Zbirka izraza

hr Postavljanje pitanja 1   »   ps پوښتنه کول

62 [šezdeset i dva]

Postavljanje pitanja 1

Postavljanje pitanja 1

62 [ دوه شپیته ]

62 [ دوه شپیته ]

پوښتنه کول

poǩtna kol

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski paštu igra Više
učiti زد- --ل ز__ ک__ ز-ه ک-ل ------- زده کول 0
po-t-- -ol p_____ k__ p-ǩ-n- k-l ---------- poǩtna kol
Uče li učenici puno? ا---ز-ه-کو-کي---- -ه-زده -و-؟ ا__ ز__ ک____ ډ__ څ_ ز__ ک___ ا-ا ز-ه ک-ن-ي ډ-ر څ- ز-ه ک-ي- ----------------------------- ایا زده کونکي ډیر څه زده کوي؟ 0
poǩt-- -ol p_____ k__ p-ǩ-n- k-l ---------- poǩtna kol
Ne, oni uče malo. ن-، -و- -- څه ----کو-. ن__ د__ ل_ څ_ ز__ ک___ ن-، د-ی ل- څ- ز-ه ک-ي- ---------------------- نه، دوی لږ څه زده کوي. 0
ز-- -ول ز__ ک__ ز-ه ک-ل ------- زده کول
pitati پوښ--ه پ_____ پ-ښ-ن- ------ پوښتنه 0
زد--کول ز__ ک__ ز-ه ک-ل ------- زده کول
Pitate li često učitelja? تا-و---- م-لم-نه-ډ-رې--و--نې --ئ ت___ خ__ م___ ن_ ډ___ پ_____ ک__ ت-س- خ-ل م-ل- ن- ډ-ر- پ-ښ-ن- ک-ئ -------------------------------- تاسو خپل معلم نه ډیرې پوښتنې کوئ 0
زد- ک-ل ز__ ک__ ز-ه ک-ل ------- زده کول
Ne, ne pitam ga često. نه، ---ا---ا--ه---ه-----و---- -ه ک--. ن__ ز_ ا____ ل_ ه__ ن_ پ_____ ن_ ک___ ن-، ز- ا-ث-ا ل- ه-ه ن- پ-ښ-ن- ن- ک-م- ------------------------------------- نه، زه اکثرا له هغه نه پوښتنه نه کوم. 0
ا-ا--ده --نک- ډ-ر څ- زده--وي؟ ا__ ز__ ک____ ډ__ څ_ ز__ ک___ ا-ا ز-ه ک-ن-ي ډ-ر څ- ز-ه ک-ي- ----------------------------- ایا زده کونکي ډیر څه زده کوي؟
odgovoriti ځو-ب ځ___ ځ-ا- ---- ځواب 0
ا---ز-ه-کون-ي --ر څه زد--کوي؟ ا__ ز__ ک____ ډ__ څ_ ز__ ک___ ا-ا ز-ه ک-ن-ي ډ-ر څ- ز-ه ک-ي- ----------------------------- ایا زده کونکي ډیر څه زده کوي؟
Odgovorite, molim Vas. م-رب--ی-و-ړه ځ--ب -اکړه. م______ و___ ځ___ ر_____ م-ر-ا-ی و-ړ- ځ-ا- ر-ک-ه- ------------------------ مهربانی وکړه ځواب راکړه. 0
ا-- --ه -ونک- ډ-ر څه---ه کوي؟ ا__ ز__ ک____ ډ__ څ_ ز__ ک___ ا-ا ز-ه ک-ن-ي ډ-ر څ- ز-ه ک-ي- ----------------------------- ایا زده کونکي ډیر څه زده کوي؟
Odgovaram. زه-به---ا---ر--م. ز_ ب_ ځ___ د_____ ز- ب- ځ-ا- د-ک-م- ----------------- زه به ځواب درکړم. 0
ن-- دوی -ږ څ--ز-ه--و-. ن__ د__ ل_ څ_ ز__ ک___ ن-، د-ی ل- څ- ز-ه ک-ي- ---------------------- نه، دوی لږ څه زده کوي.
raditi ک-ر ک__ ک-ر --- کار 0
