И-а- --н--киви-и е--- ди--.
И___ е___ к___ и е___ д____
И-а- е-н- к-в- и е-н- д-н-.
---------------------------
Имам едно киви и една диня. 0 P--do---i kh-a-it--ni -rod-k-iP______ i k__________ p_______P-o-o-e i k-r-n-t-l-i p-o-u-t-------------------------------Plodove i khranitelni produkti
А--------п--е-а--и-и- с-----о.
А_ я_ п________ ф____ с м_____
А- я- п-е-е-е-а ф-л-я с м-с-о-
------------------------------
Аз ям препечена филия с масло. 0 Ima----------v- i y--na-d----.I___ y____ k___ i y____ d_____I-a- y-d-o k-v- i y-d-a d-n-a-------------------------------Imam yedno kivi i yedna dinya.
Аз я- сан-в-- ---а--а-и- - д-ма-.
А_ я_ с______ с м_______ и д_____
А- я- с-н-в-ч с м-р-а-и- и д-м-т-
---------------------------------
Аз ям сандвич с маргарин и домат. 0 I-- ---n- -a--l---i---------ng-.I__ y____ y______ i y____ m_____I-a y-d-a y-b-l-a i y-d-o m-n-o---------------------------------Ima yedna yabylka i yedno mango.
Т-я--ат ни -ля- ----и-.
Т______ н_ х___ и о____
Т-я-в-т н- х-я- и о-и-.
-----------------------
Трябват ни хляб и ориз. 0 Ima-ye----yaby--a i-y-d-- m----.I__ y____ y______ i y____ m_____I-a y-d-a y-b-l-a i y-d-o m-n-o---------------------------------Ima yedna yabylka i yedno mango.
Как-о-ощ- ни -рябв-?
К____ о__ н_ т______
К-к-о о-е н- т-я-в-?
--------------------
Какво още ни трябва? 0 Ima y--in -a--n i y-d---a---as.I__ y____ b____ i y____ a______I-a y-d-n b-n-n i y-d-n a-a-a-.-------------------------------Ima yedin banan i yedin ananas.
Тр-б-ат -и -о-к-в- и -о-а-- -----пат-.
Т______ н_ м______ и д_____ з_ с______
Т-я-в-т н- м-р-о-и и д-м-т- з- с-п-т-.
--------------------------------------
Трябват ни моркови и домати за супата. 0 I-a-y--i--b--a- i ye-in --an--.I__ y____ b____ i y____ a______I-a y-d-n b-n-n i y-d-n a-a-a-.-------------------------------Ima yedin banan i yedin ananas.
Nian lingvon ankaŭ influas la amaskomunikiloj.
Gravan rolon tie ludas aparte la novaj amaskomunikiloj.
Tekstmesaĝoj, retmesaĝoj kaj retbabilejoj evoluigis sian propran lingvon.
Tiu amaskomunikila lingvo kompreneble malsamas en ĉiu lando.
Sed iuj ecoj troviĝas en ĉiuj amaskomunikilaj lingvoj.
Por ni kiel uzantoj tre gravas precipe la rapideco.
Kvankam ni skribas, ni volas estigi rektan komunikadon.
Tio signifas ke ni deziras interŝanĝi informojn kiel eble plej rapide.
Ni do simulas veran konversacian situacion.
Nia lingvo tiel akiris parolan econ.
Vortojn aŭ frazojn oni tre ofte mallongigas.
La gramatikajn aŭ interpunkciajn regulojn oni ĝenerale ignoras.
Nia ortografio estas pli libera, ofte tute mankas la prepozicioj.
La sentojn oni nur malofte esprimas parole en la amaskomunikila lingvo.
Tiukaze ni preferas uzi la tiel nomatajn miensimbolojn.
Tiuj estas simboloj supozataj montri niajn tujajn sentojn.
Estas ankaŭ propraj kodoj por tekstmesaĝoj kaj ĵargono por retbabileja komunikado.
La amaskomunikila lingvo tial estas tre reduktita lingvo.
Sed ĝin simile uzas ĉiuj uzantoj.
Esploroj montras ke la instruiteco aŭ la intelekto ludas neniun rolon.
La amaskomunikilan lingvon ŝatas uzi aparte la junuloj.
La kritikistoj tial opinias ke nia lingvo estas en danĝero.
La scienco vidas la fenomenon malpli pesimisme.
Ĉar la infanoj kapablas diferencigi, kiam kaj kiel ili devas skribi.
Fakuloj kredas ke la nova amaskomunikila lingvo eĉ havas avantaĝojn.
Ĉar ĝi povas plifaciligi la lingvokapablon kaj la kreemon de la infanoj.
Kaj hodiaŭ denove pli skribiĝas: ne leteroj, sed retmesaĝoj!
Tio ja ĝojigas nin!