Knjiga fraza

bs U taksiju   »   mk Во такси

38 [trideset i osam]

U taksiju

U taksiju

38 [триесет и осум]

38 [triyesyet i osoom]

Во такси

Vo taksi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
Molimo Vas pozovite taksi. В---олам-п---кај---ед-о------. В_ м____ п________ е___ т_____ В- м-л-м п-в-к-ј-е е-н- т-к-и- ------------------------------ Ве молам повикајте едно такси. 0
Vo ta--i V_ t____ V- t-k-i -------- Vo taksi
Koliko košta do željezničke stanice? К-лку-ч--и-д- же-езни--ат- --ани--? К____ ч___ д_ ж___________ с_______ К-л-у ч-н- д- ж-л-з-и-к-т- с-а-и-а- ----------------------------------- Колку чини до железничката станица? 0
V- t-ksi V_ t____ V- t-k-i -------- Vo taksi
Koliko košta do aerodroma? К--ку чи------а-р-дром-т? К____ ч___ д_ а__________ К-л-у ч-н- д- а-р-д-о-о-? ------------------------- Колку чини до аеродромот? 0
Vye-m-lam -ov-k-јty----dno -ak--. V__ m____ p_________ y____ t_____ V-e m-l-m p-v-k-ј-y- y-d-o t-k-i- --------------------------------- Vye molam povikaјtye yedno taksi.
Pravo, molim. Пр-в---а-р-д, мо-ам. П____ н______ м_____ П-а-о н-п-е-, м-л-м- -------------------- Право напред, молам. 0
V-----l-m po---a---e y-d-o ta-si. V__ m____ p_________ y____ t_____ V-e m-l-m p-v-k-ј-y- y-d-o t-k-i- --------------------------------- Vye molam povikaјtye yedno taksi.
Ovdje desno, molim. Овде-д-с--- --лам. О___ д_____ м_____ О-д- д-с-о- м-л-м- ------------------ Овде десно, молам. 0
V-e-m-l-m---vik--tye-y--n- taks-. V__ m____ p_________ y____ t_____ V-e m-l-m p-v-k-ј-y- y-d-o t-k-i- --------------------------------- Vye molam povikaјtye yedno taksi.
Tamo na uglu lijevo, molim. Т-му-на----ло- на-л------о---. Т___ н_ а_____ н_ л____ м_____ Т-м- н- а-о-о- н- л-в-, м-л-м- ------------------------------ Таму на аголот на лево, молам. 0
Ko--o---h-ni-----ye--ezn-chk--- -ta-i-za? K_____ c____ d_ ʐ______________ s________ K-l-o- c-i-i d- ʐ-e-y-z-i-h-a-a s-a-i-z-? ----------------------------------------- Kolkoo chini do ʐyelyeznichkata stanitza?
Meni se žuri. Бр-а-. Б_____ Б-з-м- ------ Брзам. 0
K-l-o- chin--do----l----ic-kata stani-za? K_____ c____ d_ ʐ______________ s________ K-l-o- c-i-i d- ʐ-e-y-z-i-h-a-a s-a-i-z-? ----------------------------------------- Kolkoo chini do ʐyelyeznichkata stanitza?
Ja imam vremena. Ј-с---ам вр-м-. Ј__ и___ в_____ Ј-с и-а- в-е-е- --------------- Јас имам време. 0
Ko---- --in- -- --e------ch--ta s---i-za? K_____ c____ d_ ʐ______________ s________ K-l-o- c-i-i d- ʐ-e-y-z-i-h-a-a s-a-i-z-? ----------------------------------------- Kolkoo chini do ʐyelyeznichkata stanitza?
Molim Vas vozite sporije. В- ----м воз--- -оп-л-к-. В_ м____ в_____ п________ В- м-л-м в-з-т- п-п-л-к-. ------------------------- Ве молам возете пополека. 0
Kolko- --i----- -yer---om-t? K_____ c____ d_ a___________ K-l-o- c-i-i d- a-e-o-r-m-t- ---------------------------- Kolkoo chini do ayerodromot?
Stanite ovdje, molim. З-ст--ет- -вд- -ол-м. З________ о___ м_____ З-с-а-е-е о-д- м-л-м- --------------------- Застанете овде молам. 0
K---o- chi-- do a-------m-t? K_____ c____ d_ a___________ K-l-o- c-i-i d- a-e-o-r-m-t- ---------------------------- Kolkoo chini do ayerodromot?
Sačekajte momenat, molim Vas. Поч--ајте--д-н-м--ент -- -о--м. П________ е___ м_____ В_ м_____ П-ч-к-ј-е е-е- м-м-н- В- м-л-м- ------------------------------- Почекајте еден момент Ве молам. 0
Ko---o---i---d--ay--od--mo-? K_____ c____ d_ a___________ K-l-o- c-i-i d- a-e-o-r-m-t- ---------------------------- Kolkoo chini do ayerodromot?
Odmah se vraćam. Ја- ---н-- ќ- се --а-ам. Ј__ в_____ ќ_ с_ в______ Ј-с в-д-а- ќ- с- в-а-а-. ------------------------ Јас веднаш ќе се вратам. 0
P--vo -a--y-d---o--m. P____ n_______ m_____ P-a-o n-p-y-d- m-l-m- --------------------- Pravo napryed, molam.
Dajte mi račun molim. Дадет- -- едн- п------и-а -- -о-ам. Д_____ м_ е___ п_________ В_ м_____ Д-д-т- м- е-н- п-и-н-н-ц- В- м-л-м- ----------------------------------- Дадете ми една признаница Ве молам. 0
Prav--n--ry-d, m-l-m. P____ n_______ m_____ P-a-o n-p-y-d- m-l-m- --------------------- Pravo napryed, molam.
Nemam sitno. Ј------а----тни -а-и. Ј__ н____ с____ п____ Ј-с н-м-м с-т-и п-р-. --------------------- Јас немам ситни пари. 0
Pra-----pry-d- m-la-. P____ n_______ m_____ P-a-o n-p-y-d- m-l-m- --------------------- Pravo napryed, molam.
U redu je, ostatak je za Vas. В--а-е доб-о, о-та--к-т е-з-----. В___ е д_____ о________ е з_ В___ В-к- е д-б-о- о-т-т-к-т е з- В-с- --------------------------------- Вака е добро, остатокот е за Вас. 0
O-----d-----, --l-m. O____ d______ m_____ O-d-e d-e-n-, m-l-m- -------------------- Ovdye dyesno, molam.
Odvezite me do ove adrese. Во-ет- м--н- о--а ад---а. В_____ м_ н_ о___ а______ В-з-т- м- н- о-а- а-р-с-. ------------------------- Возете ме на оваа адреса. 0
Ov-y---y----, mo-a-. O____ d______ m_____ O-d-e d-e-n-, m-l-m- -------------------- Ovdye dyesno, molam.
Odvezite me do mog hotela. В-з-те--е до-мо--т--о-ел. В_____ м_ д_ м____ х_____ В-з-т- м- д- м-ј-т х-т-л- ------------------------- Возете ме до мојот хотел. 0
O-dye ----no---ol-m. O____ d______ m_____ O-d-e d-e-n-, m-l-m- -------------------- Ovdye dyesno, molam.
Odvezite me do plaže. В-зете-ме-н- -л-жата. В_____ м_ н_ п_______ В-з-т- м- н- п-а-а-а- --------------------- Возете ме на плажата. 0
Ta-o- na-a-----t ----y---, -olam. T____ n_ a______ n_ l_____ m_____ T-m-o n- a-u-l-t n- l-e-o- m-l-m- --------------------------------- Tamoo na aguolot na lyevo, molam.

