Frazlibro

eo deziri ion   »   sr нешто желети

70 [sepdek]

deziri ion

deziri ion

70 [седамдесет]

70 [sedamdeset]

нешто желети

nešto želeti

Elektu kiel vi volas vidi la tradukon:   
esperanto serba Ludu Pli
Ĉu vi deziras fumi? Ж-л--- -- -у--т-? Ж_____ л_ п______ Ж-л-т- л- п-ш-т-? ----------------- Желите ли пушити? 0
ne--o-žele-i n____ ž_____ n-š-o ž-l-t- ------------ nešto želeti
Ĉu vi deziras danci? Жел--е ---------? Ж_____ л_ и______ Ж-л-т- л- и-р-т-? ----------------- Желите ли играти? 0
n--t--ž---ti n____ ž_____ n-š-o ž-l-t- ------------ nešto želeti
Ĉu vi deziras promeni? Же-ите л- шет---? Ж_____ л_ ш______ Ж-л-т- л- ш-т-т-? ----------------- Желите ли шетати? 0
Ž-l--e -- puš-t-? Ž_____ l_ p______ Ž-l-t- l- p-š-t-? ----------------- Želite li pušiti?
Mi deziras fumi. Ј---е-----уши-и. Ј_ ж____ п______ Ј- ж-л-м п-ш-т-. ---------------- Ја желим пушити. 0
Ž-li-e l- pušit-? Ž_____ l_ p______ Ž-l-t- l- p-š-t-? ----------------- Želite li pušiti?
Ĉu vi deziras cigaredon? Жел-ш -и----а-ет-? Ж____ л_ ц________ Ж-л-ш л- ц-г-р-т-? ------------------ Желиш ли цигарету? 0
Ž-l--e--i -ušit-? Ž_____ l_ p______ Ž-l-t- l- p-š-t-? ----------------- Želite li pušiti?
Li deziras fajron. Он-жел- -а-р-. О_ ж___ в_____ О- ж-л- в-т-у- -------------- Он жели ватру. 0
Že-i-e ----g----? Ž_____ l_ i______ Ž-l-t- l- i-r-t-? ----------------- Želite li igrati?
Mi deziras ion trinki. Ја-ж---- --ш---п-ти. Ј_ ж____ н____ п____ Ј- ж-л-м н-ш-о п-т-. -------------------- Ја желим нешто пити. 0
Želite -i-i--ati? Ž_____ l_ i______ Ž-l-t- l- i-r-t-? ----------------- Želite li igrati?
Mi deziras ion manĝi. Ја ----- н---о -е-ти. Ј_ ж____ н____ ј_____ Ј- ж-л-м н-ш-о ј-с-и- --------------------- Ја желим нешто јести. 0
Ž--i-e li ig-ati? Ž_____ l_ i______ Ž-l-t- l- i-r-t-? ----------------- Želite li igrati?
Mi deziras iom ripozi. Ј- се же--м ---о--д-о-и-и. Ј_ с_ ж____ м___ о________ Ј- с- ж-л-м м-л- о-м-р-т-. -------------------------- Ја се желим мало одморити. 0
Ž--i-- li -et---? Ž_____ l_ š______ Ž-l-t- l- š-t-t-? ----------------- Želite li šetati?
Mi deziras ion demandi al vi. Ј---а----л-- -ешт- --т--и. Ј_ В__ ж____ н____ п______ Ј- В-с ж-л-м н-ш-о п-т-т-. -------------------------- Ја Вас желим нешто питати. 0
Že-ite-li---ta-i? Ž_____ l_ š______ Ž-l-t- l- š-t-t-? ----------------- Želite li šetati?
Mi deziras ion peti de vi. Ј- --с-ж-л----а--ешто за--лит-. Ј_ В__ ж____ з_ н____ з________ Ј- В-с ж-л-м з- н-ш-о з-м-л-т-. ------------------------------- Ја Вас желим за нешто замолити. 0
Že-it---i-šetati? Ž_____ l_ š______ Ž-l-t- l- š-t-t-? ----------------- Želite li šetati?
Mi deziras al io inviti vin. Ј--Вас -елим н- -е-то -о--а-и. Ј_ В__ ж____ н_ н____ п_______ Ј- В-с ж-л-м н- н-ш-о п-з-а-и- ------------------------------ Ја Вас желим на нешто позвати. 0
Ja -el-m-puš-t-. J_ ž____ p______ J- ž-l-m p-š-t-. ---------------- Ja želim pušiti.
Kion vi deziras, mi petas? Шт- -елите,--о--м? Ш__ ж______ м_____ Ш-а ж-л-т-, м-л-м- ------------------ Шта желите, молим? 0
J- --------ši-i. J_ ž____ p______ J- ž-l-m p-š-t-. ---------------- Ja želim pušiti.
Ĉu vi deziras kafon? Ж---те--и каф-? Ж_____ л_ к____ Ж-л-т- л- к-ф-? --------------- Желите ли кафу? 0
Ja ž-li----ši--. J_ ž____ p______ J- ž-l-m p-š-t-. ---------------- Ja želim pušiti.
Aŭ ĉu vi preferas teon? Или--ади-е ж-ли-- ча-? И__ р_____ ж_____ ч___ И-и р-д-ј- ж-л-т- ч-ј- ---------------------- Или радије желите чај? 0
Ž-li---i c-g-retu? Ž____ l_ c________ Ž-l-š l- c-g-r-t-? ------------------ Želiš li cigaretu?
Ni volas veturi hejmen. М--с- -е--мо-возити-кући. М_ с_ ж_____ в_____ к____ М- с- ж-л-м- в-з-т- к-ћ-. ------------------------- Ми се желимо возити кући. 0
Ž-liš -i -i-ar-tu? Ž____ l_ c________ Ž-l-š l- c-g-r-t-? ------------------ Želiš li cigaretu?
Ĉu vi deziras taksion? Ж-л--е-л--в--такси? Ж_____ л_ в_ т_____ Ж-л-т- л- в- т-к-и- ------------------- Желите ли ви такси? 0
Želi- l- ciga--tu? Ž____ l_ c________ Ž-l-š l- c-g-r-t-? ------------------ Želiš li cigaretu?
Ili deziras telefoni. Он- --ле т--е-о------. О__ ж___ т____________ О-и ж-л- т-л-ф-н-р-т-. ---------------------- Они желе телефонирати. 0
O--že-i vat-u. O_ ž___ v_____ O- ž-l- v-t-u- -------------- On želi vatru.

