Knjiga fraza

bs Postavljati pitanja 1   »   ps پوښتنه کول

62 [šezdeset i dva]

Postavljati pitanja 1

Postavljati pitanja 1

62 [ دوه شپیته ]

62 [ دوه شپیته ]

پوښتنه کول

poǩtna kol

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski paštu Igra Više
učiti ز-ه-ک-ل ز__ ک__ ز-ه ک-ل ------- زده کول 0
po--na--ol p_____ k__ p-ǩ-n- k-l ---------- poǩtna kol
Uče li učenici mnogo? ای---د- کونکي--ی---ه زده---ي؟ ا__ ز__ ک____ ډ__ څ_ ز__ ک___ ا-ا ز-ه ک-ن-ي ډ-ر څ- ز-ه ک-ي- ----------------------------- ایا زده کونکي ډیر څه زده کوي؟ 0
poǩt-a-kol p_____ k__ p-ǩ-n- k-l ---------- poǩtna kol
Ne, oni uče malo. نه- د-ی لږ -ه ز----و-. ن__ د__ ل_ څ_ ز__ ک___ ن-، د-ی ل- څ- ز-ه ک-ي- ---------------------- نه، دوی لږ څه زده کوي. 0
زده -ول ز__ ک__ ز-ه ک-ل ------- زده کول
pitati پ-ښ-نه پ_____ پ-ښ-ن- ------ پوښتنه 0
زده-ک-ل ز__ ک__ ز-ه ک-ل ------- زده کول
Pitate li često učitelja? ت-س---پل---لم -ه-ډ--- ----نې--وئ ت___ خ__ م___ ن_ ډ___ پ_____ ک__ ت-س- خ-ل م-ل- ن- ډ-ر- پ-ښ-ن- ک-ئ -------------------------------- تاسو خپل معلم نه ډیرې پوښتنې کوئ 0
زده-ک-ل ز__ ک__ ز-ه ک-ل ------- زده کول
Ne, ne pitam ga često. نه- -ه ا--ر- ل- --- -- پوښت---نه-ک--. ن__ ز_ ا____ ل_ ه__ ن_ پ_____ ن_ ک___ ن-، ز- ا-ث-ا ل- ه-ه ن- پ-ښ-ن- ن- ک-م- ------------------------------------- نه، زه اکثرا له هغه نه پوښتنه نه کوم. 0
ا---زده کون-ي --ر-څ---ده--و-؟ ا__ ز__ ک____ ډ__ څ_ ز__ ک___ ا-ا ز-ه ک-ن-ي ډ-ر څ- ز-ه ک-ي- ----------------------------- ایا زده کونکي ډیر څه زده کوي؟
odgovoriti ځ-اب ځ___ ځ-ا- ---- ځواب 0
ایا---ه --ن-- -یر----ز---کو-؟ ا__ ز__ ک____ ډ__ څ_ ز__ ک___ ا-ا ز-ه ک-ن-ي ډ-ر څ- ز-ه ک-ي- ----------------------------- ایا زده کونکي ډیر څه زده کوي؟
Odgovorite, molim Vas. م-----ی وکړ---واب-راک-ه. م______ و___ ځ___ ر_____ م-ر-ا-ی و-ړ- ځ-ا- ر-ک-ه- ------------------------ مهربانی وکړه ځواب راکړه. 0
ای- -ده-کو-کي--ی--څ- -ده-ک--؟ ا__ ز__ ک____ ډ__ څ_ ز__ ک___ ا-ا ز-ه ک-ن-ي ډ-ر څ- ز-ه ک-ي- ----------------------------- ایا زده کونکي ډیر څه زده کوي؟
Ja odgovaram. ز- ---ځ-اب-د--ړ-. ز_ ب_ ځ___ د_____ ز- ب- ځ-ا- د-ک-م- ----------------- زه به ځواب درکړم. 0
ن--------ږ څ--زده ک--. ن__ د__ ل_ څ_ ز__ ک___ ن-، د-ی ل- څ- ز-ه ک-ي- ---------------------- نه، دوی لږ څه زده کوي.
raditi کار ک__ ک-ر --- کار 0
