Knjiga fraza

bs U školi   »   am በትምህርት ቤት

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [አራት]

4 [አራት]

በትምህርት ቤት

be timihiriti bēti wisit’i

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
Gdje smo mi? የ- ነ- ያ--ው? የ_ ነ_ ያ____ የ- ነ- ያ-ነ-? ----------- የት ነው ያለነው? 0
y-ti --wi --le-ewi? y___ n___ y________ y-t- n-w- y-l-n-w-? ------------------- yeti newi yalenewi?
Mi smo u školi. ያለ-ው በ--ህርት-ቤት ው-ጥ-ነው። ያ___ በ_____ ቤ_ ው__ ነ__ ያ-ነ- በ-ም-ር- ቤ- ው-ጥ ነ-። ---------------------- ያለነው በትምህርት ቤት ውስጥ ነው። 0
yal-new--b---mi----t---ē-i --sit---newi. y_______ b___________ b___ w______ n____ y-l-n-w- b-t-m-h-r-t- b-t- w-s-t-i n-w-. ---------------------------------------- yalenewi betimihiriti bēti wisit’i newi.
Imamo nastavu. ት--ር- እ-ተማ-ን --። ት____ እ_____ ነ__ ት-ህ-ት እ-ተ-ር- ነ-። ---------------- ትምህርት እየተማርን ነው። 0
t-m--i---i i--t-mar----n--i. t_________ i__________ n____ t-m-h-r-t- i-e-e-a-i-i n-w-. ---------------------------- timihiriti iyetemarini newi.
Ovo su učenici. እ-ዚህ ተ---ች--ቸው። እ___ ተ____ ና___ እ-ዚ- ተ-ሪ-ች ና-ው- --------------- እነዚህ ተማሪዎች ናቸው። 0
i-e-īh--tem-------i --ch-wi. i______ t__________ n_______ i-e-ī-i t-m-r-w-c-i n-c-e-i- ---------------------------- inezīhi temarīwochi nachewi.
Ovo je učiteljica. ያቺ-መምህር-ናት። ያ_ መ___ ና__ ያ- መ-ህ- ና-። ----------- ያቺ መምህር ናት። 0
y--hī -em-h--i-n---. y____ m_______ n____ y-c-ī m-m-h-r- n-t-. -------------------- yachī memihiri nati.
Ovo je razred. ያ ክፍ--ነው። ያ ክ__ ነ__ ያ ክ-ል ነ-። --------- ያ ክፍል ነው። 0
y- k--i------i. y_ k_____ n____ y- k-f-l- n-w-. --------------- ya kifili newi.
Šta radimo? ም- ---ረግን-ነው? ም_ እ_____ ነ__ ም- እ-ደ-ግ- ነ-? ------------- ምን እያደረግን ነው? 0
m--i-i--de--g-n---e--? m___ i__________ n____ m-n- i-a-e-e-i-i n-w-? ---------------------- mini iyaderegini newi?
Učimo. እ---የ-ማርን ነ-። እ_ እ_____ ነ__ እ- እ-ተ-ር- ነ-። ------------- እኛ እየተማርን ነው። 0
i--a-i-e-e--r--i----i. i___ i__________ n____ i-y- i-e-e-a-i-i n-w-. ---------------------- inya iyetemarini newi.
Učimo jezik. እ----- እ-ተ-ርን --። እ_ ቋ__ እ_____ ነ__ እ- ቋ-ቋ እ-ተ-ር- ነ-። ----------------- እኛ ቋንቋ እየተማርን ነው። 0
i--a-k’-a---’wa-iy---m---n----w-. i___ k_________ i__________ n____ i-y- k-w-n-k-w- i-e-e-a-i-i n-w-. --------------------------------- inya k’wanik’wa iyetemarini newi.
Učim engleski. እ---ን-ሊ----ማራለው። እ_ እ_____ እ_____ እ- እ-ግ-ዘ- እ-ራ-ው- ---------------- እኔ እንግሊዘኛ እማራለው። 0
in--in-gilīz---a -m--a---i. i__ i___________ i_________ i-ē i-i-i-ī-e-y- i-a-a-e-i- --------------------------- inē inigilīzenya imaralewi.
Učiš španski. አን--- እስፓን- -ማ-ህ/ሪ-ልሽ። አ____ እ____ ት_________ አ-ተ-ቺ እ-ፓ-ኛ ት-ራ-/-ያ-ሽ- ---------------------- አንተ/ቺ እስፓንኛ ትማራህ/ሪያልሽ። 0
ānit-/c-ī-i-i-a--n---t-m--a--/----l----. ā________ i_________ t__________________ ā-i-e-c-ī i-i-a-i-y- t-m-r-h-/-ī-a-i-h-. ---------------------------------------- ānite/chī isipaninya timarahi/rīyalishi.
On uči njemački. እ- ---ንኛ --ራል። እ_ ጀ____ ይ____ እ- ጀ-መ-ኛ ይ-ራ-። -------------- እሱ ጀርመንኛ ይማራል። 0
isu-j--im-ni--- y-m--a--. i__ j__________ y________ i-u j-r-m-n-n-a y-m-r-l-. ------------------------- isu jerimeninya yimarali.
