Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   th อดีตกาล 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [แปดสิบเอ็ด]

bhæ̀t-sìp-èt

อดีตกาล 1

à-dèet-dhà-gan

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tajlandski Igra Više
pisati เ---น เ___ เ-ี-น ----- เขียน 0
a---------------n à_____________ a---e-e---h-̀-g-n ----------------- à-dèet-dhà-gan
On je napisao pismo. เ---ด้------ดหม-ยหนึ--ฉบ-บ เ____________________ เ-า-ด-เ-ี-น-ด-ม-ย-น-่-ฉ-ั- -------------------------- เขาได้เขียนจดหมายหนึ่งฉบับ 0
a--d-̀et-d-----an à_____________ a---e-e---h-̀-g-n ----------------- à-dèet-dhà-gan
A ona je napisala razglednicu. แ--เ--ไ-้เ--ย-ก-ร์--นึ่-ใบ แ____________________ แ-ะ-ธ-ไ-้-ข-ย-ก-ร-ด-น-่-ใ- -------------------------- และเธอได้เขียนการ์ดหนึ่งใบ 0
k-̌-n k___ k-̌-n ----- kǐan
čitati อ-าน อ่__ อ-า- ---- อ่าน 0
k---n k___ k-̌-n ----- kǐan
On je čitao ilustrovani časopis. เข-ได้อ---น-ตย-ารหนึ่ง--ับ เ___________________ เ-า-ด-อ-า-น-ต-ส-ร-น-่-ฉ-ั- -------------------------- เขาได้อ่านนิตยสารหนึ่งฉบับ 0
ki-an k___ k-̌-n ----- kǐan
A ona je čitala knjigu. แ---ธอได้---น--ัง--อ----ง-ล่ม แ_____________________ แ-ะ-ธ-ไ-้-่-น-น-ง-ื-ห-ึ-ง-ล-ม ----------------------------- และเธอได้อ่านหนังสือหนึ่งเล่ม 0
k-̌--da---k-̌-n-j-̀t-m-̌i-n-̀-n--c-a--bàp k_________________________________ k-̌---a-i-k-̌-n-j-̀---a-i-n-̀-n---h-̀-b-̀- ------------------------------------------ kǎo-dâi-kǐan-jòt-mǎi-nèung-chà-bàp
uzeti ห-ิบ ห__ ห-ิ- ---- หยิบ 0
kǎ--d-----i-------t-m-------u---cha--b--p k_________________________________ k-̌---a-i-k-̌-n-j-̀---a-i-n-̀-n---h-̀-b-̀- ------------------------------------------ kǎo-dâi-kǐan-jòt-mǎi-nèung-chà-bàp
On je uzeo cigaretu. เ-า--้หยิ-บุ-รี-หนึ-ง--น เ________________ เ-า-ด-ห-ิ-บ-ห-ี-ห-ึ-ง-ว- ------------------------ เขาได้หยิบบุหรี่หนึ่งมวน 0
k--o---̂--k-̌a---o-t--a-i---̀-ng-chà-b-̀p k_________________________________ k-̌---a-i-k-̌-n-j-̀---a-i-n-̀-n---h-̀-b-̀- ------------------------------------------ kǎo-dâi-kǐan-jòt-mǎi-nèung-chà-bàp
Ona je uzela komad čokolade. เ----------็อ-----็--นึ่ง--้น เ____________________ เ-อ-ด-ห-ิ-ช-อ-โ-แ-็-ห-ึ-ง-ิ-น ----------------------------- เธอได้หยิบช็อคโกแล็ตหนึ่งชิ้น 0
l---t-r---a-i-k-̌an--a-d--èung---i l____________________________ l-́-t-r---a-i-k-̌-n-g-̀---e-u-g-b-i ----------------------------------- lǽ-tur̶-dâi-kǐan-gàd-nèung-bai
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. เขาไม---่อสัตย--แ-่---ซ--อสัต-์ เ_________ แ_________ เ-า-ม-ซ-่-ส-ต-์ แ-่-ธ-ซ-่-ส-ต-์ ------------------------------- เขาไม่ซื่อสัตย์ แต่เธอซื่อสัตย์ 0