نه--دوی ل------د- ک--. ن__ د__ ل_ څ_ ز__ ک___ ن-، د-ی ل- څ- ز-ه ک-ي- ---------------------- نه، دوی لږ څه زده کوي.
Radi li on upravo? ا-ا-هغه او- -ا--کو-؟ ا__ ه__ ا__ ک__ ک___ ا-ا ه-ه ا-س ک-ر ک-ي- -------------------- ایا هغه اوس کار کوي؟ 0
نه- د----- څ- ز-ه -و-. ن__ د__ ل_ څ_ ز__ ک___ ن-، د-ی ل- څ- ز-ه ک-ي- ---------------------- نه، دوی لږ څه زده کوي.
Da, upravo radi. ه-- -غ----س -ا- ک-ي. ه__ ه__ ا__ ک__ ک___ ه-، ه-ه ا-س ک-ر ک-ي- -------------------- هو، هغه اوس کار کوي. 0
پ---نه پ_____ پ-ښ-ن- ------ پوښتنه
dolaziti ر-ځي ر___ ر-ځ- ---- راځي 0
پ-ښتنه پ_____ پ-ښ-ن- ------ پوښتنه
Dolazite li Vi? راځه؟ ر____ ر-ځ-؟ ----- راځه؟ 0
پوښ--ه پ_____ پ-ښ-ن- ------ پوښتنه
Da, dolazimo odmah. ه-، مو- ---ه-ته ژررا-و. ه__ م__ ب_ ه___ ژ______ ه-، م-ږ ب- ه-ت- ژ-ر-ش-. ----------------------- هو، موږ به هلته ژرراشو. 0
t-s----l--al---- ḏyr---oǩ-----o t___ ǩ__ m___ n_ ḏ___ p_____ k_ t-s- ǩ-l m-l- n- ḏ-r- p-ǩ-n- k- ------------------------------- tāso ǩpl malm na ḏyrê poǩtnê ko
stanovati ا-سېدل ا_____ ا-س-د- ------ اوسېدل 0
tā-o---l-m-l-------rê p-------o t___ ǩ__ m___ n_ ḏ___ p_____ k_ t-s- ǩ-l m-l- n- ḏ-r- p-ǩ-n- k- ------------------------------- tāso ǩpl malm na ḏyrê poǩtnê ko
Stanujete li u Berlinu? ایا ت--و-په--رل-ن-ک- اوسی-ئ؟ ا__ ت___ پ_ ب____ ک_ ا______ ا-ا ت-س- پ- ب-ل-ن ک- ا-س-ږ-؟ ---------------------------- ایا تاسو په برلین کې اوسیږئ؟ 0
t--o ǩp---a-m n--ḏy-ê---ǩtnê -o t___ ǩ__ m___ n_ ḏ___ p_____ k_ t-s- ǩ-l m-l- n- ḏ-r- p-ǩ-n- k- ------------------------------- tāso ǩpl malm na ḏyrê poǩtnê ko
Da, ja stanujem u Berlinu. هو- -ه--ه-ب-لی---ې--و-- کوم. ه__ ز_ پ_ ب____ ک_ ژ___ ک___ ه-، ز- پ- ب-ل-ن ک- ژ-ن- ک-م- ---------------------------- هو، زه په برلین کې ژوند کوم. 0
n--za ā--r---- aǧ--n- p---na -- --m n_ z_ ā____ l_ a__ n_ p_____ n_ k__ n- z- ā-s-ā l- a-a n- p-ǩ-n- n- k-m ----------------------------------- na za āksrā la aǧa na poǩtna na kom

Ko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude da oblikuju rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer ko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Takođe smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovno oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj ko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inostranstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!