ن---د-ی-لږ-څ--ز-ه-ک-ي. ن__ د__ ل_ څ_ ز__ ک___ ن-، د-ی ل- څ- ز-ه ک-ي- ---------------------- نه، دوی لږ څه زده کوي.
Radi li on upravo? ا------ اوس --- ک-ي؟ ا__ ه__ ا__ ک__ ک___ ا-ا ه-ه ا-س ک-ر ک-ي- -------------------- ایا هغه اوس کار کوي؟ 0
نه- د-ی-ل---ه -د-----. ن__ د__ ل_ څ_ ز__ ک___ ن-، د-ی ل- څ- ز-ه ک-ي- ---------------------- نه، دوی لږ څه زده کوي.
Da, on upravo radi. ه-، ه----و- کار کوي. ه__ ه__ ا__ ک__ ک___ ه-، ه-ه ا-س ک-ر ک-ي- -------------------- هو، هغه اوس کار کوي. 0
پوښ--ه پ_____ پ-ښ-ن- ------ پوښتنه
dolaziti راځي ر___ ر-ځ- ---- راځي 0
پ--ت-ه پ_____ پ-ښ-ن- ------ پوښتنه
Dolazite li? را-ه؟ ر____ ر-ځ-؟ ----- راځه؟ 0
پ-ښت-ه پ_____ پ-ښ-ن- ------ پوښتنه
Da, dolazimo odmah. هو- -و- ب- -لت- ژ---شو. ه__ م__ ب_ ه___ ژ______ ه-، م-ږ ب- ه-ت- ژ-ر-ش-. ----------------------- هو، موږ به هلته ژرراشو. 0
tāso ǩpl ---m n--ḏyrê-p------ko t___ ǩ__ m___ n_ ḏ___ p_____ k_ t-s- ǩ-l m-l- n- ḏ-r- p-ǩ-n- k- ------------------------------- tāso ǩpl malm na ḏyrê poǩtnê ko
stanovati ا---دل ا_____ ا-س-د- ------ اوسېدل 0
tā-- ǩpl-mal--na-ḏ----po--nê ko t___ ǩ__ m___ n_ ḏ___ p_____ k_ t-s- ǩ-l m-l- n- ḏ-r- p-ǩ-n- k- ------------------------------- tāso ǩpl malm na ḏyrê poǩtnê ko
Stanujete li u Berlinu? ای- ت-سو پ--ب---ن ک----س-ږئ؟ ا__ ت___ پ_ ب____ ک_ ا______ ا-ا ت-س- پ- ب-ل-ن ک- ا-س-ږ-؟ ---------------------------- ایا تاسو په برلین کې اوسیږئ؟ 0
tā-o ǩ-l-m-l---a--y---poǩt-- -o t___ ǩ__ m___ n_ ḏ___ p_____ k_ t-s- ǩ-l m-l- n- ḏ-r- p-ǩ-n- k- ------------------------------- tāso ǩpl malm na ḏyrê poǩtnê ko
Da, stanujem u Berlinu. ه----ه په ----ن--ې---ند ک--. ه__ ز_ پ_ ب____ ک_ ژ___ ک___ ه-، ز- پ- ب-ل-ن ک- ژ-ن- ک-م- ---------------------------- هو، زه په برلین کې ژوند کوم. 0
na z--ā---- -a-a-a n- -o-----na -om n_ z_ ā____ l_ a__ n_ p_____ n_ k__ n- z- ā-s-ā l- a-a n- p-ǩ-n- n- k-m ----------------------------------- na za āksrā la aǧa na poǩtna na kom

Tko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude oblikovati rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer tko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Također smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovito oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj tko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inozemstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!