lǽ--u-----̂--------g-̀--n--ung---i l____________________________ l-́-t-r---a-i-k-̌-n-g-̀---e-u-g-b-i ----------------------------------- lǽ-tur̶-dâi-kǐan-gàd-nèung-bai
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. เ--ข--เ---- แ-่เธ--ยัน เ_______ แ_______ เ-า-ี-เ-ี-จ แ-่-ธ-ข-ั- ---------------------- เขาขี้เกียจ แต่เธอขยัน 0
læ--tu------i-kǐ-n-gàd--è-ng--ai l____________________________ l-́-t-r---a-i-k-̌-n-g-̀---e-u-g-b-i ----------------------------------- lǽ-tur̶-dâi-kǐan-gàd-nèung-bai
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. เ--จ--แ---ธอ-วย เ____ แ_______ เ-า-น แ-่-ธ-ร-ย --------------- เขาจน แต่เธอรวย 0
a-n à_ a-n --- àn
On nije imao novca, već dugove. เข-ไ-่ม-เ--- --แ---นี้ เ________ มี____ เ-า-ม-ม-เ-ิ- ม-แ-่-น-้ ---------------------- เขาไม่มีเงิน มีแต่หนี้ 0
a-n à_ a-n --- àn
On nije imao sreće, već peh. เ-าไ-่---ชคดี-มี--่โชค-้าย เ_________ มี________ เ-า-ม-ม-โ-ค-ี ม-แ-่-ช-ร-า- -------------------------- เขาไม่มีโชคดี มีแต่โชคร้าย 0
a-n à_ a-n --- àn
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. เข-------ส-ค-า-สำเร-จ---แ--ควา--้มเหลว เ_________________ มี____________ เ-า-ม-ป-ะ-บ-ว-ม-ำ-ร-จ ม-แ-่-ว-ม-้-เ-ล- -------------------------------------- เขาไม่ประสบความสำเร็จ มีแต่ความล้มเหลว 0
k--o----i-a-n--ít--a--s--n-----ng-c-à--àp k__________________________________ k-̌---a-i-a-n-n-́---a---a-n-n-̀-n---h-̀-b-̀- -------------------------------------------- kǎo-dâi-àn-nít-yá-sǎn-nèung-chà-bàp
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. เ-าไ-----พ----ม-แ--ไ-่พอ-จ เ___________ มี________ เ-า-ม-เ-ย-อ-จ ม-แ-่-ม-พ-ใ- -------------------------- เขาไม่เคยพอใจ มีแต่ไม่พอใจ 0
kǎ--d-̂--àn----t--á--a-n----ung-c-à-b-̀p k__________________________________ k-̌---a-i-a-n-n-́---a---a-n-n-̀-n---h-̀-b-̀- -------------------------------------------- kǎo-dâi-àn-nít-yá-sǎn-nèung-chà-bàp
On nije bio sretan, već nesretan. เ-----ม--ว---ุ- --แต-คว--ทุ-ข์ เ___________ มี_________ เ-า-ม-ม-ค-า-ส-ข ม-แ-่-ว-ม-ุ-ข- ------------------------------ เขาไม่มีความสุข มีแต่ความทุกข์ 0
k---------a---n-----á-sa---ne--ng-c-a--b--p k__________________________________ k-̌---a-i-a-n-n-́---a---a-n-n-̀-n---h-̀-b-̀- -------------------------------------------- kǎo-dâi-àn-nít-yá-sǎn-nèung-chà-bàp
On nije bio simpatičan, već antipatičan. เขาไม่--็-ม-ต-กับ--- ม-แ-่---เ--น--ตร เ_______________ มี__________ เ-า-ม-เ-็-ม-ต-ก-บ-ค- ม-แ-่-ม-เ-็-ม-ต- ------------------------------------- เขาไม่เป็นมิตรกับใคร มีแต่ไม่เป็นมิตร 0
lǽ--ur----̂--a-n-n-̌ng-se-u-nè-n-----m l_______________________________ l-́-t-r---a-i-a-n-n-̌-g-s-̌---e-u-g-l-̂- ---------------------------------------- lǽ-tur̶-dâi-àn-nǎng-sěu-nèung-lêm

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...