Du lingvoj = du parolcerbareoj!

Ne malgravas por nia cerbo la momento kiam ni lernas lingvon. Ĉar ĝi havas plurajn konservejojn por malsamaj lingvoj. Ne ĉiuj de ni lernataj lingvoj kune konserviĝas. La de ni plenkreskule lernataj lingvoj havas sian propran konservejon. Tio signifas ke la cerbo traktas la novajn regulojn aliloke. Ili ne deponiĝas kune kun la gepatra lingvo. La dulingve kreskantaj homoj male uzas nur unu regionon. Tiun rezulton atingis pluraj esploroj. La neŭrosciencistoj pristudis diversajn subjektojn. Tiuj subjektoj flue parolis du lingvojn. Sed parto de la subjektoj kreskis ambaŭlingve. La alia parto male lernis la duan lingvon pli malfrue. La esploristoj povis mezuri la cerban aktivecon okaze de lingvaj testoj. Ili tiel vidis, kiuj cerbaj areoj laboras dum la testoj. Kaj ili vidis ke la ‘malfruaj’ lernantoj havas du parolcerbareojn! La esploristoj delonge jam supozis la realecon de tio. La cerbvunditoj aperigas malsamajn simptomojn. Cerba vundiĝo povas do konduki al parolproblemoj. La koncernatoj tiam povas la vortojn pli malbone prononci aŭ kompreni. Sed la dulingvaj akcidentviktimoj foje aperigas apartajn simptomojn. Iliaj parolproblemoj ne nepre ĉiam koncernas ambaŭ lingvojn. Se nur unu cerba regiono vundiĝis, la alia povas ankoraŭ funkcii. La pacientoj tiam parolas lingvon pli bone ol la alian. La du lingvojn oni ankaŭ malsamrapide relernas. Tio pruvas ke ambaŭ lingvoj ne samloke konservitas. Ĉar ili ne samtempe lernitis, ili formas du areojn. Ankoraŭ ne sciatas kiel precize nia cerbo administras plurajn lingvojn. Sed la novaj ekkonoj povus konduki al novaj lernaj strategioj...