Knjiga fraza

bs U školi   »   th ที่โรงเรียน

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [สี่]

sèe

ที่โรงเรียน

têe-rong-rian

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tajlandski Igra Više
Gdje smo mi? เรา-ยู--ี่-ห-? เ_________ เ-า-ย-่-ี-ไ-น- -------------- เราอยู่ที่ไหน? 0
t-̂e--on-----n t____________ t-̂---o-g-r-a- -------------- têe-rong-rian
Mi smo u školi. เราอ-ู่-ี-โร-----น เ____________ เ-า-ย-่-ี-โ-ง-ร-ย- ------------------ เราอยู่ที่โรงเรียน 0
te--------ri-n t____________ t-̂---o-g-r-a- -------------- têe-rong-rian
Imamo nastavu. เรากำล---ร---หนังสือ เ______________ เ-า-ำ-ั-เ-ี-น-น-ง-ื- -------------------- เรากำลังเรียนหนังสือ 0
r-o--̀-yo-o--ê----̌i r________________ r-o-a---o-o-t-̂---a-i --------------------- rao-à-yôo-têe-nǎi
Ovo su učenici. น---คือ-ั--ร-ยน นั่_________ น-่-ค-อ-ั-เ-ี-น --------------- นั่นคือนักเรียน 0
r-o--̀-y-̂----̂----̌i r________________ r-o-a---o-o-t-̂---a-i --------------------- rao-à-yôo-têe-nǎi
Ovo je učiteljica. นั-----ค----ู นั่_______ น-่-ค-อ-ุ-ค-ู ------------- นั่นคือคุณครู 0
rao--̀-y-̂----̂e--a-i r________________ r-o-a---o-o-t-̂---a-i --------------------- rao-à-yôo-têe-nǎi
Ovo je razred. นั-น--อชั--เรียน นั่_________ น-่-ค-อ-ั-น-ร-ย- ---------------- นั่นคือชั้นเรียน 0
r---à-y--o---̂---ong-ri-n r______________________ r-o-a---o-o-t-̂---o-g-r-a- -------------------------- rao-à-yôo-têe-rong-rian
Šta radimo? เรา-ำล--ทำอ---อ--่? เ_____________ เ-า-ำ-ั-ท-อ-ไ-อ-ู-? ------------------- เรากำลังทำอะไรอยู่? 0
r--------̂o-t--e---ng-rian r______________________ r-o-a---o-o-t-̂---o-g-r-a- -------------------------- rao-à-yôo-têe-rong-rian
Učimo. เร-ก------ี-------ือ เ______________ เ-า-ำ-ั-เ-ี-น-น-ง-ื- -------------------- เรากำลังเรียนหนังสือ 0
ra----------t----r-n--r-an r______________________ r-o-a---o-o-t-̂---o-g-r-a- -------------------------- rao-à-yôo-têe-rong-rian
Učimo jezik. เ-าก--ั-เรีย--าษา เ_____________ เ-า-ำ-ั-เ-ี-น-า-า ----------------- เรากำลังเรียนภาษา 0
ra---a---a-g-r----n-----s--u r_________________________ r-o-g-m-l-n---i-n-n-̌-g-s-̌- ---------------------------- rao-gam-lang-rian-nǎng-sěu
Učim engleski. ผ---/---ฉั-♀-เรีย--า-า---ก-ษ ผ__ / ดิ___ เ____________ ผ-♂ / ด-ฉ-น- เ-ี-น-า-า-ั-ก-ษ ---------------------------- ผม♂ / ดิฉัน♀ เรียนภาษาอังกฤษ 0
r----a----ng---a--n-̌------u r_________________________ r-o-g-m-l-n---i-n-n-̌-g-s-̌- ---------------------------- rao-gam-lang-rian-nǎng-sěu
Učiš španski. ค-ณเ-ี-น-า-า-เ-น คุ_____________ ค-ณ-ร-ย-ภ-ษ-ส-ป- ---------------- คุณเรียนภาษาสเปน 0
r-----m-l-n---ian-nǎn----̌u r_________________________ r-o-g-m-l-n---i-n-n-̌-g-s-̌- ---------------------------- rao-gam-lang-rian-nǎng-sěu
On uči njemački. เขาเ-ีย-ภ-ษ--ย-ร--น เ________________ เ-า-ร-ย-ภ-ษ-เ-อ-ม-น ------------------- เขาเรียนภาษาเยอรมัน 0
nâ---eu----k-r--n n_______________ n-̂---e---a-k-r-a- ------------------ nân-keu-nák-rian
Učimo francuski. เราเรี-นภ--าฝร-----ส เ________________ เ-า-ร-ย-ภ-ษ-ฝ-ั-ง-ศ- -------------------- เราเรียนภาษาฝรั่งเศส 0
nâ--k-u-n--k---an n_______________ n-̂---e---a-k-r-a- ------------------ nân-keu-nák-rian
Učite italijanski. พ---ุณ--กคน--ีย--า------เล--น พ_______________________ พ-ก-ุ-ท-ก-น-ร-ย-ภ-ษ-อ-ต-เ-ี-น ----------------------------- พวกคุณทุกคนเรียนภาษาอิตาเลียน 0
nâ--ke---a----ian n_______________ n-̂---e---a-k-r-a- ------------------ nân-keu-nák-rian
Oni uče ruski. พ-กเข---ี-น-าษ---ส--ีย พ__________________ พ-ก-ข-เ-ี-น-า-า-ั-เ-ี- ---------------------- พวกเขาเรียนภาษารัสเซีย 0
nân-k-u--o-n--r-o n________________ n-̂---e---o-n-k-o- ------------------ nân-keu-koon-kroo
Učiti jezike je interesantno. ก------นภาษานั---่--นใจ ก__________________ ก-ร-ร-ย-ภ-ษ-น-้-น-า-น-จ ----------------------- การเรียนภาษานั้นน่าสนใจ 0
na---keu--o---k-oo n________________ n-̂---e---o-n-k-o- ------------------ nân-keu-koon-kroo
Želimo razumjeti ljude. เราต----ารท-่จ-เข้า-จ----่น ๆ เ____________________ ๆ เ-า-้-ง-า-ท-่-ะ-ข-า-จ-น-ื-น ๆ ----------------------------- เราต้องการที่จะเข้าใจคนอื่น ๆ 0
nân-----ko-n--r-o n________________ n-̂---e---o-n-k-o- ------------------ nân-keu-koon-kroo
Želimo razgovarati sa ljudima. เ---ยา----ู-ก--คน--่--ๆ เ________________ ๆ เ-า-ย-ก-ะ-ู-ก-บ-น-ื-น ๆ ----------------------- เราอยากจะพูดกับคนอื่น ๆ 0
n--n-ke---ha-n-r-an n________________ n-̂---e---h-́---i-n ------------------- nân-keu-chán-rian

Dan maternjeg jezika

Volite li svoj maternji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. februara. To je Međunarodni dan maternjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici takođe spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i unapređivati. 21. februara se slavi jezička raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovini prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Istorija jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustvo i tradicija se takođe prenose jezikom. Stoga je maternji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. februara treba на све ово да mislimo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Takođerbi trebali razmisliti šta mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem maternjem jeziku, naravno!
Da li ste to znali?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 miliona ljudi bosanski je maternji jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezički fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopšte poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.