Frazlibro

eo granda - malgranda   »   sr велико – мало

68 [sesdek ok]

granda - malgranda

granda - malgranda

68 [шездесет и осам]

68 [šezdeset i osam]

велико – мало

veliko – malo

Elektu kiel vi volas vidi la tradukon:   
esperanto serba Ludu Pli
granda kaj malgranda в-л--- - ---о в_____ и м___ в-л-к- и м-л- ------------- велико и мало 0
v-l--- --m--o v_____ – m___ v-l-k- – m-l- ------------- veliko – malo
La elefanto estas granda. С-он је -ел--. С___ ј_ в_____ С-о- ј- в-л-к- -------------- Слон је велик. 0
ve-i-o –--alo v_____ – m___ v-l-k- – m-l- ------------- veliko – malo
La muso estas malgranda. Ми---- м-лен. М__ ј_ м_____ М-ш ј- м-л-н- ------------- Миш је мален. 0
v--i-o i -alo v_____ i m___ v-l-k- i m-l- ------------- veliko i malo
malhela kaj hela тамно и с-е-ло т____ и с_____ т-м-о и с-е-л- -------------- тамно и светло 0
v-li-o-- malo v_____ i m___ v-l-k- i m-l- ------------- veliko i malo
La nokto estas malhela. Н----е тамн-. Н__ ј_ т_____ Н-ћ ј- т-м-а- ------------- Ноћ је тамна. 0
v---k--i --lo v_____ i m___ v-l-k- i m-l- ------------- veliko i malo
La tago estas hela. Дан--- с-е-а-. Д__ ј_ с______ Д-н ј- с-е-а-. -------------- Дан је светао. 0
Slon je v-l--. S___ j_ v_____ S-o- j- v-l-k- -------------- Slon je velik.
maljuna kaj juna стар--- --адо. с____ и м_____ с-а-о и м-а-о- -------------- старо и младо. 0
S--n--- v-l-k. S___ j_ v_____ S-o- j- v-l-k- -------------- Slon je velik.
Nia avo estas tre maljuna. На--дед---е--ак---т-р. Н__ д___ ј_ ј___ с____ Н-ш д-д- ј- ј-к- с-а-. ---------------------- Наш деда је јако стар. 0
Sl-n -e--el--. S___ j_ v_____ S-o- j- v-l-k- -------------- Slon je velik.
Antaŭ 70 jaroj li estis ankoraŭ juna. П-е-7- -оди-----о-----ош--л-д. П__ 7_ г_____ б__ ј_ ј__ м____ П-е 7- г-д-н- б-о ј- ј-ш м-а-. ------------------------------ Пре 70 година био је још млад. 0
Mi--j---a--n. M__ j_ m_____ M-š j- m-l-n- ------------- Miš je malen.
bela kaj malbela л-по-и ру--о л___ и р____ л-п- и р-ж-о ------------ лепо и ружно 0
M-š -e ---e-. M__ j_ m_____ M-š j- m-l-n- ------------- Miš je malen.
La papilio estas bela. Лепти---е ле-. Л_____ ј_ л___ Л-п-и- ј- л-п- -------------- Лептир је леп. 0
Mi- -e -a-en. M__ j_ m_____ M-š j- m-l-n- ------------- Miš je malen.
La araneo estas malbela. П--- -е-р-ж--. П___ ј_ р_____ П-у- ј- р-ж-н- -------------- Паук је ружан. 0
tamno-- s--tlo t____ i s_____ t-m-o i s-e-l- -------------- tamno i svetlo
dika kaj maldika деб--о-- мр--во д_____ и м_____ д-б-л- и м-ш-в- --------------- дебело и мршаво 0
t--no-i s--t-o t____ i s_____ t-m-o i s-e-l- -------------- tamno i svetlo
Virino pezanta 100 kg estas dika. Ж-н- од --0-кила-ј-----ела. Ж___ о_ 1__ к___ ј_ д______ Ж-н- о- 1-0 к-л- ј- д-б-л-. --------------------------- Жена од 100 кила је дебела. 0
t-m------ve-lo t____ i s_____ t-m-o i s-e-l- -------------- tamno i svetlo
Viro pezanta 50 kg estas maldika. Мушк---ц--- 5--к-ла -- м-ш-в. М_______ о_ 5_ к___ ј_ м_____ М-ш-а-а- о- 5- к-л- ј- м-ш-в- ----------------------------- Мушкарац од 50 кила је мршав. 0
Noc- j- t-m--. N__ j_ t_____ N-c- j- t-m-a- -------------- Noć je tamna.
multekosta kaj malmultekosta с---о и --ф--но с____ и ј______ с-у-о и ј-ф-и-о --------------- скупо и јефтино 0
Noć--e -amna. N__ j_ t_____ N-c- j- t-m-a- -------------- Noć je tamna.
La aŭto estas multekosta. А--о ј- --у--. А___ ј_ с_____ А-т- ј- с-у-о- -------------- Ауто је скупо. 0
N-ć -----m--. N__ j_ t_____ N-c- j- t-m-a- -------------- Noć je tamna.
La gazeto estas malmultekosta. Но--н- -у---ф--н-. Н_____ с_ ј_______ Н-в-н- с- ј-ф-и-е- ------------------ Новине су јефтине. 0
D-n -e s-et--. D__ j_ s______ D-n j- s-e-a-. -------------- Dan je svetao.

Lingvoŝanĝo

Pli kaj pli da homoj kreskas dulingve. Ili kapablas paroli pli ol unu lingvon. Multaj el tiuj homoj ofte ŝanĝas la lingvojn. Laŭ la situacio ili decidas kiun lingvon elekti. Ili parolas ekzemple laboreje alian lingvon ol hejme. Ili do adaptiĝas al sia ĉirkaŭaĵo. Sed ankaŭ estas la eblo spontane ŝanĝi la lingvojn. Tiun fenomenon oni nomas lingvoŝanĝo. Ĉe la lingvoŝanĝo, oni ŝanĝas la lingvon dum oni parolas. Kial parolantoj ŝanĝas la lingvon povas havi multajn kaŭzojn. La parolantoj ofte ne trovas la taŭgan vorton en iu lingvo. Ili pli bone esprimiĝas per la alia lingvo. Ankaŭ povas esti ke la parolantoj sentas sin pli memfidaj en iu lingvo. Tiun lingvon ili tiam elektas por privataj aŭ personaj aferoj. Foje ne ekzistas iu vorto en lingvo. La parolantoj tiukaze devas ŝanĝi la lingvon. Aŭ ili ŝanĝas la lingvon por ne esti komprenataj. La lingvoŝanĝo tiam funkcias kiel sekreta lingvo. Oni antaŭe kritikis la miksadon de lingvoj. Oni opiniis ke la parolantoj povas neniun lingvon ĝuste paroli. Tio hodiaŭ alie vidatas. La lingvoŝanĝo agnoskiĝas kiel aparta lingva kompetento. Povas esti interese observi la parolantojn lingvoŝanĝantajn. Ĉar tiuokaze la parolantoj ofte ne ŝanĝas nur la lingvon. Ankaŭ aliaj komunikaj eroj ŝanĝiĝas. Multaj parolas pli rapide, pli laŭte aŭ pli akcentite en la alia lingvo. Aŭ ili subite uzas pli da gestoj kaj mimikoj. La lingvoŝanĝo do ĉiam estas ankaŭ iom da kulturŝanĝo...