Zbirka izraza

hr Postavljanje pitanja 1   »   bg Задаване на въпроси 1

62 [šezdeset i dva]

Postavljanje pitanja 1

Postavljanje pitanja 1

62 [шейсет и две]

62 [sheyset i dve]

Задаване на въпроси 1

Zadavane na vyprosi 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
učiti уча у__ у-а --- уча 0
Z---va-e-na --p--s--1 Z_______ n_ v______ 1 Z-d-v-n- n- v-p-o-i 1 --------------------- Zadavane na vyprosi 1
Uče li učenici puno? Уче-иците-уча- -и--но-о? У________ у___ л_ м_____ У-е-и-и-е у-а- л- м-о-о- ------------------------ Учениците учат ли много? 0
Za-av------ -y---si 1 Z_______ n_ v______ 1 Z-d-v-n- n- v-p-o-i 1 --------------------- Zadavane na vyprosi 1
Ne, oni uče malo. Не,--е---а- ма-ко. Н__ т_ у___ м_____ Н-, т- у-а- м-л-о- ------------------ Не, те учат малко. 0
u--a u___ u-h- ---- ucha
pitati п-там п____ п-т-м ----- питам 0
u-ha u___ u-h- ---- ucha
Pitate li često učitelja? Ч--т-----п-та-- -ч-т--я? Ч____ л_ п_____ у_______ Ч-с-о л- п-т-т- у-и-е-я- ------------------------ Често ли питате учителя? 0
u--a u___ u-h- ---- ucha
Ne, ne pitam ga često. Не,-а- не--- -ит-- --ст-. Н__ а_ н_ г_ п____ ч_____ Н-, а- н- г- п-т-м ч-с-о- ------------------------- Не, аз не го питам често. 0
Uc-en-ts-te----at l--mn-go? U__________ u____ l_ m_____ U-h-n-t-i-e u-h-t l- m-o-o- --------------------------- Uchenitsite uchat li mnogo?
odgovoriti о-гов---м о________ о-г-в-р-м --------- отговарям 0
Uche-i-s-te -ch-- li mn--o? U__________ u____ l_ m_____ U-h-n-t-i-e u-h-t l- m-o-o- --------------------------- Uchenitsite uchat li mnogo?
Odgovorite, molim Vas. О-го-ор--е, -о--. О__________ м____ О-г-в-р-т-, м-л-. ----------------- Отговорете, моля. 0
U--e-itsite ---a------n---? U__________ u____ l_ m_____ U-h-n-t-i-e u-h-t l- m-o-o- --------------------------- Uchenitsite uchat li mnogo?
Odgovaram. А----гова--м. А_ о_________ А- о-г-в-р-м- ------------- Аз отговарям. 0
N-, ---u--at-m-lko. N__ t_ u____ m_____ N-, t- u-h-t m-l-o- ------------------- Ne, te uchat malko.
raditi ра-о-я р_____ р-б-т- ------ работя 0
Ne---e -ch-t-m--k-. N__ t_ u____ m_____ N-, t- u-h-t m-l-o- ------------------- Ne, te uchat malko.
Radi li on upravo? То-----о-и л- ----? Т__ р_____ л_ с____ Т-й р-б-т- л- с-г-? ------------------- Той работи ли сега? 0
Ne-------h-------o. N__ t_ u____ m_____ N-, t- u-h-t m-l-o- ------------------- Ne, te uchat malko.
Da, on upravo radi. Да- -ой-р---ти --га. Д__ т__ р_____ с____ Д-, т-й р-б-т- с-г-. -------------------- Да, той работи сега. 0
pi--m p____ p-t-m ----- pitam
dolaziti и---м и____ и-в-м ----- идвам 0
p-t-m p____ p-t-m ----- pitam
Dolazite li? Ид-----ли? И_____ л__ И-в-т- л-? ---------- Идвате ли? 0
pi-am p____ p-t-m ----- pitam
Da, dolazimo odmah. Д-,--е---г- идв--е. Д__ в______ и______ Д-, в-д-а-а и-в-м-. ------------------- Да, веднага идваме. 0
Ch---o-li -----e-u--it-lya? C_____ l_ p_____ u_________ C-e-t- l- p-t-t- u-h-t-l-a- --------------------------- Chesto li pitate uchitelya?
stanovati ж-в-я ж____ ж-в-я ----- живея 0
C--st- li-pi-ate u--it-l--? C_____ l_ p_____ u_________ C-e-t- l- p-t-t- u-h-t-l-a- --------------------------- Chesto li pitate uchitelya?
Stanujete li u Berlinu? В -ер-и--л--ж-в--т-? В Б_____ л_ ж_______ В Б-р-и- л- ж-в-е-е- -------------------- В Берлин ли живеете? 0
Che--o -i p---te---hitel--? C_____ l_ p_____ u_________ C-e-t- l- p-t-t- u-h-t-l-a- --------------------------- Chesto li pitate uchitelya?
Da, stanujem u Berlinu. Да---з--ив-- - -е---н. Д__ а_ ж____ в Б______ Д-, а- ж-в-я в Б-р-и-. ---------------------- Да, аз живея в Берлин. 0
N-,-------go p--am---e--o. N__ a_ n_ g_ p____ c______ N-, a- n- g- p-t-m c-e-t-. -------------------------- Ne, az ne go pitam chesto.

Tko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude oblikovati rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer tko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Također smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovito oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj tko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inozemstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!