Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   am ያለፈው አስጨናቂ 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [ሰማንያ አንድ]

81 [ሰማንያ አንድ]

ያለፈው አስጨናቂ 1

halafī gīzē

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
pisati መፃፍ መ__ መ-ፍ --- መፃፍ 0
h--a------ē h_____ g___ h-l-f- g-z- ----------- halafī gīzē
On je napisao pismo. እሱ -ብ-ቤ ፃ-። እ_ ደ___ ፃ__ እ- ደ-ዳ- ፃ-። ----------- እሱ ደብዳቤ ፃፈ። 0
ha---- --zē h_____ g___ h-l-f- g-z- ----------- halafī gīzē
A ona je napisala razglednicu. እና ---ፖ-- ካ---ፃፈ-። እ_ እ_ ፖ__ ካ__ ፃ___ እ- እ- ፖ-ት ካ-ድ ፃ-ች- ------------------ እና እሷ ፖስት ካርድ ፃፈች። 0
met-s-a-i m_______ m-t-s-a-i --------- met͟s’afi
čitati ማ-በብ ማ___ ማ-በ- ---- ማንበብ 0
me-͟-’afi m_______ m-t-s-a-i --------- met͟s’afi
On je čitao ilustrovani časopis. እ- -ጽሔት----በ። እ_ መ___ አ____ እ- መ-ሔ- አ-በ-። ------------- እሱ መጽሔት አነበበ። 0
met͟s--fi m_______ m-t-s-a-i --------- met͟s’afi
A ona je čitala knjigu. እና እሷ -ፅሐፍ-አ---ች። እ_ እ_ መ___ አ_____ እ- እ- መ-ሐ- አ-በ-ች- ----------------- እና እሷ መፅሐፍ አነበበች። 0
is- -----a-ē--͟-----. i__ d_______ t͟______ i-u d-b-d-b- t-s-a-e- --------------------- isu debidabē t͟s’afe.
uzeti መውሰድ መ___ መ-ሰ- ---- መውሰድ 0
i-u---b--abē---s’-f-. i__ d_______ t͟______ i-u d-b-d-b- t-s-a-e- --------------------- isu debidabē t͟s’afe.
On je uzeo cigaretu. እሱ-ሲ------። እ_ ሲ__ ወ___ እ- ሲ-ራ ወ-ደ- ----------- እሱ ሲጋራ ወሰደ። 0
i-u--ebi--bē-t-s-af-. i__ d_______ t͟______ i-u d-b-d-b- t-s-a-e- --------------------- isu debidabē t͟s’afe.
Ona je uzela komad čokolade. እ- -ጠላ -ኮ-ት-ወ-ደ-። እ_ ነ__ ቸ___ ወ____ እ- ነ-ላ ቸ-ላ- ወ-ደ-። ----------------- እሷ ነጠላ ቸኮላት ወሰደች። 0
ina -swa--os-t- -ari---t͟s-afe-hi. i__ i___ p_____ k_____ t͟_________ i-a i-w- p-s-t- k-r-d- t-s-a-e-h-. ---------------------------------- ina iswa positi karidi t͟s’afechi.
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. እ- የማይ--ን -በ---ን -ሷ-ታማ---በረ-። እ_ የ_____ ነ__ ግ_ እ_ ታ__ ነ____ እ- የ-ይ-መ- ነ-ር ግ- እ- ታ-ኝ ነ-ረ-። ----------------------------- እሱ የማይታመን ነበር ግን እሷ ታማኝ ነበረች። 0
i-- -s-- p-si-- -ar--i-t͟s’--ec--. i__ i___ p_____ k_____ t͟_________ i-a i-w- p-s-t- k-r-d- t-s-a-e-h-. ---------------------------------- ina iswa positi karidi t͟s’afechi.
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. እሱ--ነፍ -በረ -ን-እሷ ታታ---ራ-- ነ-ረ-። እ_ ሰ__ ነ__ ግ_ እ_ ታ__ ስ___ ነ____ እ- ሰ-ፍ ነ-ረ ግ- እ- ታ-ሪ ስ-ተ- ነ-ረ-። ------------------------------- እሱ ሰነፍ ነበረ ግን እሷ ታታሪ ስራተኛ ነበረች። 0