Učimo francuski. እኛ-ፈ-ን-ይኛ-እን--ለን። እ_ ፈ_____ እ______ እ- ፈ-ን-ይ- እ-ማ-ለ-። ----------------- እኛ ፈረንሳይኛ እንማራለን። 0
i-ya -e-en---yin-- i--m-ra-eni. i___ f____________ i___________ i-y- f-r-n-s-y-n-a i-i-a-a-e-i- ------------------------------- inya ferenisayinya inimaraleni.
Učite italijanski. እ------ያ-ኛ-ት----ሁ። እ___ ጣ____ ት______ እ-ን- ጣ-ያ-ኛ ት-ራ-ች-። ------------------ እናንተ ጣሊያንኛ ትማራላችሁ። 0
in--it- t--l--a--n-a-ti-a--l-chi-u. i______ t___________ t_____________ i-a-i-e t-a-ī-a-i-y- t-m-r-l-c-i-u- ----------------------------------- inanite t’alīyaninya timaralachihu.
Oni uče ruski. እነሱ-ሩ--ኛ ይማራሉ። እ__ ሩ___ ይ____ እ-ሱ ሩ-ያ- ይ-ራ-። -------------- እነሱ ሩሲያኛ ይማራሉ። 0
i---u---s-ya--a ----ra--. i____ r________ y________ i-e-u r-s-y-n-a y-m-r-l-. ------------------------- inesu rusīyanya yimaralu.
Učiti jezike je interesantno. ቋን---- መ----ቢ--ይ- -ጓጊ-ነው። ቋ_____ መ__ ሳ_ ወ__ አ__ ነ__ ቋ-ቋ-ች- መ-ር ሳ- ወ-ም አ-ጊ ነ-። ------------------------- ቋንቋዎችን መማር ሳቢ ወይም አጓጊ ነው። 0
k’wa---’--woc--ni m--a-- -ab- -eyi-i--g--gī---wi. k________________ m_____ s___ w_____ ā_____ n____ k-w-n-k-w-w-c-i-i m-m-r- s-b- w-y-m- ā-w-g- n-w-. ------------------------------------------------- k’wanik’wawochini memari sabī weyimi āgwagī newi.
Želimo razumjeti ljude. እ--ሰ-ች---ረ-ት--ንፈል---። እ_ ሰ___ መ___ እ_______ እ- ሰ-ች- መ-ዳ- እ-ፈ-ጋ-ን- --------------------- እኛ ሰዎችን መረዳት እንፈልጋለን። 0
i--a -ew-ch------r--at- i-if--ig-l-ni. i___ s________ m_______ i_____________ i-y- s-w-c-i-i m-r-d-t- i-i-e-i-a-e-i- -------------------------------------- inya sewochini meredati inifeligaleni.
Želimo razgovarati sa ljudima. እኛ ---- ---መ-ጋገር እንፈል---። እ_ ከ___ ጋ_ መ____ እ_______ እ- ከ-ዎ- ጋ- መ-ጋ-ር እ-ፈ-ጋ-ን- ------------------------- እኛ ከሰዎች ጋር መነጋገር እንፈልጋለን። 0
iny- k--ewo----gar- --ne-------in---ligalen-. i___ k________ g___ m_________ i_____________ i-y- k-s-w-c-i g-r- m-n-g-g-r- i-i-e-i-a-e-i- --------------------------------------------- inya kesewochi gari menegageri inifeligaleni.

Dan maternjeg jezika

Volite li svoj maternji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. februara. To je Međunarodni dan maternjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici takođe spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i unapređivati. 21. februara se slavi jezička raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovini prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Istorija jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustvo i tradicija se takođe prenose jezikom. Stoga je maternji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. februara treba на све ово да mislimo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Takođerbi trebali razmisliti šta mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem maternjem jeziku, naravno!
Da li ste to znali?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 miliona ljudi bosanski je maternji jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezički fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopšte poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.