Knjiga fraza

bs Prilozi   »   am አድናቆት

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [መቶ]

100 [መቶ]

አድናቆት

tewisake gisi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
već jednom – još nikada የ--ረገ- ------ –-ያ---ና-ነ-(ገና-ያላ-ቀ) የ_____ የ_____ – ያ______ (__ ያ____ የ-ደ-ገ- የ-ከ-ወ- – ያ-ተ-ና-ነ (-ና ያ-ለ-) --------------------------------- የተደረገ/ የተከናወነ – ያልተከናወነ (ገና ያላለቀ) 0
te---ak- --si t_______ g___ t-w-s-k- g-s- ------------- tewisake gisi
Jeste li već jednom bili u Berlinu? ከ----ፊ--በርሊ--ነ--? ከ__ በ__ በ___ ነ___ ከ-ህ በ-ት በ-ሊ- ነ-ሩ- ----------------- ከዚህ በፊት በርሊን ነበሩ? 0
tewisa-e-gisi t_______ g___ t-w-s-k- g-s- ------------- tewisake gisi
Ne, još nikada. አ-- - ገና--ል-ድኩም አ__ ፤ ገ_ አ_____ አ-ይ ፤ ገ- አ-ሄ-ኩ- --------------- አያይ ፤ ገና አልሄድኩም 0
y--e--reg-/-ye-e--nawen- -----itekenaw--- (---- yalal-k’-) y__________ y___________ – y_____________ (____ y_________ y-t-d-r-g-/ y-t-k-n-w-n- – y-l-t-k-n-w-n- (-e-a y-l-l-k-e- ---------------------------------------------------------- yetederege/ yetekenawene – yalitekenawene (gena yalalek’e)
neko – niko አን---ው-- ማ-ም አ__ ሰ_ – ማ__ አ-ድ ሰ- – ማ-ም ------------ አንድ ሰው – ማንም 0
yete--r-g----e--------ne ---al------a--ne (---a yal--ek-e) y__________ y___________ – y_____________ (____ y_________ y-t-d-r-g-/ y-t-k-n-w-n- – y-l-t-k-n-w-n- (-e-a y-l-l-k-e- ---------------------------------------------------------- yetederege/ yetekenawene – yalitekenawene (gena yalalek’e)
Poznajete li ovdje nekoga? እሚ------ው አ--እዚህ? እ_____ ሰ_ አ_ እ___ እ-ያ-ቀ- ሰ- አ- እ-ህ- ----------------- እሚያውቀው ሰው አለ እዚህ? 0
y--e------/ yet-------ne-– ---ite--n-w--- -gena yal--ek-e) y__________ y___________ – y_____________ (____ y_________ y-t-d-r-g-/ y-t-k-n-w-n- – y-l-t-k-n-w-n- (-e-a y-l-l-k-e- ---------------------------------------------------------- yetederege/ yetekenawene – yalitekenawene (gena yalalek’e)
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. አያ- - ---ም አ--ቅም አ__ ፤ ማ___ አ____ አ-ይ ፤ ማ-ን- አ-ው-ም ---------------- አያይ ፤ ማንንም አላውቅም 0
k--īh--b-f-t--berilīni ---eru? k_____ b_____ b_______ n______ k-z-h- b-f-t- b-r-l-n- n-b-r-? ------------------------------ kezīhi befīti berilīni neberu?
još – ne više ተ-ማ- –--ቃ/--ማሪ--ያ----ም ተ___ – በ______ አ______ ተ-ማ- – በ-/-ጨ-ሪ አ-ስ-ል-ም ---------------------- ተጨማሪ – በቃ/ተጨማሪ አያስፈልግም 0
ke-ī-i be--ti be-i-ī-- -eb---? k_____ b_____ b_______ n______ k-z-h- b-f-t- b-r-l-n- n-b-r-? ------------------------------ kezīhi befīti berilīni neberu?
Ostajete li još dugo ovdje? ተ-ማ- ረ------ይ-መ-ሉ? ተ___ ረ__ ጊ_ ይ_____ ተ-ማ- ረ-ም ጊ- ይ-መ-ሉ- ------------------ ተጨማሪ ረጅም ጊዜ ይቀመጣሉ? 0
