Knjiga fraza

bs Na aerodromu   »   am በአውሮፕላን ማረፊያ ውስጥ

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [ሰላሣ አምስት]

35 [ሰላሣ አምስት]

በአውሮፕላን ማረፊያ ውስጥ

be’āyeri marefīya

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
Htio / Htjela bih rezervisati let za Atinu. ወ----ንስ ---ረር-ቦ----- -ፈ--ለ-። ወ_ አ___ ለ____ ቦ_ መ__ እ______ ወ- አ-ን- ለ-ብ-ር ቦ- መ-ዝ እ-ል-ለ-። ---------------------------- ወደ አቴንስ ለመብረር ቦታ መያዝ እፈልጋለው። 0
be-āy-ri --refīya b_______ m_______ b-’-y-r- m-r-f-y- ----------------- be’āyeri marefīya
Da li je to direktan let? ቀጥ--በረራ-ነ-? ቀ__ በ__ ነ__ ቀ-ታ በ-ራ ነ-? ----------- ቀጥታ በረራ ነው? 0
be’ā--r- m--e-īya b_______ m_______ b-’-y-r- m-r-f-y- ----------------- be’āyeri marefīya
Molim mjesto do prozora, za nepušače. መስኮ------ቀ-- -ሲ-- የ----በት-እባ-ህ--ሽ? መ___ ጎ_ መ___ ፤___ የ______ እ___ /__ መ-ኮ- ጎ- መ-መ- ፤-ጋ- የ-ይ-ስ-ት እ-ክ- /-? ---------------------------------- መስኮት ጎን መቀመጫ ፤ሲጋራ የማይጨስበት እባክህ /ሽ? 0
w--e--t-nisi----ebi-e----o---mey--- i-e-i-a--wi. w___ ā______ l_________ b___ m_____ i___________ w-d- ā-ē-i-i l-m-b-r-r- b-t- m-y-z- i-e-i-a-e-i- ------------------------------------------------ wede ātēnisi lemebireri bota meyazi ifeligalewi.
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. ያ-ያ--ትን ቦ- --ጋ---እፈል-ለው። ያ______ ቦ_ ማ____ እ______ ያ-ያ-ኩ-ን ቦ- ማ-ጋ-ጫ እ-ል-ለ-። ------------------------ ያስያዝኩትን ቦታ ማረጋገጫ እፈልጋለው። 0
w----āt---si -e-e-i--ri bot---e-azi -f---g---wi. w___ ā______ l_________ b___ m_____ i___________ w-d- ā-ē-i-i l-m-b-r-r- b-t- m-y-z- i-e-i-a-e-i- ------------------------------------------------ wede ātēnisi lemebireri bota meyazi ifeligalewi.
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. ያስ-ዝኩ------መ-ረዝ---ልጋ--። ያ______ ቦ_ መ___ እ______ ያ-ያ-ኩ-ን ቦ- መ-ረ- እ-ል-ለ-። ----------------------- ያስያዝኩትን ቦታ መሰረዝ እፈልጋለው። 0
w-d- āt--i-i-l-m-bir-r- -ot- -e---i--f----al-w-. w___ ā______ l_________ b___ m_____ i___________ w-d- ā-ē-i-i l-m-b-r-r- b-t- m-y-z- i-e-i-a-e-i- ------------------------------------------------ wede ātēnisi lemebireri bota meyazi ifeligalewi.
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. ያስ--ኩትን-ቦታ--ለወ-----ጋ--። ያ______ ቦ_ መ___ እ______ ያ-ያ-ኩ-ን ቦ- መ-ወ- እ-ል-ለ-። ----------------------- ያስያዝኩትን ቦታ መለወጥ እፈልጋለው። 0
k---’--a-be--ra----i? k_______ b_____ n____ k-e-’-t- b-r-r- n-w-? --------------------- k’et’ita berera newi?
Kada polijeće sljedeći avion za Rim? መ- ---የሚቀጥለ- -----ደ ሮ-? መ_ ነ_ የ_____ በ__ ወ_ ሮ__ መ- ነ- የ-ቀ-ለ- በ-ራ ወ- ሮ-? ----------------------- መቼ ነው የሚቀጥለው በረራ ወደ ሮም? 0
k’-t------e--ra ---i? k_______ b_____ n____ k-e-’-t- b-r-r- n-w-? --------------------- k’et’ita berera newi?
Jesu li slobodna još dva mjesta? ሁ---መቀ---ች ክፍ---ቸ-? ሁ__ መ_____ ክ__ ና___ ሁ-ት መ-መ-ዎ- ክ-ት ና-ው- ------------------- ሁለት መቀመጫዎች ክፍት ናቸው? 0
k’-t-----berer---e-i? k_______ b_____ n____ k-e-’-t- b-r-r- n-w-? --------------------- k’et’ita berera newi?
Ne, imamo još samo jedno mjesto slobodno. አይ-ለም-፤-አን--መቀ-ጫ-ብቻ-ነው -ለን። አ____ ፤ አ__ መ___ ብ_ ነ_ ያ___ አ-ደ-ም ፤ አ-ድ መ-መ- ብ- ነ- ያ-ን- --------------------------- አይደለም ፤ አንድ መቀመጫ ብቻ ነው ያለን። 0
me--k-ti-go-- m---emech-- -sī------ema-ich’--ib-t- --ak-hi /s-i? m_______ g___ m__________ ;______ y_______________ i______ /____ m-s-k-t- g-n- m-k-e-e-h-a ;-ī-a-a y-m-y-c-’-s-b-t- i-a-i-i /-h-? ---------------------------------------------------------------- mesikoti goni mek’emech’a ;sīgara yemayich’esibeti ibakihi /shi?
Kada slijećemo? መ- ነ----ና---? መ_ ነ_ የ______ መ- ነ- የ-ና-ፈ-? ------------- መቼ ነው የምናርፈው? 0
m--i-o-- ---i------mec-’a -sīga-a y---yic-’e--b-t--ib-k-hi --hi? m_______ g___ m__________ ;______ y_______________ i______ /____ m-s-k-t- g-n- m-k-e-e-h-a ;-ī-a-a y-m-y-c-’-s-b-t- i-a-i-i /-h-? ---------------------------------------------------------------- mesikoti goni mek’emech’a ;sīgara yemayich’esibeti ibakihi /shi?
