Он водит машину, несмотря на то, что у него нет прав.
Kvankam la vojo glitigas, li rapide veturas.
Он во-- брзо---ко--е-у---а ---з-в-.
О_ в___ б___ и___ ј_ у____ к_______
О- в-з- б-з- и-к- ј- у-и-а к-и-а-а-
-----------------------------------
Он вози брзо иако је улица клизава. 0 On j---o- --t--, -a----e-------i-- k---o.O_ j_ j__ o_____ i___ j_ v__ b___ k_____O- j- j-š o-t-o- i-k- j- v-c- b-l- k-s-o------------------------------------------On je još ostao, iako je već bilo kasno.
Она ---на---- р-----ме--о----о -е--ту-и--ла.
О__ н_ н_____ р____ м____ и___ ј_ с_________
О-а н- н-л-з- р-д-о м-с-о и-к- ј- с-у-и-а-а-
--------------------------------------------
Она не налази радно место иако је студирала. 0 T-l--i--- je b-- u-l-uč-n. Uprko- t----on -e-zas--o.T________ j_ b__ u________ U_____ t___ o_ j_ z______T-l-v-z-r j- b-o u-l-u-e-. U-r-o- t-m- o- j- z-s-a-.----------------------------------------------------Televizor je bio uključen. Uprkos tome on je zaspao.
Pli da lingvoj
Klaku sur flago!
Ŝi ne trovas laboron kvankam ŝi studis.
Она не налази радно место иако је студирала.
Televizor je bio uključen. Uprkos tome on je zaspao.
Она не может найти работу, несмотря на то, что у неё высшее образование.
Ŝi ne vizitas kuraciston kvankam ŝi havas dolorojn.
Он- ---ид--л-кар---ако-им- -о-ове.
О__ н_ и__ л_____ и___ и__ б______
О-а н- и-е л-к-р- и-к- и-а б-л-в-.
----------------------------------
Она не иде лекару иако има болове. 0 Te-e-i----je -i---k-j----- --r--- to-e on je -aspa-.T________ j_ b__ u________ U_____ t___ o_ j_ z______T-l-v-z-r j- b-o u-l-u-e-. U-r-o- t-m- o- j- z-s-a-.----------------------------------------------------Televizor je bio uključen. Uprkos tome on je zaspao.
Pli da lingvoj
Klaku sur flago!
Ŝi ne vizitas kuraciston kvankam ŝi havas dolorojn.
Она не иде лекару иако има болове.
Televizor je bio uključen. Uprkos tome on je zaspao.
La infanoj relative rapide lernas lingvojn.
Tio ĝenerale pli longe daŭras por la plenkreskuloj.
Sed la infanoj ne lernas pli bone ol la plenkreskuloj.
Ili nur alie lernas.
Lernante lingvojn, la cerbo devas aparte multon plenumi.
Ĝi devas multajn aferojn paralele lerni.
Kiam oni lernas lingvon, ne sufiĉas cerbumi pri ĝi.
Oni ankaŭ devas lerni prononci la novajn vortojn.
La parolaj organoj tiucele devas lerni novajn movojn.
La cerbo devas ankaŭ lerni reagi al novaj situacioj.
Komuniki en fremda lingvo estas defio.
La plenkreskuloj tamen lernas lingvojn malsame laŭ la aĝo.
20 aŭ 30jaraĝe la homoj ankoraŭ havas lernan kutimon.
La lernejaj aŭ studaj jaroj ankoraŭ ne tiom foras en la pasinteco.
La cerbo do estas bone trejnita.
Ĝi tial povas lerni fremdajn lingvojn trealtnivele.
La homoj aĝantaj inter 40 kaj 50 jaroj jam multon lernis.
Ilia cerbo profitas el tiu sperto.
Ĝi bone povas kombini novajn enhavojn kun malnova scio.
Tiuaĝe ĝi plej bone lernas aferojn kiujn ĝi jam konas.
Temas ekzemple pri lingvoj similantaj pli frue lernitajn lingvojn.
60 aŭ 70jaraĝe la homoj ĝenerale havas multe da tempo.
Ili povas ofte praktiki.
Tio aparte gravas por la lingvoj.
La maljunuloj aparte bone lernas ekzemple la fremdajn skribojn.
Sed oni povas sukcese lerni ĉiuaĝe.
La cerbo povas formi novajn nervajn ĉelojn eĉ postpuberaĝe.
Kaj tion ĝi cetere ŝatas fari…