А -на п--ал----шт--ку.
А я__ п_____ п________
А я-а п-с-л- п-ш-о-к-.
----------------------
А яна пісала паштоўку. 0 pіsats’p______p-s-t-’-------pіsats’
У -го--е----о гр-ш--, а-б--- п-зы--.
У я__ н_ б___ г______ а б___ п______
У я-о н- б-л- г-о-а-, а б-л- п-з-к-.
------------------------------------
У яго не было грошай, а былі пазыкі. 0 ch-ta-s’c_______c-y-a-s---------chytats’
У -----е бы-о--ан-а--н--, а -ыл- н--д-чы.
У я__ н_ б___ ш__________ а б___ н_______
У я-о н- б-л- ш-н-а-а-н-, а б-л- н-ў-а-ы-
-----------------------------------------
У яго не было шанцавання, а былі няўдачы. 0 c----t-’c_______c-y-a-s---------chytats’
У-я-- не-б--о-по----а-, а-бы-і --а-ал-.
У я__ н_ б___ п________ а б___ п_______
У я-о н- б-л- п-с-е-а-, а б-л- п-а-а-ы-
---------------------------------------
У яго не было поспехаў, а былі правалы. 0 En----------as-p-s.E_ c_____ c________E- c-y-a- c-a-o-і-.-------------------En chytau chasopіs.
Ё--не б-ў з-д-во------а-б-- не--д-вол-н-.
Ё_ н_ б__ з__________ а б__ н____________
Ё- н- б-ў з-д-в-л-н-, а б-ў н-з-д-в-л-н-.
-----------------------------------------
Ён не быў задаволены, а быў незадаволены. 0 E- -hyt---ch--op--.E_ c_____ c________E- c-y-a- c-a-o-і-.-------------------En chytau chasopіs.
Ё--не-бы--шчаслі-ы--а --- -яш--с-ы.
Ё_ н_ б__ ш________ а б__ н________
Ё- н- б-ў ш-а-л-в-, а б-ў н-ш-а-н-.
-----------------------------------
Ён не быў шчаслівы, а быў няшчасны. 0 E--chy--- --aso--s.E_ c_____ c________E- c-y-a- c-a-o-і-.-------------------En chytau chasopіs.
Ё---е-б-ў-сімпа--чны,-------н-с-м-а--чны.
Ё_ н_ б__ с__________ а б__ н____________
Ё- н- б-ў с-м-а-ы-н-, а б-ў н-с-м-а-ы-н-.
-----------------------------------------
Ён не быў сімпатычны, а быў несімпатычны. 0 A--a-------a-a--nіg-.A y___ c______ k_____A y-n- c-y-a-a k-і-u----------------------A yana chytala knіgu.
Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati.
Bebe plaču kad nešto žele.
S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi.
Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine.
Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati.
Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika!
Zato valja razmotriti nekoliko stvari.
Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje.
Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže.
Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji.
Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom.
Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini.
Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja.
Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen!
Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati.
Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv.
Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom.
Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati.
Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila.
Moraju naučiti koji jezik se s kime govori.
Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika.
Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja.
Uče novi kolokvijalni govor.
Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori.
Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak.
Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život.
Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira.
Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...