-งแ-----่อ--? คุ______________ ค-ณ-ร-่-ต-้-แ-่-ม-่-ไ-? ----------------------- คุณเริ่มตั้งแต่เมื่อไร? 0
koo-----i-s-́---o-t-kan-na-i k_______________________ k-o---a-i-s-́---o-t-k-n-n-̌- ---------------------------- koon-dâi-séu-rót-kan-nǎi
Kada ste prestali? ค-ณเ-ร็จต---แ---ม-่-ไ-? คุ_______________ ค-ณ-ส-็-ต-้-แ-่-ม-่-ไ-? ----------------------- คุณเสร็จตั้งแต่เมื่อไร? 0
k-on-da-i---́p-nǎng-se----im-------à--na-i k____________________________________ k-o---a-i-r-́---a-n---e-u-p-m-c-a---a-p-n-̌- -------------------------------------------- koon-dâi-ráp-nǎng-sěu-pim-chà-bàp-nǎi
Zašto ste se probudili? ท--ม-ุ-----ื่-น--? ทำ____________ ท-ไ-ค-ณ-ึ-ต-่-น-น- ------------------ ทำไมคุณถึงตื่นนอน? 0
koon-d-̂-------na------̌------c-a--b-̀--nǎi k____________________________________ k-o---a-i-r-́---a-n---e-u-p-m-c-a---a-p-n-̌- -------------------------------------------- koon-dâi-ráp-nǎng-sěu-pim-chà-bàp-nǎi
Zašto ste postali učitelj? ท-ไ--ุ-ถ--เ-็น-รู? ทำ____________ ท-ไ-ค-ณ-ึ-เ-็-ค-ู- ------------------ ทำไมคุณถึงเป็นครู? 0
koo--d----ráp--a-ng-se-u------h-̀----p-na-i k____________________________________ k-o---a-i-r-́---a-n---e-u-p-m-c-a---a-p-n-̌- -------------------------------------------- koon-dâi-ráp-nǎng-sěu-pim-chà-bàp-nǎi
Zašto ste uzeli taksi? ทำไ-คุ----นั่ง--แ-็ก---? ทำ_______________ ท-ไ-ค-ณ-ึ-น-่-ร-แ-็-ซ-่- ------------------------ ทำไมคุณถึงนั่งรถแท็กซี่? 0
k--n-d--i---̌n-k--i k________________ k-o---a-i-h-̌---r-i ------------------- koon-dâi-hěn-krai
Odakle ste došli? คุณ--จา----ไห-? คุ___________ ค-ณ-า-า-ท-่-ห-? --------------- คุณมาจากที่ไหน? 0
k-o--da----e-n-k--i k________________ k-o---a-i-h-̌---r-i ------------------- koon-dâi-hěn-krai
Gdje ste išli? ค----ไหน-า? คุ_________ ค-ณ-ป-ห-ม-? ----------- คุณไปไหนมา? 0
ko-n-d-̂i---̌---r-i k________________ k-o---a-i-h-̌---r-i ------------------- koon-dâi-hěn-krai
Gdje ste bili? ค-ณ---ยู--ี่ไหน-า? คุ____________ ค-ณ-ป-ย-่-ี-ไ-น-า- ------------------ คุณไปอยู่ที่ไหนมา? 0
k--n-d-----o-p-krai k________________ k-o---a-i-p-́---r-i ------------------- koon-dâi-póp-krai
Kome si pomogao / pomogla? ค-ณไ-ช---ใค-มา? คุ____________ ค-ณ-ป-่-ย-ค-ม-? --------------- คุณไปช่วยใครมา? 0
ko----a-i--ó--k--i k________________ k-o---a-i-p-́---r-i ------------------- koon-dâi-póp-krai
Kome si pisao / pisala? ค-ณไ-้้-เขียนถึง--ร? คุ_____________ ค-ณ-ด-้-เ-ี-น-ึ-ใ-ร- -------------------- คุณได้้้เขียนถึงใคร? 0
koo----̂i---́p--rai k________________ k-o---a-i-p-́---r-i ------------------- koon-dâi-póp-krai
Kome si odgovorio / odgovorila? คุณไ---อบใ--? คุ__________ ค-ณ-ด-ต-บ-ค-? ------------- คุณได้ตอบใคร? 0
k--n-d--i--a--kwam-róo--à--g--p---ai k_________________________________ k-o---a-i-t-m-k-a---o-o-j-̀---a-p-k-a- -------------------------------------- koon-dâi-tam-kwam-róo-jàk-gàp-krai

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu tačnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičkim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezičke podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezičke vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...