Knjiga fraza

bs Boje   »   am ቀለሞች

14 [četrnaest]

Boje

Boje

14 [አስራ አራት]

14 [አስራ አራት]

ቀለሞች

k’elemochi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
Snijeg je bijel. በ-ዶ--ጭ---። በ__ ነ_ ነ__ በ-ዶ ነ- ነ-። ---------- በረዶ ነጭ ነው። 0
k---e-o--i k_________ k-e-e-o-h- ---------- k’elemochi
Sunce je žuto. ፀሐይ ቢ----። ፀ__ ቢ_ ነ__ ፀ-ይ ቢ- ነ-። ---------- ፀሐይ ቢጫ ነች። 0
k’--e-o--i k_________ k-e-e-o-h- ---------- k’elemochi
Narandža je narandžasta. ብ--ካ---ር---ማ --። ብ____ ብ_____ ነ__ ብ-ቱ-ን ብ-ቱ-ና- ነ-። ---------------- ብርቱካን ብርቱካናማ ነች። 0
b--ed---ec-’--new-. b_____ n_____ n____ b-r-d- n-c-’- n-w-. ------------------- beredo nech’i newi.
Trešnja je crvena. ቼ- ቀ--ነ-። ቼ_ ቀ_ ነ__ ቼ- ቀ- ነ-። --------- ቼሪ ቀይ ነው። 0
beredo -e-h’i -ew-. b_____ n_____ n____ b-r-d- n-c-’- n-w-. ------------------- beredo nech’i newi.
Nebo je plavo. ሰማ- ሰ-ያዊ --። ሰ__ ሰ___ ነ__ ሰ-ይ ሰ-ያ- ነ-። ------------ ሰማይ ሰማያዊ ነው። 0
b-re-o n--h-i---w-. b_____ n_____ n____ b-r-d- n-c-’- n-w-. ------------------- beredo nech’i newi.
Trava je zelena. ሣ--------ነ-። ሣ_ አ____ ነ__ ሣ- አ-ን-ዴ ነ-። ------------ ሣር አረንጓዴ ነው። 0
t-s-e-̣ā------h-- nech-. t͟_______ b_____ n_____ t-s-e-̣-y- b-c-’- n-c-i- ------------------------ t͟s’eḥāyi bīch’a nechi.
Zemlja je smeđa. መሬ--ቡኒ -ች። መ__ ቡ_ ነ__ መ-ት ቡ- ነ-። ---------- መሬት ቡኒ ነች። 0
t͟---ḥ-yi--īch----ech-. t͟_______ b_____ n_____ t-s-e-̣-y- b-c-’- n-c-i- ------------------------ t͟s’eḥāyi bīch’a nechi.
Oblak je siv. ደ-ና --ጫ -ች። ደ__ ግ__ ነ__ ደ-ና ግ-ጫ ነ-። ----------- ደመና ግራጫ ነች። 0
t͟----̣ā-- -īc-’- nec--. t͟_______ b_____ n_____ t-s-e-̣-y- b-c-’- n-c-i- ------------------------ t͟s’eḥāyi bīch’a nechi.
Gume su crne. ጎማ -ቁር--ች። ጎ_ ጥ__ ነ__ ጎ- ጥ-ር ነ-። ---------- ጎማ ጥቁር ነች። 0
biri--k-n--bi-it--ana-- n---i. b_________ b___________ n_____ b-r-t-k-n- b-r-t-k-n-m- n-c-i- ------------------------------ biritukani biritukanama nechi.
Koje boje je snijeg? Bijele. በረዶ-ም---ይነ- ነ-----። በ__ ም_ አ___ ነ__ ነ__ በ-ዶ ም- አ-ነ- ነ-? ነ-። ------------------- በረዶ ምን አይነት ነው? ነጭ። 0
bi---uka---bi----k--a-a n--h-. b_________ b___________ n_____ b-r-t-k-n- b-r-t-k-n-m- n-c-i- ------------------------------ biritukani biritukanama nechi.
Koje boje je sunce? Žute. ፀሐይ-ም- ---ት--ች?--ጫ። ፀ__ ም_ አ___ ነ__ ቢ__ ፀ-ይ ም- አ-ነ- ነ-? ቢ-። ------------------- ፀሐይ ምን አይነት ነች? ቢጫ። 0
b-r--ukani bi--tu-a---a -ec-i. b_________ b___________ n_____ b-r-t-k-n- b-r-t-k-n-m- n-c-i- ------------------------------ biritukani biritukanama nechi.
Koje boje je narandža? Narandžaste. ብ---- ም- ---ት ነች- ብርቱካ-ማ። ብ____ ም_ አ___ ነ__ ብ______ ብ-ቱ-ን ም- አ-ነ- ነ-? ብ-ቱ-ና-። ------------------------- ብርቱካን ምን አይነት ነች? ብርቱካናማ። 0
chē-ī --e-i -ew-. c____ k____ n____ c-ē-ī k-e-i n-w-. ----------------- chērī k’eyi newi.
Koje boje je trešnja? Crvene. ቼ- ም--አይ---ነ----ይ ቼ_ ም_ አ___ ነ__ ቀ_ ቼ- ም- አ-ነ- ነ-? ቀ- ----------------- ቼሪ ምን አይነት ነው? ቀይ 0
chērī k’e-i n--i. c____ k____ n____ c-ē-ī k-e-i n-w-. ----------------- chērī k’eyi newi.
Koje boje je nebo? Plave. ሰማ---- ---ት ነው- ሰ-ያዊ። ሰ__ ም_ አ___ ነ__ ሰ____ ሰ-ይ ም- አ-ነ- ነ-? ሰ-ያ-። --------------------- ሰማይ ምን አይነት ነው? ሰማያዊ። 0
ch-r---’eyi n-w-. c____ k____ n____ c-ē-ī k-e-i n-w-. ----------------- chērī k’eyi newi.
Koje boje je trava? Zelene. ሳ-----አ--ት ነው--አረንጓ-። ሳ_ ም_ አ___ ነ__ አ_____ ሳ- ም- አ-ነ- ነ-? አ-ን-ዴ- --------------------- ሳር ምን አይነት ነው? አረንጓዴ። 0
s--a-i se-ay-w---e-i. s_____ s_______ n____ s-m-y- s-m-y-w- n-w-. --------------------- semayi semayawī newi.
Koje boje je zemlja? Smeđe. መ-ት--- -ይ-ት--ች- ቡኒ። መ__ ም_ አ___ ነ__ ቡ__ መ-ት ም- አ-ነ- ነ-? ቡ-። ------------------- መሬት ምን አይነት ነች? ቡኒ። 0
sem--i s---y--- ----. s_____ s_______ n____ s-m-y- s-m-y-w- n-w-. --------------------- semayi semayawī newi.
Koje boje je oblak? Sive. ደመና -ን-አ----ነች? ግ--። ደ__ ም_ አ___ ነ__ ግ___ ደ-ና ም- አ-ነ- ነ-? ግ-ጫ- -------------------- ደመና ምን አይነት ነች? ግራጫ። 0
sem--i-s-m---w---e-i. s_____ s_______ n____ s-m-y- s-m-y-w- n-w-. --------------------- semayi semayawī newi.
Koje boje su gume? Crne. ጎ-------ቀ---አላቸ----ቁር። ጎ___ ም_ ቀ__ አ____ ጥ___ ጎ-ዎ- ም- ቀ-ም አ-ቸ-? ጥ-ር- ---------------------- ጎማዎች ምን ቀለም አላቸው? ጥቁር። 0
ša-- -re-i-w-dē-newi. š___ ā_________ n____ š-r- ā-e-i-w-d- n-w-. --------------------- šari ārenigwadē newi.