Jezički geniji

Većina ljudi je sretna ako govori jedan strani jezik. Međutim, postoje ljudi koji barataju s više od 70 jezika. Sve te jezike mogu tečno govoriti i ispravno pisati. Dakle, moglo bi se reći da su ti ljudi hiperpoligloti. Fenomen višejezičnosti je poznat vijekovima. Postoji mnogo izvještaja o ljudima s takvim talentom. No još uvijek nije tačno istraženo odakle on dolazi. Postoje različite naučne teorije što se toga tiče. Neki smatraju da je mozak poliglota drugačije građen. Ta razlika je posebno vidljiva u broca području. Jezik se stvara u tom području mozga. Moždane stanice poliglota su u tom području drugačije raspoređene. Moguće je da zbog toga drugačije obrađuju informacije. Za potvrdu te teorije nedostaju još daljnja istraživanja. Možda je samo presudna dodatna motivacija. Djeca jako brzo od druge djece uče strane jezike. To je zbog toga što se tokom igre žele integrirati. Žele postati dijelom grupe i s drugima komunicirati. Njihovo uspješno učenje zavisi od njihove volje za integracijom. Druga teorija tvrdi da učenjem raste moždana masa. To znači da što više učimo učenje postaje sve jednostavnije. Takođe je lakše učiti slične jezike. Ko govori danski, brzo će naučiti švedski ili norveški. Još nije odgovoreno na puno pitanja. Međutim, sigurno je da inteligencija ne igra nikakvu ulogu. Neki ljudi manjih intelektualnih sposobnosti govore mnogo jezika. No i najveći jezični genij mora biti veoma discipliniran. To nas ipak malo tješi, je l' tako?
Da li ste to znali?
Ruski spada u jezike koji vladaju tržištem knjiga. Velika djela svjetske literature su napisali ruski autori. Znači, prevodi se puno knjiga s ruskog jezika. Ali i Rusi čitaju rado, tako da prevodioci uvijek imaju puno posla. Za oko 160 miliona ljudi ruski je maternji jezik. Osim toga puno ljudi u drugim slavenskim zemljama govore ruski. Tako je ruski jezik s najvećom rasprostranjenošću u Evropi. U cijelom svijetu oko 280 miliona ljudi govori ruski. Kao istočnoslavenski jezik ruski je veoma srodan ukrajinskom i bjeloruskom. Ruska gramatika je veoma sistematično strukturirana. To je prednost za ljude koji rado razmišljaju analitički i logički. U svakom slučaju se isplati učiti ruski! U nauci, umjetnosti i tehnici ruski je veoma važan jezik. A zar ne bi bilo lijepo da sva poznata ruska djela čitate u originalu?