k-zī-i -ef--i-b---l-n- n-b-ru? k_____ b_____ b_______ n______ k-z-h- b-f-t- b-r-l-n- n-b-r-? ------------------------------ kezīhi befīti berilīni neberu?
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. ኣይ ፤-ተ-ማሪ -ል-መጥም። ኣ_ ፤ ተ___ አ______ ኣ- ፤ ተ-ማ- አ-ቀ-ጥ-። ----------------- ኣይ ፤ ተጨማሪ አልቀመጥም። 0
āy-yi - --na ----ē-ik-mi ā____ ; g___ ā__________ ā-a-i ; g-n- ā-i-ē-i-u-i ------------------------ āyayi ; gena ālihēdikumi
još nešto – ništa više ሌ- ነገር-– ም---ነ-ር ሌ_ ነ__ – ም__ ነ__ ሌ- ነ-ር – ም-ም ነ-ር ---------------- ሌላ ነገር – ምንም ነገር 0
āyayi - gen- -l-hē--k--i ā____ ; g___ ā__________ ā-a-i ; g-n- ā-i-ē-i-u-i ------------------------ āyayi ; gena ālihēdikumi
Želite li još nešto popiti? ሌላ ነገ- መ--ት ይፈ---? ሌ_ ነ__ መ___ ይ_____ ሌ- ነ-ር መ-ጣ- ይ-ል-ሉ- ------------------ ሌላ ነገር መጠጣት ይፈልጋሉ? 0
ā-ay--- --n---lihēdi-u-i ā____ ; g___ ā__________ ā-a-i ; g-n- ā-i-ē-i-u-i ------------------------ āyayi ; gena ālihēdikumi
Ne, ja ne želim ništa više. አያ--፤---ም ነገ--አ-ፈል-ም አ__ ፤ ም__ ነ__ አ_____ አ-ይ ፤ ም-ም ነ-ር አ-ፈ-ግ- -------------------- አያይ ፤ ምንም ነገር አልፈልግም 0
ā-i-- --wi – --ni-i ā____ s___ – m_____ ā-i-i s-w- – m-n-m- ------------------- ānidi sewi – manimi
već nešto – još ništa የተከ--- --ር-– -----ል--ናወነ የ_____ ነ__ – ም__ ያ______ የ-ከ-ወ- ነ-ር – ም-ም ያ-ተ-ና-ነ ------------------------ የተከናወነ ነገር – ምንም ያልተከናወነ 0
āni-i-s-wi-–-m---mi ā____ s___ – m_____ ā-i-i s-w- – m-n-m- ------------------- ānidi sewi – manimi
Jeste li već nešto jeli? የ-ነ ነገር--መ-በዋል? የ__ ነ__ ተ______ የ-ነ ነ-ር ተ-ግ-ዋ-? --------------- የሆነ ነገር ተመግበዋል? 0
ān-di--e-- –-m-n-mi ā____ s___ – m_____ ā-i-i s-w- – m-n-m- ------------------- ānidi sewi – manimi
Ne, ja još nisam ništa jeo. አያ- -----አልበላሁም። አ__ ፤ ገ_ አ______ አ-ይ ፤ ገ- አ-በ-ሁ-። ---------------- አያይ ፤ ገና አልበላሁም። 0
i-īy---k---i -ew- ā------h-? i___________ s___ ā__ i_____ i-ī-a-i-’-w- s-w- ā-e i-ī-i- ---------------------------- imīyawik’ewi sewi āle izīhi?
još neko – niko više ሌ- ሰው-–---- -ው ሌ_ ሰ_ – ማ__ ሰ_ ሌ- ሰ- – ማ-ም ሰ- -------------- ሌላ ሰው – ማንም ሰው 0
imīyawi-’--i-------le izī-i? i___________ s___ ā__ i_____ i-ī-a-i-’-w- s-w- ā-e i-ī-i- ---------------------------- imīyawik’ewi sewi āle izīhi?
Želi li još neko kafu? ተጨ-ሪ--ላ ቡና--ጠ-- -ሚፈ-ግ? ተ___ ሌ_ ቡ_ መ___ የ_____ ተ-ማ- ሌ- ቡ- መ-ጣ- የ-ፈ-ግ- ---------------------- ተጨማሪ ሌላ ቡና መጠጣት የሚፈልግ? 0
imī-a---’-wi-sew- ------ī-i? i___________ s___ ā__ i_____ i-ī-a-i-’-w- s-w- ā-e i-ī-i- ---------------------------- imīyawik’ewi sewi āle izīhi?
Ne, niko više. አያ- ፤ --ም -ለም አ__ ፤ ማ__ የ__ አ-ይ ፤ ማ-ም የ-ም ------------- አያይ ፤ ማንም የለም 0
āy-y-----anin-m----awi---mi ā____ ; m_______ ā_________ ā-a-i ; m-n-n-m- ā-a-i-’-m- --------------------------- āyayi ; maninimi ālawik’imi

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...