i-- i--a -osit-----i-- t-s’afechi. i__ i___ p_____ k_____ t͟_________ i-a i-w- p-s-t- k-r-d- t-s-a-e-h-. ---------------------------------- ina iswa positi karidi t͟s’afechi.
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. እ------በ---ን-እሷ ሀ-ታም ነ---። እ_ ድ_ ነ__ ግ_ እ_ ሀ___ ነ____ እ- ድ- ነ-ረ ግ- እ- ሀ-ታ- ነ-ረ-። -------------------------- እሱ ድሃ ነበረ ግን እሷ ሀብታም ነበረች። 0
manibebi m_______ m-n-b-b- -------- manibebi
On nije imao novca, već dugove. እሱ-ም-- ገ-ዘ- --ነበረ-- ፤ እዳ እን-። እ_ ም__ ገ___ አ______ ፤ እ_ እ___ እ- ም-ም ገ-ዘ- አ-ነ-ረ-ም ፤ እ- እ-ጂ- ----------------------------- እሱ ምንም ገንዘብ አልነበረውም ፤ እዳ እንጂ። 0
man-bebi m_______ m-n-b-b- -------- manibebi
On nije imao sreće, već peh. እሱ-ምን--ጥ----- -ል-በረው--፤ መጥፎ-እ-ል-እ--። እ_ ም__ ጥ_ እ__ አ______ ፤ መ__ እ__ እ___ እ- ም-ም ጥ- እ-ል አ-ነ-ረ-ም ፤ መ-ፎ እ-ል እ-ጂ- ------------------------------------ እሱ ምንም ጥሩ እድል አልነበረውም ፤ መጥፎ እድል እንጂ። 0
man-bebi m_______ m-n-b-b- -------- manibebi
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. እ- -ኬ---አልነ--- ፤-የ---ካ-ት እ-ጂ። እ_ ስ___ አ_____ ፤ የ______ እ___ እ- ስ-ታ- አ-ነ-ረ- ፤ የ-ይ-ካ-ት እ-ጂ- ----------------------------- እሱ ስኬታማ አልነበረም ፤ የማይሳካለት እንጂ። 0
i-- ---s-i------ā-e-eb-. i__ m_________ ā_______ i-u m-t-’-h-ē-i ā-e-e-e- ------------------------ isu mets’iḥēti ānebebe.
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. እ- እረክቶ--ል-በረ- ----ካታ -- እ-ጂ። እ_ እ___ አ_____ ፤ እ___ ቢ_ እ___ እ- እ-ክ- አ-ነ-ረ- ፤ እ-ካ- ቢ- እ-ጂ- ----------------------------- እሱ እረክቶ አልነበረም ፤ እርካታ ቢስ እንጂ። 0
i---me-s’--̣ēti ā-e-e-e. i__ m_________ ā_______ i-u m-t-’-h-ē-i ā-e-e-e- ------------------------ isu mets’iḥēti ānebebe.
On nije bio sretan, već nesretan. እሱ -ስተኛ--ል---ም ፤-ሐዘ-ተኛ--ን-። እ_ ደ___ አ_____ ፤ ሐ____ እ___ እ- ደ-ተ- አ-ነ-ረ- ፤ ሐ-ን-ኛ እ-ጂ- --------------------------- እሱ ደስተኛ አልነበረም ፤ ሐዘንተኛ እንጂ። 0
is- -e---ih---i----b-b-. i__ m_________ ā_______ i-u m-t-’-h-ē-i ā-e-e-e- ------------------------ isu mets’iḥēti ānebebe.
On nije bio simpatičan, već antipatičan. እ- -ው ተ-ባቢ አ-ነ----፤--ተ-- እንጂ። እ_ ሰ_ ተ___ አ_____ ፤ የ___ እ___ እ- ሰ- ተ-ባ- አ-ነ-ረ- ፤ የ-ጠ- እ-ጂ- ----------------------------- እሱ ሰው ተግባቢ አልነበረም ፤ የተጠላ እንጂ። 0
in--i-w--m--͟--i-̣-f- ā-----e-h-. i__ i___ m_________ ā__________ i-a i-w- m-t-s-i-̣-f- ā-e-e-e-h-. --------------------------------- ina iswa met͟s’iḥāfi ānebebechi.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...