Žene govore drugačije od muškaraca

Svi znamo da se žene i muškarci razlikuju. Ali jeste li znali da i različito govore? To je pokazalo više istraživanja. Žene koriste drugačiji jezički obrazac od muškaraca. Često se izražavaju indirektno i suzdržano. Muškarci se, s druge strane, koriste direktnim i jasnim jezikom. Takođe se razlikuju i teme kojima se bave. Muškarci puno pričaju o vijestima, privredi ili sportu. Ženama su draže društvene teme poput porodice ili zdravlja. Muškarci dakle radije pričaju o činjenicama. Žene radije pričaju o ljudima. Neobično je da žene nastoje komunicirati “slabijim” jezikom. To znači da se izražavaju opreznije ili pristojnije. Žene takođe postavljaju više pitanja. Vjerovatno na taj način nastoje održati sklad i izbjeći svađu. Štoviše, žene imaju puno veći vokabular za izražavanje osjećaja. Za muškarce je razgovor često jedna vrsta takmičenja. Njihov jezik je vidljivo provokativniji i agresivniji. Muškarci dnevno izgovore manje riječi od žena. Neki istraživači tvrde da je za to zaslužna struktura mozga. Jer se mozak žena i muškaraca razlikuje. To znači da su i njihovi centri za govor drugačije građeni. Vjerovatno na naš jezik utječu još i drugi faktori. Nauka ovu oblast još nije dovoljno proučila. Žene i muškarci ipak ne govore sasvim različite jezike. Dakle, nesporazumi ne moraju nastajati. Postoji puno strategija za uspješnu komunikaciju. Najjednostavnija je: Pažljivije slušati!
Da li ste to znali?
Francuski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Srodan je s drugim romanskim jezicima kao što su španski ili italijanski. Francuski se danas govori na svim kontinentima. Za više od 110 miliona ljudi to je maternji jezik. Ukupno oko 220 miliona ljudi govori francuski. Zato je francuski svjetski jezik. Puno međunarodnih organizacija koristi francuski kao službeni jezik. Francuski je prije bio takođe jezik diplomatije. Danas je tu ulogu velikim dijelom preuzeo engleski. Ipak je francuski kao i prije jedan od najvažnijih jezika sporazumijevanja među različitim narodima (lingua franca). A broj govornika već godinama stalno raste! Razlog tome je snažan priraštaj stanovništva u afričkom i arapskom području. I na karipskim ostrvima ili u Južnom Pacifiku se govori francuski. Ko rado putuje, treba obavezno učiti francuski!