Kada smo tamo? መቼ ነው--ዛ-የም-ደርሰ-? መ_ ነ_ እ_ የ_______ መ- ነ- እ- የ-ን-ር-ው- ----------------- መቼ ነው እዛ የምንደርሰው? 0
m-si--t--g--i -ek--m-ch’a --īga-a --ma-i----si-e-- ------- -shi? m_______ g___ m__________ ;______ y_______________ i______ /____ m-s-k-t- g-n- m-k-e-e-h-a ;-ī-a-a y-m-y-c-’-s-b-t- i-a-i-i /-h-? ---------------------------------------------------------------- mesikoti goni mek’emech’a ;sīgara yemayich’esibeti ibakihi /shi?
Kada vozi autobus u centar grada? መ---ው -ቶ---ወ---ሃል -ተማ-የ---ው? መ_ ነ_ አ___ ወ_ መ__ ከ__ የ_____ መ- ነ- አ-ቢ- ወ- መ-ል ከ-ማ የ-ሄ-ው- ---------------------------- መቼ ነው አቶቢሱ ወደ መሃል ከተማ የሚሄደው? 0
y---y-zi---in---o-a--ar---ge-h’- i-e----le-i. y_____________ b___ m___________ i___________ y-s-y-z-k-t-n- b-t- m-r-g-g-c-’- i-e-i-a-e-i- --------------------------------------------- yasiyazikutini bota maregagech’a ifeligalewi.
Da li je to Vaš kofer? ያ -ን---ር---ም-ና-ት--ው? ያ ያ__ ቦ_________ ነ__ ያ ያ-ተ ቦ-ሳ-ሳ-ሶ-ይ- ነ-? -------------------- ያ ያንተ ቦርሳ/ሳምሶናይት ነው? 0
y-si-az---tini----- ma-e-age-h-- if-----l---. y_____________ b___ m___________ i___________ y-s-y-z-k-t-n- b-t- m-r-g-g-c-’- i-e-i-a-e-i- --------------------------------------------- yasiyazikutini bota maregagech’a ifeligalewi.
Da li je to Vaša tašna? ያ-ያ-ተ-ቦ----ው? ያ ያ__ ቦ__ ነ__ ያ ያ-ተ ቦ-ሳ ነ-? ------------- ያ ያንተ ቦርሳ ነው? 0
ya-i-azik-ti-i --ta -a-eg-ge-h-a-----i---e--. y_____________ b___ m___________ i___________ y-s-y-z-k-t-n- b-t- m-r-g-g-c-’- i-e-i-a-e-i- --------------------------------------------- yasiyazikutini bota maregagech’a ifeligalewi.
Da li je to Vaš prtljag? ያ ያንተ ሻ-- --? ያ ያ__ ሻ__ ነ__ ያ ያ-ተ ሻ-ጣ ነ-? ------------- ያ ያንተ ሻንጣ ነው? 0
y--i-a--k--i-i----a----er-z- -f----a-ew-. y_____________ b___ m_______ i___________ y-s-y-z-k-t-n- b-t- m-s-r-z- i-e-i-a-e-i- ----------------------------------------- yasiyazikutini bota meserezi ifeligalewi.
Koliko prtljaga mogu ponijeti? ም- ያ---ሻንጣ መ-ዝ-እ-ላለ-? ም_ ያ__ ሻ__ መ__ እ_____ ም- ያ-ል ሻ-ጣ መ-ዝ እ-ላ-ው- --------------------- ምን ያክል ሻንጣ መያዝ እችላለው? 0
ya--yaz-k-t----b-----es-r-z- i--l-ga--wi. y_____________ b___ m_______ i___________ y-s-y-z-k-t-n- b-t- m-s-r-z- i-e-i-a-e-i- ----------------------------------------- yasiyazikutini bota meserezi ifeligalewi.
Dvadeset kila. ሃ- -ሎ ሃ_ ኪ_ ሃ- ኪ- ----- ሃያ ኪሎ 0
yasiyazik--i------a-----rezi--fe---al-wi. y_____________ b___ m_______ i___________ y-s-y-z-k-t-n- b-t- m-s-r-z- i-e-i-a-e-i- ----------------------------------------- yasiyazikutini bota meserezi ifeligalewi.
Šta, samo dvadeset kila? ም-? -ያ--- -ቻ? ም__ ሃ_ ኪ_ ብ__ ም-? ሃ- ኪ- ብ-? ------------- ምን? ሃያ ኪሎ ብቻ? 0
y--i--zi-utin- --ta -el--et’i --el-ga--wi. y_____________ b___ m________ i___________ y-s-y-z-k-t-n- b-t- m-l-w-t-i i-e-i-a-e-i- ------------------------------------------ yasiyazikutini bota melewet’i ifeligalewi.

Učenje mijenja mozak

Ko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom koo želi dobro da nauči jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovno vježbati. Jer vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Takođe se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je takođe jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebno potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štaviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku takođe obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Da li ste to znali?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 miliona ljudi je evropski portugalski maternji jezik. On je takođe jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. vijeku je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na evropski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 miliona ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.